INTERVIEW: VLADIMIR SOLJIC, PREDSJEDNIK FEDERACIJE BiH

NISAM TVRDA LINIJA U HDZ-u

AIM, SARAJEVO, 21.03.97. Nakon visemjesecnih odgadjanja i naduravanja partnera u vlasti SDA i HDZ, Federacija Bosne i Hercegovine konacno je dobila novog predsjednika Vladimira Soljica, bivseg ministra obrane koji je, nakon americkih "sugestija" na tu funkciju podnio neopozivu ostavku. O tome kako vidi svoju novu funkciju, ali i o drugim aktualnim problemima razgovaramo smo sa predsjednikom Federacije BiH, Vladimirom Soljicem.

AIM: Mozete li tvrditi da ce Federacija BiH, Vasim dolaskom na celnu Funkciju konacno krenuti naprijed?

SOLJIC: Svaki posao koji radim, a posebno ovako casnu zadacu, nastojim uraditi najbolje. Ne vidim jaceg motiva od tog da ovom napacenom narodu bar malo pomognem. Mogu obecati samo da cu raditi puno, i zaloziti sve svoje mogucnsti, jer mnogo toga ne zavisi samo od mene.

AIM: Zapravo, moze li Federacija, u sadasnjem odnosu politickih snaga, uopce zazivjeti?

SOLJIC: Ne moze. Samo sa realnih pozicija i otvorenih karata mi mozemo naci rjesenje. Ovdje niko nikoga nece moci "izigravati" na duzi rok. Bez dosta visokog politickog suglasja nemoguce je ustrojiti vlast, a jos je manje sanse da ona funkcionira. Mi apsolutno nismo protiv drzave BiH ciji smo i mi ravnopravni dio. Situacija u Federaciji je objektivno slozena, i jedan od osnovnih problema je kako osigurati sredstva da prezive svi oni koji ne rade, obitelji poginulih, invalidi, oni cija su radna mjesta nestala. Svi skupa moramo slozno raditi, jer ako bude gubljenja enrgije, opstrukcija i medjusobnih konfrontacija, gradjani ce snositi ogroman teret.

AIM: Koliko Federacija u ovom trenutku moze biti faktor integracije BiH, a koliko utjecati na njenu dezintegraciju?

SOLJIC: Ako dva naroda istog korijena, koja su stoljecima zivjela zajedno uz maksimalno postovanje i uvazavanje - iskljucujuci onaj nesretni sukob - a koji su i u ovom ratu bili zrtve agresije, ne budu mogli uredti medjusobne odnose , onda ja osobno smatram da nije moguce graditi ni BiH kao zajednicu tri konstitutivna naroda. Put reintegraciji BiH vodi preko Federacije BiH. Naravno, treba biti objektivan. Hrvatima je u prioritetu formiranje Federacije, a Bosnjacima formranje cjelovite BiH. To ne znaci da su Hrvati protiv BiH niti Bosnjaci protiv Federacije. Stvar je prioriteta. Nakon svih proteklih dogadjanja stvorilo se, nazalost, jedno nepovjerenje. Da se prije rata razgovaralo trezveno i otvoreno, mogli smo se ili podijeliti, kao Cesi i Slovaci ili odluciti da istinski zivimo zajedno.

AIM: Podjele na terenu i rat oko etnicki cistih prostora nagnali su na stotine hiljada ljudi u izbjeglistvo ili raseljenistvo. Sto kao novi predsjednik Federacije mozete obecati kada je u pitanju povratak izbjeglica na svoja ognjista, recimo Bosnjaka u Stolac a Hrvata u Bugojno?

SOLJIC: Apsolutno podrzavam osnovno ljudsko pravo, a u to svakako spada pravo povratka izbjeglica na svoja ognjista. Ovaj problem nije moguce rijesiti parcijalno, pa ne mislim da treba vratiti Bosnjake u Stolac, a Hrvate u Bugojno, nego sve na svoja ognjista i to po posebnom programu kojeg treba izraditi, sto je prije moguce. Svako odgadjanje povratka usloznjava i otezava realizaciju ovog vaznog i odgovornog posla. Zapravo, odlucio sam da od predsjednika Vlade Federacije BiH zatrazim sveobuhvatnu informaciju, tocnije podatke o svim prognanicima, od njihovih imena i prezimena, preko toga tko ih je i odakle protjerao, gdje su sada, pa do porusenih objekata u kojima su boravili prije rata. Istina nikome ne smeta, a ako je to za nekog politicki stetno onda neka ostane medju nama, ne mora ici u javnost.

