KO GOSPODARI NEBOM IZNAD BIH

AVIONSKO-ZRAKOPLOVNI CARDAK

AIM, SARAJEVO, 20.03.97. Na sastanku u Briselu, odrzanom prosle sedmice na inicijativu "Eurocoma", dogovoreno je otvaranje cetiri zracna puta iznad BiH, na visinama izmedju 10 i 15 hiljada metara.

Prema rijecima Ismeta Secica, direktora Direkcije civilne avijacije BiH, sastanku su, pored bh. predstavnika, prisustvovali i predstavnici Austrije, Njemacke, Madjarske, Slovenije, Hrvatske, SR Jugoslavije, Makedonije, Grcke, te predstavnici "Svjetskog udruzenja avioprevoznika" (LATA) i "Svjetskog udruzenja carter kompanija" (IACA), kao i SFOR-a.

Prema postignutom dogovoru, za civilni i medjunarodni aviosaobracaj od 24.aprila ove godine bit ce otvorena cetiri vazdusna koridora iznad BiH. Za pocetak je dogovoreno da se na jednom vazdusnom koridoru mogu kretati maksimalno dva aviona u jednom satu. Drugim rijecima, maksimalno 8 aviona moci ce prelijetati BiH u jednom satu, sto znaci da ce dnevno iznad BiH moci letjeti oko stotinjak aviona.

Osim dogovora oko tehnickih detalja na sastanku u Briselu nije se razgovaralo o naplati taksi za preljetanje BiH, niti o placanju servisnih usluga oblasnim kontrolnim centrima letenja u Zagrebu i Beogradu. Ova dva centra, naime, kontrolisace vazdusne puteve iznad BiH na osnovu privremenog dogovora postignutog 5.marta 1997.godine sa predstavnicima SFOR-a.

"Prijedlog Ugovora o naplati taksi za koriscenje vazdusnih puteva iznad BiH, kao i placanju usluga centrima u Beogradu i Zagrebu, 'Eurocom' ce poslati na adresu Vijeca ministara", tvrdi direktor Secica, nadajuci se da ce ovaj put "Direkcija civilne avijacije BiH" o tome biti na vrijeme obavjestena kako bi mogla dati eventualne sugestije i primjedbe na nacrt Ugovora prije nego li on bude potpisan. To, po njegovim rijecima, nije bio slucaj prilikom potpisivanja privremenog sporazuma izmedju oblasnih centara Zagreba i Beograda sa SFOR-om.

Nakon objavljivanja vijesti o potpisivanju tog sporazuma, u javnosti su se pojavile razlicite (dez)informacije o tome da li su drzavni organi BiH za sporazum znali prije njegova potpisivanja, te da li BiH uopste posjeduje tehnicke preduslove da bi mogla vrsiti kontrolu svog zracnog prometa i prostora.

No, da su bh. drzavni organi bili o svemu unaprijed informisani i upoznati, moze se vidjeti iz izjave Mirze Hajrica, savjetnika predsjedavajuceg Predsjednistva BiH za vanjsku politiku, u kada veli "da je SFOR 28.februara o svemu pismeno obavjestio Predsjednistvo", a isto je potvrdio i general Phil Rosel, komandant SFOR-ove zracne kontrole u BiH. Cak sta vise, drzavni organi BiH odobrili su potpisivanje privremenog sporazuma, a da o tome nisu obavijestili "Direkciju civilne avijacije BiH", koja je, prema rijecima njenog direktora, za sporazum saznala dan prije njegovog potpisivanja.

Sama prica o tome da li se za taj dokument u Sarajevu znalo ili ne, te zasto o tome nije upoznata "Direkcija civilne avijacije BiH", nije toliko ni bitna, jer se ionako nista ne bi moglo promjeniti. Naime, prema Mirovnom sporazumu, bh. vazdusnim prostorom gospodari IFOR (sadasnji SFOR) koji je samostalno, a u ime BiH, vodio razgovore o otvaranju vazdusnih puteva iznad BiH. S druge strane, Bosna i Hercegovina ne posjeduje tehnicke preduslove da bi mogla kontrolisati svoje vazdusne puteve i prostor.

"Sretni smo sto je uopce doslo do otvaranja vazdusnih puteva iznad BiH" kaze Secic. "Time ce aviokompanije skratiti putovanje i ustedjeti gorivo, a BiH ostvariti znacajan profit naplatom taksi za prelet njene teritorije. Ono s cime nismo zadovoljni je sto mi ne kontrolisemo vazdusne puteve iznad nase zemlje, ali to je realnost, jer za takvo sto nemamo izgradjene infrastrukture".

