SOCIJALNA POLITIKA

Prednacrt zakona o radu u BiH

Srajevo, 17.03.97.(AIM) - Pravni centar Fonda otvoreno drustvo BH i Pravini fakultet Univerziteta u Sarajevu, organizovali su danas raspravu na temu "Socijalna politika, donosenje zakona iz te oblasti i njihovo sprovodjenje". Kao osnova za rapravu posluzili su Prednacrt zakona o radu FBiH i Zakon o radnim odnosima RS.

Uvodno izlaganje podnijeli su prof dr. Sead Dedic i mr Jasminka Gradascevic.

Profesor Dedic je na pocetku svog izlaganja rekao da "od
zakonodavstva ovisi mnogo toga, s obzirom da prelazimo sa socijalistickog nacina organizovanja privrede na kapitalisticki, o kojem smo mnogo slusali, ali imamo jako malo iskustva" On smatra da nije najjasniji uzor za donosenje Prednacrta ovog zakona, ali je najpriblizniji Zakonu o radu Republike Hrvatske. "Predncrt bh. zakona ima 8 poglavlja i 147. clanova, i mozda su predlagaci smatrali da ovaj Prednacrt treba dopuniti kantonalnim zakonima", misljenje je profesora Dedica.

U nadleznosti Federalnih vlasti i kanotna-zupanija je Socijalna politika, i oni se medjusobno moraju dogovarati o Socojalnoj poltoci i to na trajnoj osnovi. Medjutim, potrebno je ustavno-pravno definisati sta je u nadleznosti drzave BiH - s obzirom na njen medjunarodni pravni kontinuitet, te da je ona potpisnica medjunarodnih konvencija i normi - a sta je u nadleznosti entiteta, te sta u nadleznosti kantona-zupanija. Situacija na terenu pokazuje da entiteti donose i sprovode zakone bez saglasnosti Parlamentarne skupstine BiH, sto moze dovesti do blokiranja medjudrzavne aktivnosti BiH, culo se na ovom skupu.

• U okviru Federacije zajednicka vlast moze se ostvarivati na tri nacina: zajednicki, odvojeno, te od strane kantona koordinirano s federalnom vlasti. Federalna vlast je duzna u procesu donosenja zakona i drugih propisa iz zajednicke nadleznosti uzimati u obzir kantonalnu nadleznost, razlicite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnoscu provodjenja federalne vlasti. Za ovaj problem postoje dva moguca rjesenja na ustavno- pravnoj osnovi. Jedno je da kantoni delegiraju ili prenesu izricito ovlastenja na federalnu vlast, a drugp da kantoni rade samostalno ili u medjusobnoj saradnji, misljenje je Seada Dedica.

Mr Jasminka Gradascevic je naglasila kako "iz svega slijedi da je pravno regulisanje odnosa u radu veoma delikatan problem".

• Medjutim, prema Daytonskom sporazumu, podrucje rada je sansa za reinegraciju BiH. Pravnici treba da utemelje svoje stavove koji bi doprinijeli reintegraciji, krecuci se u okviru pravnih normi.

On je ujedno postavila pitanje kako se sa pravnog aspekta moze govoriti o radnom zakonodavstvu u okviru novih vlasnickih odnosa i orijentacije na trzisni nacin privredjivanja. Zakon o privatizaciji, koji jos nije donesen na nivou Federacije, je pretpostavka za uspjesnu trzisnu privredu, odnosno, slobodno trziste rada i kapitala.

• Neophodno je izvrsiti korjenite promjene u modelu individualnog radnog prava, gdje je odnos izmedju radnika i poslodavca konkretan. U domenu kolektivnog radnog prava, kojeg imaju sve zemlje sa razvijenom privredom, nije ucinjeno nista. Radni odnos, u nasoj zemlji, trenutno funkcionisu na suprotnim interesima - stvaralac pravnih normi mora poci od realnih odnosa. Moramo ici na stvaranje drustvenog mira i rada, sto je zakon u svim razvijenim zemljama, a sto dovodi do stvaranja socijalne drzave. BiH je, nakon sukcesije bivse Jugoslavije, prihvatila 66 konvencija medjunarodnog Zakona o radu i potpisnica je Evropske povelje o zastiti ljudskih prava. Dakle, nas zakon se mora usaglasiti sa medjunarodnim standardima, rijeci su Jasminke Gradascecvic.

Nakon uvodnih izladanja, diskusiju je otvorio sudija Ustavnog suda BiH dr Nedjo Milicevic, koji je naglasio "da imamo razdrobljen pravni sistem, karakteristican po tome sto funkcionisu dva potpuno odvojena entiteta, a tu se kao subjekt pojavljuje i samopsroglasena Herceg-Bosna".

• Uzroci ovakvog stanja su rat, te neadekvatna primjena starih zakona i prenosenje institucija iz proslog sistema na neadekvatan nacin novonastalim promjenama. Pravni sistem zacet u Daytonu se nije poceo primjenjivati. Ustav i dokumenti usvojeni u Daytonu imaju medjunarodni karakter, sto uslovljava slozeno drustveno uredjenje BiH. Nezabiljezeno je u svijetu da je nadleznost centralne uprave za formiranje drustvenih odnosa minorna, kao sto je slucaj kod nas. Ta mala nadleznost lisava centralnu upravu drugog aspekta a to je pravo nadleznosti o izvrsavanju svojih donesenih akata. To je velika opasnost, jer se u pitanje dovodi ustavni princip o slobodi kretanja, a to je najveca opasnosti za ljudska prava i osnovne slobode gradjana. Mogucnost ostvarivanja prava na slobodno kretanje ovisi na kojoj se teritoriji korisnik ovog prava nalazi, sto je nedopustivo, tvrdi Milicevic.

Glavni inspektor rada federalnom Ministarstvu za socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, Nihad Guso, ujedno i saradnik na donosenju Prednacrta zakona o radu, pokusao je odgovoriti na izrecene kritike, isticuci kako je "ova oblast pravno neprepoznatljiva, jer se ne zna sta je u jurisdikciji drzave, a sta u nadleznosti entiteta".

• Drzava nije u stanju da obezbjedjuje sprovodjenje konvencija koje je ratifikovala BiH na terenu, u mogucnosti su samo da registruju krsenje elementarnih ljudskih prava, ali su nemocni da izvrse zastitu, zakljucuje Guso.(kraj)