AIM: Svojevremeno vam je, kao ministaru obrane Federacije, spocitavano zalaganje za tzv. tvrdu liniju unutar HDZ. Jeste li to odlucili na mjestu predsjednika Federacije biti kooperativniji?

SOLJIC: Ne znam po kojim kriterijima i tko me svrstava u tvrdu liniju HDZ. Ja nastojim biti realan, govoriti otvoreno, govoriti istinu, a istina je cesto tvrda. Osobno smatram da bez otvorenog dijaloga, uz toleranciju i uvazavanje partnera ne mozemo naci nikakvo a kamo li dobro rjesenje.

AIM: Da li tako objasnjavate i situaciju u Mostaru, pogotovu zapadnom dijelu grada?

SOLJIC: Iznijecu jednu tvrdnju koja ce mnoge iznenadit, a nekima ce zvucati provokativno. Naime, zapadni Mostar je jedini multietnicki i multinacionalni grad u Federaciji BiH i drzavi Bosni i Hercegovini. To je jedini grad gdje udio manjinskog naroda prelazi 10 odsto ukupnog broja stanovnika toga grada. Molim i vasu agenciju, ili druga sredstva javnog informisanja, te najvise predstavnike medjunarodne zajednice u BiH da me ili demantiraju ili potvrde ovu moju tvrdnju. Svoju ocjenu sadasnjeg stanja i svoje vidjenje buducnosti Mostara volio bih vam izloziti tek kad utvrdite da li je moja ocjena istinita. A dotle svi koji prate sredstva informisanja samo jedne strane i dalje ce zivjeti u zabludi o krivici "one druge strane".

AIM: Zasto onda HDZ jos uvijek forsira "Herceg-Bosnu"?

SOLJIC: Sve institucije, odnosno, svi organi vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne su prestali sa radom. Kao predsjednik Povjerenstva za prijenos ovlasti s Herceg-Bosne na Federaciju odgovorno tvrdim da je to u cjelosti realizirano. Svi racuni su ugaseni, place se ne primaju preko Herceg-Bosne vec zupanija. Bilo je niz problema dok se sve to nije uvezalo, jer je sama Federacija neizgradjena. Zavrsene su i pripreme za osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja nema nikakve funkcije drzavne vlasti To kod neupucenih stvara zabunu, a kod zlonamjernih nastavak djelovanja HR HB. Nakon prenosenja svih drzavnih ovlasti sa organa HRHB na federalne i zupanijske vlasti, od 01. 01. 1997. i prakticno se kroz organe Federacije BiH ostvaruju sva prava hrvatskog naroda u Federaciji. Hrvatska zajednica HB nece imati nikakve drzavne atribute i radit ce sve ono sto rade i druge nacionalne zajednice u visenacionalnim evropskim zemljama

AIM: Koliko ste kao novi predsjednik Federacije spremni implementirati Dayonski mirovni sporazum u BiH?

SOLJIC: Daytonski sporazum je rezultat kompromisa neposrednih sudionika uz znacajno djelovanje, mozda i odredjeni pritisak medjunarodne zajednice. Ovakva drzavna zajednica kao sto je BiH danas, koliko je meni poznato, ne postoji nigdje. No, uz dobru volju svih sudionika, neposrednih i ostalih, moguce je izgraditi zajednicu kakva je predvidjena Mirovnim sporazumom. Uostalom, u nimalo povoljnim okolnostima stvorena je primjerice i jedna Svicarska. Nazalost, neodgovornom politikom, prvenstveno oruzanim prijetnjama, sve sto se desavalo proteklih godina moglo bi se ponoviti, a u tom slucaju vise nitko normalan ne bi ni pokusavao reintegrirati BiH.

AIM: Na proslom federalnom parlamentarnom zasjedanju pominjali ste jednonacionalne delegacije koje odlaze u posjet drugim zemljama. Mada je Vas stav o tome ostao je nedorecen, mnogima se ucnilo kako zapravo pozdravljate takva rjesenja?

SOLJIC: Ocito je da su kod posjeta Islamskim zemljama delegacije jednonacionalne, odnosno cisto bosnjacke, a isti je slucaj kod kontakata Republike Srpske sa Srbijom i SRJ, kao i hrvatskim rukovodstvom iz BiH sa drzavom Hrvatskom. To samo po sebi ne mora biti lose i odmah za osudu. Moze biti cak i dobro, izuzev ako to ne znaci uvoz ideologija i vezivanje po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, s ciljem dominacije jedne strane u BiH, ili pak cijepanja BiH.

MIRJANA MICEVSKA