U sustini, sporna stvar u Privremenom sporazumu koji je SFOR sklopio sa centrima u Beogradu i Zagrebu, jeste ta sto je njime Beogradu, samim tim i SR Jugoslaviji, odobrena kontrola zracnih puteva iznad dijela BiH, uprkos cinjenici da je BiH pocetkom rata delegirala oblasni kontrolni centar u Zagrebu da preuzme vazdusnu kontrolu iznad citave teritorije BiH. Medjutim, s tim se srpska strana nije slozila, pa je SFOR morao traziti kompromisno rijesenje da bi se vazdusni putevi iznad nase BiH uopste mogli otvoriti za civilni aviosaobracaj. Tako je oblasni centar u Beogradu dobio kontrolu nad jednim dijelom bosanskog neba, a razgranicenje izmedju odgovornosti zagrebackog i beogradskog oblasnog centra iznad BiH identicno je onom prijeratnom. Naime, i prije rata zracne puteve iznad BiH nadzirala su ova dva oblasna centra, jer Bosna ni tada nije imala svoje oblasne kontrole.

Kad je rijec o samom sadrzaju Privremenog sporazuma, u njemu postoji sporna tacka koja iz sarajevskog ugla djeluje dosta besmisleno. Prema toj odredbi, Beograd, odnosno Zagreb - u zavisnosti od eventualnog mjesta nesrece - inicirat ce i pokretati akcije spasavanja u slucaju avionskih nezgoda iznad BiH. No, sam Sporazum dalje ne precizira da li ce spasilacki timovi stizati iz Beograda, odnosno iz Zagreba, ili ce se pak za takve slucajeve oformiti ekipa u BiH, sto bi zapravo bilo najlogicnije. Iako se takva mogucnost nigdje ne spominje, za nadati se da ce odgovorni u BiH u saradnji sa oblasnim centrima u Zagrebu i Beogradu, te SFOR-om, naci odgovarajuce rijesenje, te da u eventualnom incidentu, unesreceni putnici nece morati cekati da im spasioci stignu iz Srbije, odnosno Hrvatske.

Bez obzira na sve moguce manjkavosti treba reci da Privremeni sporazum prestaje da vazi za godinu dana. Takodje, bitno je istaci da je SFOR po Mirovnom sporazumu duzan po okoncanju svog mandata kontrolu nad vazdusnim prostorom predati drzavi BiH. To ujedno znaci i obezbjedjenje finansijskih sredstava, ali i politicki kompromis dva entiteta koji danas stoje na putu izgradnje oblasnog kontrolnog centra
BiH.

Prema Secicevim rijecima, BiH je od "Medjunarodne civilne avioorganizacije" (ICAO) vec dobila dozvolu za izgradnju, te ukoliko bude para i dobre volje, on "garantuje da ce do odlaska SFOR-a, BiH moci kontrolisati svoje nebo i vazdusne puteve". Ali...

Izgradnja oblasnog kontrolnog centra jako je skup projekat, a u BiH ne postoji jedinstvena avioorganizacija. U Republici Srpskoj ne priznaju Direkciju civilne avijacije BiH, iako je ova medjunarodno priznata i clanica je svih svjetskih asocijacija. Ovo je i jedan od primarnih razloga zasto za civilni saobracaj jos uvijek nije otvoren i banjalucki aerodrom.

Navodno, veli Secic, svi su zainteresovani za otvaranje tog aerodroma, ali do toga ne moze doci sve dok ga ne registruje "Direkcija civilne avijacije BiH", i dok zaposleni na banjaluckom aerodromu ne dobiju od Direkcije licence za rad.

Da li ce i kada biti namirena sredstva za izgradnju oblasnog kontrolnog centra BiH, te da li ce predstavnici RS pristati da uzmu ucesce u radu jedinstvene "Direkcije civilne avijacije BiH", veliko je pitanje. Stoga je izgradnja infrastrukture za kontrolu vazdusnog prostora BiH na dugom stapu. Ipak, ukoliko takve infrastrukture ne bude do odlaska SFOR-a, drzavni organi BiH moci ce u svako doba, nakon isteka privremenog sporazuma, sklopiti isti ili slican aranzman sa susjednim nam oblasnim centrima u Zagrebu i Beogradu.

MIRSAD FAZLIC