(NE)ZAVISNO SUDSTVO TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

SUDIJE PO STRANACKIM ARSINIMA

AIM, TUZLA, 31.03.97. Na posljednjoj sjednici Skupstine Tuzlansko-podrinjskog kantona poslanici su usvojili set zakona o pravosudnim organima, Kantonalnom i opcinskim sudovima, te tuzilastvima. Vlada Kantona - predlagac izmjena - motiv za deregulisanje zakona pronasla je u cinjenici da treba regrutirati novi broj sudija porotnika.

Medjutim, na samoj sjednici Skupstine koplja su se lomila oko toga da li ce se po novim zakonima obavezno raspisivati javni konkurs za sudije i tuzioce, ili ce se prijem regulirati na drugaciji nacin. Odluceno je da se prihvate izmjene prema kojima ubuduce nece biti konkursa za prijem i imenovanje pravosudnih funkcionara. Drugim rijecima, zainteresiranim kandidatima ce se upucivati javni poziv, a sudije i tuzioce na kantonalnom nivou imenovat ce guverner kantona Sead Jamakosmanovic (SDA).

Prijedlog izmjena Zakona o sudu izazvao je burnu raspravu, to prije sto je jos u augustu prosle godine raspisan konkurs za prijem sudija i tuzilaca, a proces njihova prijema jos uvijek nije okoncan. Prema sistematizaciji je, naime, predvidjen rad 30 sudija, dok se na raspisani javilo nekoliko kandidata vise, da bi iz kabineta guvernera Jamakosmanovica Skupstini dosao prijedlog za prijem samo 19 kandidata, bez obrazlozenja zasto su ostali eliminirani.

Skupstina je, medutim, odbila "aminovati" Jamakosmanoviceve odabranike, sto je u javnosti izazvalo razlicite komentare. U pravnickim krugovima se govorilo da nekolicina predlozenih ne ispunjava cak ni formalne uvjete za rad, dok su "stubovi pravosudja" - kako nazivaju najuglednije clanove svoje struke - bili bez rijeci odbaceni. Potom je u javnost procurilo da su u kreiranju spiska "podobnih" sudija, pored guvernera Jamakosmanovica ucestvovali i ostali SDA-ovski komesari, kao sto su Mirza Jusufovic, bivsi predsjednik Viseg suda, a od skora ministar policije u Kantonu, Saban Mujcinovic, predsjednik Osnovnog suda u Tuzli, za koga bolji poznavaoci prilika tvrde "juri" fotelju predsjednika Kantonalnog suda, Ajna Demirovic, osnovni tuzilac, koja navodno ima aspiracije da postane Kantonalni tuzilac, te Seada Paravlic savjetnik guvernera, inace doskorasnji sekretar Skupstine Kantona. Potonja je u postupku predlagala cak da sudije budu birane na pet godina, iako je po Ustavu Federacije predvidjeno da izbor sudija bude bez trajanja mandata. Opravdanje za vremensko odredjivanje mandata sudijama i tuziocima izrazeno je tvrdnjom da tako i "neka naredna vlast" moze birati sudije koje zeli. Boljsevicki sindrom - svaka politicka struktura bira svoje sudije - ovime je u Tuzlansko-podrinjskom kantonu reinkarniran.

Dosadasnja procedura oko (ne)izbora sudija i tuzilaca, bila je motiv pojedinim poslanicima da na posljednjoj Skupstini traze dodatna objasnjenja oko prijedloga izmjena zakona o sudovima i tuzilastvima. Medju prvima je reagirao Boris Ferkovic, clan Zakonodavno-pravne komisije Skupstine kantona:

• Od nas se trazilo da pristanemo na izmjenu clana 89. Zakona o sudovima. Taj clan predvidja da se prijem sudija vrsi na osnovu javnog konkursa, a Vlada je predlagala neku vrstu javnog poziva pravnicima, a da se prije imenovanja odrzi nekakva interna rasprava u udruzenju pravnika. Sud je drzavni organ i o njegovoj konstituciji ili imenovanju sudija ne moze biti odgovorno nikakvo udruzenje gradjana - sto je u biti i udruzenje pravnika - vec drzavni organ. U obrazlozenju za izmjene Zakona govori se o sudijama - porotnicima, a njih niko prakticno i ne pominje. Zakonodavno-pravna komisija je tri puta zasijedala i tri puta odbila da mijenja clan 89, a sada uoci same Skupstine ponovo je vrsen pritisak na Komisiju i izgleda da je nazalost "upalio". Trazio sam da se registrira moje izuzece od takve formulacije i zbog toga sam se obratio poslanicima, revoltirano je rekao Ferkovic.

