ZASTO NIJE KONSTITUISAN USTAVNI SUD BiH

Daleki potpisi Daytonski

SARAJEVO, AIM, 09.04.97. Vijece ministara BiH nedavno je usaglasilo prijedlog zakona o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici, koji je u javnosti izazvao brojne dileme. Pocev od one koliko je pomenuti zakon iz Biltovog paketa za brzi pocetak odista u skladu sa Daytonskim sporazumom, pa do toga da li se po njemu, ubiranjem carina na nivou entiteta, uistinu ide na daljnje rastakanje drzavnih funkcija BiH.

I u nizu obrazlozenja koja su uslijedila vezano za prijedlog zakona o vanjskoj trgovini i carinama je i ono Hasana Muratovica, ministra vanjske trgovine i i ekonomskih odnosa u Vijecu ministara BiH, "da pomenuta problematika nije eksplicitno rijesena Ustavom" i da se moze tumaciti "ovako i onako." Drugim rijecima, sve dok se ne formira Ustavni sud BiH, Visoki predstavnik je taj koji arbitrira, i shodno tome Bildt je i napisao da prihodi od carina pripadaju entitetima.

Medjutim, upravo Ustavni sud BiH, koja bi moralo stititi i tumaci interese BiH, jedna je od onih drzavnih institucija koja jos nije formirana ni 500 dana nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Imajuci u vidu probleme koji su se, primjerice, javili vezano za usaglasavanje pomenutog carinskog zakona, realno je ocekivati da bi na sljedecem zasijedanju Zastupnickog doma Parlamenta BiH,
trebalo konacno konstituisati Ustavni sud BiH. Odnosno, da bi devet clanova ove institucije pred Prlamentom BiH trebali poloziti svecanu zakletvu i time ozvaniciti pocetak svog rada. To prije sto Daytonskim mirovnim sporazumom nije precizirano ko ce sazvati i konstituisati Ustavni sud BiH, te se logicno i sukladno dosadasnjoj praksi, ocekuje da to ucini drzavni parlament, kao sto je bio slucaj i sa inauguracijom clanova Predsjednistva BiH.

Federalni je pak parlament, na svom proslom zasjedanju, okoncao proceduru izbora federalnih sudija za Ustavni sud BiH. Uz dvojicu sudija iz Republike Srpske, te tri predstavnika Evropskog suda za ljuska prava koji su oredjeni jos prije cetiri mjeseca, ovu funkciju ce, kao predstavnici Federacije, obavljati Kasim Begic, Ismet Dautbasic, Zvonko Miljko i Mirko Zovko.

No, "Ustavni sud BiH, iako se nagomilalo dosta problema iz njegove nadleznosti, ne moze poceti s radom dok sudije ne poloze svecanu zakletvu" istice Ismet Dautbasic, jedan od predvidjenih sudija Ustavnog suda BiH, i dodaje da bi se smetnje oko toga "pred kim ce se poloziti zakletva i uz koji tekst" trebale sto prije otkloniti, a velika se pomoc u tome ocekuje opet od Ureda Visokog predsavnika za BiH.

Ustavni sud, po rijecima Dutbasica, "mogao se konstituisati i ranije, cak i prije kostituiranja Predsjednistva BiH, jer nisu postoje neke vece smetnje, s obzirom na to da je pripremljen cak i Poslovnik o njegovom radu". Poslovnik je, dodajmo ipak i to, imao cak cetiri verzije...

Zasto je konstituisanje Ustavnog suda BiH postalo goruce pitanje u zemlji, i zasto se "odugovlaci" s zapocinjanjem njegova rada, mozda najbolje govori cinjenica da su nedavni sporni sporazumi izmedju Republike Srpske i SR Jugoslavije upravo u nadleznosti Ustavnog suda drzave.

Naime, Ustavni sud BiH ima iskljucivu jurisdikciju da odluci o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu i koji je izmedju entiteta, ili izmedju BiH i jednog entiteta, ili pak entiteta i instiucija BiH, ukljucujuci - ali ne ogranicavajuci se na to da li je odluka nekog entiteta o, primjerice, uspostavi posebanih paralelnih odnosa sa susjednom drzavom - konzistentna sa Ustavom BiH. Odredbe koje se ticu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH naznacene su u Daytonskom sporazumu, koji je pak predvidio da odluke ovog Suda budu konacne i obavezujuce. Medjutim, nisu predvidjeni instrumenti i nacini kojima bi se odluke suda i provele u praksi...

"Pitanje provedbe odluka Ustavnog suda BiH moglo bi se rijesiti amandmanima na Ustave svakog entiteta, te na Ustav BiH, prema kojima bi odluke provodile Vlade entiteta, odnosno, Vijece ministara", Dautbasicevo je misljenje.

Hoce li se, i kada, konstituisati Ustavni sud BiH, jos je nepoznanica. Nepobitna je, pak, cinjenica da bi se njegovim startanjem poceli rijesavati brojni problemi i situacije koje nisu u skladu sa Ustavom BiH, a kojima se kontinuirano koci proces reintegracije drzave. Znajuci koliko aktuelne vlasti bh. entiteta "vole" Daytonski sporazum kojeg su bile prisiljene potpisati, status quo Ustavnog suda BiH vjerovatno im daleko vise odgovara.

Mirjana MICEVSKA