DIPLOMATSKI ODNOSI BiH I SRJ

Vruci krompir

AIM, SARAJEVO, 14.04.1997. Predsjedavajucem Predsjednistva BiH Aliji Izetbegovicu nedavno je, posredstvom specijalnog izaslanika, ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Milan Milutinovic proslijedio Memorandum o razumijevanju, na osnovu kojeg bi se trebali uspostaviti diplomatski odnosi izmedju BiH i SRJ.

Ovaj potez jugoslovenske diplomacije je u zvanicnom Sarajevu ocekivan, a delegacija SRJ trebalo je da vec dodje u glavni grad BiH. Prema rijecima ministra vanjskih poslova BiH, Jadranka Prlica, razgovor sa Milutinovicem vodjen je prije izvjesnog vremena u Becu, prilikom Konferencije o Brckom, kada je i nagovijestena mogucnost dolaska Beogradjana u Sarajevo. Jugoslavenska delagacija, za sada, jos nije doputovala u Sarajevo, ali je Memorandum ipak proslijedjen Izetbegovicu.

U ocekivanju odgovrora o ponudi zvanicnog Beograda za uspostavom diplomatskih odnosa sa Sarajevom, iz Izetbegovicevog kabineta dolazi informacija da "najvjerovatnije od toga nece biti nista". Razlog: SRJ uspostavu diplomatskih odnosa uvjetuje povlacenjem tuzbe koju je BiH podnijela Sudu pravde u Hagu protiv Srbije i Crne Gore radi krsenja Zenevske konvencije o genocidu iz 1948. godine.

Predsjednici Izetbegovic i Milosevic su se, jos prilikom proslogodisnjeg susreta u Parizu, opredijelili za mir i potpisali Izjavu u kojoj su, izmedju ostalog, dogovorili i uspostavljanje diplomatskih odnosa na nivou ambasada. No, vec na samom startu pojavila se kljucna dilema. Naime, dvojica lidera su se obavezala da ce sva medjusobna pitanja rjesavati "u duhu dobre volje i razumjevanja" i da ce se "uzdrzavati od politickih i pravnih akata koji ne doprinose razvijanju prijateljskih odnosa i suradnje". Aludirajuci na taj dio potpisanog dokumenta, Beograd je "zapitao" predsjedavajuceg Izetbegovica znaci li to da BiH odustaje od tuzbe koju je pred Sudom pravde u Hagu podnijela protiv Srbije i Crne Gore.

Uslijedio je kratak odgovor: BiH ne odustaje od tuzbe koja je pokrenuta u martu 1993. godine. O tuzbi je pak Sud u Hagu, jula 1996.godine, odlucio raspravljati, ali sama procedura jos nije pokrenuta. Jugoslavenskoj strani, naime, data je godina dana da odgovori na optuzbu. Tim je povodom sam Izetbegovic rekao da ce do jula 1997. BiH procijeniti da li "imamo vise koristi od suradnje sa Srbijom od pokretanja tuzbe."

Od tada do danas, oko uspostave zvanicnih diplomatskih odnosa i otvaranja ambasada u Sarajevu i Beogradu, nije se dogodilo nista. Stoga najnoviji, iako ocekivani potez Milutinovca, otvara vise pitanja. Prvo, da li se SRJ - pod izvjesnim pritiscima, a prije bilo kakve ratifikacije sporazuma sa RS - odlucila da prvo uspostavi diplomatske odnose sa BiH? Drugim rijecima, da li je pozurila da prije jula i odluke o pokretanju postupka pred Sudom pravde u Hagu, na izvjestan nacin iznudi nuzni diplomatski potez, koji bi preduhitrio pokretanje haske rasprave.

U Izetbegovicevom kabinetu vjeruju da je upravo tako, i da je ponuda zapravo vruc krompir u rukama aktuelnog predsjedavajuceg Predsjednistva BiH. To prije sto BiH, po ocjeni njemu bliskih analiticara, nikada nije bila blize "mirnoj" podjeli kao sada kada je Daytonski sporazum pred velikom kusnjom. Stoga je jasna Izetbegoviceva dilema kako ocijeniti ponudjenu saradnju i odnose sa SRJ, odnosno, kako je sam rekao, "kako se odrediti prema tuzbi".

Neovisno od Izetbegoviceve krajnje odluke, jasno je da je da iza pukog otvaranja ambasada u Sarajevu i Beogradu, stoje krupnije politicke igre na relaciji BiH - SRJ, pa cak i eventualna kvalifikacija rata u BiH i ucesca srbijansko-crnogorskog rezima u njemu. Da bi, s druge strane, otvaranje diplomatskih predstavnistava izmedju ove dvije zemlje znacilo mnogo za stabilniji mir na ovim prostorima, a pogotovu i za "obicne smrtnike" kojima je sloboda kretanja osnovni pokazatelj svrsetka rata - izlisno je govoriti.

Mirjana MICEVSKA