Poslanici Zdruzene liste pokusali su animirati ostale clanove Skupstine i povesti temeljitiju raspravu o ocitom uvodjenju stranacke podobnosti sudaca. Medjutim, predlagaci izmjena zakona krenuli su u ofanzivu, te je Semso Softic (SDA), ministar pravde u Kantonu, rekao da su sudije i tuzioci trebali biti imenovani 30 dana nakon proslogodisnjeg avgustovskog konkursa, a kako to nije ucinjeno, sada je kasno o tome govoriti. Niko, naravno, od poslanika SDA, inace vladajuce parije u Kantonu, nije dao odgovor na pitanje ko je odgovoran za visemjesecno odugovlacenje imenovanja sudaca? Softic je, pak, dalje "obrazlozio" da Ustav Federacije za izbor sudija i tuzilaca ne predvidja obavezno i konkurs. Bez konkursa su izabrane sudije Vrhovnog i Ustavnog suda, veli Softic, pa insistira da se za pravosudje jednobrazno rijesi procedura imenovanja. Iz Zdruzene liste su jos jednom ustvrdili da je svrha predlozenih izmjena zapravo politizacija pravosudja, i pitali su hoce li, nakon ovoga, Vlada kantona na svakoj narednoj Skupstini traziti promjene u pravosudju, rukovodeci se svojim dnevno-politickim potrebama.

Sead Jamakosmanovic, predsjednik Kantona, bukvalno je molio poslanike da prihvate izmjene:

• Izbor i imenovanje sudija i tuzilaca bio je predlozen ranije. Vi ste to na Skupstini odbili. Kasnije se zaista pokazalo da i medju 19 predlozenih ima kandidata koji ne zasluzuju izbor. No, ovdje je glavno pitanje - kako zadovoljiti demokraciju i zakon? Molim vas da prihvatite predlozene izmjene. U protivnom, citav proces izbora i imenovanja mora krenuti nanovo, vajkao se kantonalni guverner.

Edib Kravic, predsjednik Kluba poslanika SDA, se pak pitao "zasto neki smatraju da je u ovom slucaju rijec o zakulisnim radnjama, kada se nudi demokraticnije rjesenje nego u postojecem Zakonu", te zakljucio da ce tek nakon predlodjenih izmjena "svi gradjani moci konkurirati za pravosudne funkcije."

Izmjene Zakona o Kantonalnom i opcinskim sudovima ipak su prihvacene vecinom glasova poslanika SDA, a potom i ostali iz seta izmjena zakona o pravosudju. O drugim aktima rasprava nije ni vodjena, jer je ocito odredba o konkursu bila glavni motiv za izmjene zakona, dok o porotnicima niko nije ni rijec progovorio.

Drugim rijecima, prethodno raspisani konkurs je "pao", a prihvacanjem izmjena i dopuna Skupstina je prakticno amnestirala Vladu i vrh Kantona za neodgovorno ponasanje i politizaciju prethodnog procesa za izbor pravosudnih funkcionara u Kantonu. Iz dobro obavijestenih izvora sa vrha Kantona culo se da su neki od 19 prethodno predlozenih pravosudnih funkcionara - za koje je sam guverner Jamakosmanovic "priznao" da su bili lose odabrani - zapravo odgovorni zbog nepreuzimanja sankcija protiv utjeriivaca poreza pri uvozu alkoholnih pica na podrucje Kantona. Ko su utajivaci, a ko sporni funkcioneri, niko ne govori, jer se ocito radi o unutarstranackim prestrojavanjima.

Nakon usvajanja ovih "demokratskih izmjena", kako ih opisuje stranka na vlasti, Udruzenje pravnika u koordinaciji sa medjunarodnim institucijama odlucilo je organizirati okrugli sto oko ustroja nezavisnog sudstva. Posljednji dogadjaji oko (ne)izbora pravosudnih funkcionara tek su povod za raspravu, a pravi uzrok je cinjenica da aktualna vlast nece da bira pravosudne funkcionere koji ce suditi po zakonima, vec one koji ce uvazavati dominaciju politickih centara moci. Danonocne promjene zakona shodno dnevnopolitickim potrebama, sigurno ne vode pravnoj drzavi, a pravosudni funkcionari cija sudbina pocinje ovisiti od politicara, sve cesce osluskuju raspolozenje politickih vrhova, nego sto gledaju u zakone.

VEHID JAHIC