LIKA I KNIN UOCI IZBORA

AIM, ZAGREB, 14.3.1997. Izbori u travnju i sluzbeno potvrdjuju "Oluju". Na prostoru Krajine Srba, naime, vise i nema, a oni koji su se vratili cine zanemariv dio u odnosu na broj ljudi koji tamo zive. U Lici recimo na izbore ide pet stranaka, a niti jedna koja bi sebe zvala srpska ili nesto tako, za sto u stvari i nema potrebe, jer za koga bi te stranke u stvari tamo i bile. Lika je inace prostor gdje se najmanje stranaka bori za glasove biraca, jer je i najmanje ljudi. Gotovo svugdje je barem 10 ili 11 stranaka, osim u Lici.

Malih stranaka kao u Dalmaciji ili oko Knina i nema. Lika je zapravo popriste velikih stranaka. Tamo je jos uvijek jak HDZ ciji su kandidati i ovaj put gradonacelnik Otocca Drazen Bobinac i Ante Frkovic, licko-senjski zupan. Nositelj liste je dakako Franjo Tudjman. SDP i HNS idu zajedno, a predstavlja ih Martin Spegelj. Prvi na listi je Ivica Racan. Izvjesni Miletic izlazi na izbore u ime HSLS- a, ciju listu vodi Vlado Gotovac, a Mate Copo se bori za HSS. I to je to.

Kada bi se od Like oduzeli Gospic i Otocac, ostalo bi par tisuca ljudi, jedva da se napuni stadion lokalnog tima. Sada je doduse malo vise ljudi, jer je tzv. akcija "Humano naseljavanje" napunila Donji Lapac, Korenicu, ali ne i Srb, gdje jos uvijek zivi desetak ljudi, uglavnom starih. U Donjem Lapcu i Suvaji, zivi svega 50-ak ljudi od prije, ostalo su Hrvati s Kosova ili iz Bosne i Hercegovine.

Hrvati iz Kaknja, Zenice, Dervente i Banja Luke useljeni su u kuce Srba koji su otisli, a njihov broj je blizu sedamsto. U proljece prosle godine bilo ih je do 400. Medjutim, oni se i toga boje, jer vjeruju da time sto ulaze u kuce koje nisu njihove i sebi zatvaraju prostor za povratak. Jos su prosle godine govorili da ne zele kolonizaciju vec povratak, ali ih se ne cuje, jer je plan drzave naseliti sto vise ljudi na prostor Krajine kako se Srbi ne bi vratili. Izbjegli iz Bosne smatraju da je ono sto se radi s njima genocid s odgodom. "Uskracujuci drugima pravo na povratak u svoj dom, vlastita prava na svoj dom nikada necemo moci ostvariti", kaze Drago Kisic iz Dervente.

Bilo je i govora prosle godine o kolektivnom povratku Srba u Hrvatsku, posebno oko Vojnica i Gline. O tome je govorio i Helsinski odbor Srbije, kao i Borislav Mikelic. Od toga ne samo da za sada nema nista, vec vjerojatno uopce nece nista biti. Ali zato je HDZ poduzeo korake da oni urede naseljavanje na svoj nacin i u tome su bahati, jer znaju da se tome ozbiljno ne protivi gotovo nitko izvana, ali ni iznutra. Vise, naime, ne kriju sto im je cilj i kako do njega doci.

Ministar obnove i razvitka Jure Radic je onaj koji provodi sluzbenu ideju o naseljavanju. Svako malo govori da ce naseliti tisuce ljudi i da za to podrucje daje i ono sto se nigdje ne daje. Svatko naime tko hoce raditi na tom prostoru dobija vecu placu i jos niz olaksica. To vazi i za Hrvate iz Bosne. Druga je stvar sto ljudi ni s olaksicama ne zele raditi tamo gdje se krv jos nije slegla, osim onih koji nemaju izbora. Ljude koji zele zivjeti tamo gdje nikad prije nisu zanima sto ce biti ako se recimo vlasnik kuce vrati. Radic voli reci da i onda nece biti problema, jer ce dobiti drugi stan ili kucu, sto nije realno, jer nakon "Oluje" viska kuca nema. U Donjem Lapcu postoji samo jedna stranka, a to je HDZ. Druge jos nemaju svoj prostor, svoju tajnicu i broj telefona. Iako se voli reci da su Donji Lapac, Srb i Korenica nesto vazno za ovu drzavu (posebno prva dva) i da ce ona uloziti velike pare da ta mjesta dodju malo sebi, to se jos nije dogodilo, a pitanje je hoce li se tako brzo i dogoditi, jer jedva da ima struje, a nekih tvornica od kojih bi se moglo zivjeti nema jos ni na papiru. Humanitarna pomoc i malo zemlje jedine su tvornice. Da bi se nesto i uradilo treba vise ljudi, ali vlast jos uvijek ne da izbjeglim Srbima da se vrate.

U Vrhovinama i Korenici nije nista bolje nego na istoku Like. Tamo su naseljeni Janjevci, a ima i Hrvata iz Bosanske Posavine. Zivot se odvija nesto normalnije nego drugdje u Lici, ali i dalje ima straha od nasilnika koje podrzava vlast. Tako se stvara strah od povratka, posebno onih Srba koji su dobili sve potrebne papire. Neki od njih se vracaju odakle su dosli jer ne mogu izdrzati pritisak. Preko vlasti se uvijek zna tko i kada dolazi pa se takvome obicno digne kuca dan-dva prije nego sto se pojavi. Ako se pak dolazi u grupi takvih stvari je mnogo manje, jer u mentalitetu ljudi grupa je jos uvijek grupa.

U Kninu je ipak nesto zivlje, pa i oko izbora. Tamo je 11 velikih i malih stranaka u borbi za svaki glas, jer Knin je u simbolici Hrvata nesto jako vazno, kao Dior kod manekena. To su Hrvatska cista stranka prava (HCSP) sa Gabelicom, zatim HDZ kojeg predstavlja Pasko Bubalo, potom HSS (Ante Markov) i HSLS (Nikola Bak), onda HNS i SDP (kandidat je Snjezana Biga Friganovic, po nacionalnosti Srpkinja) i jos par manjih stranaka. Za stranku Hrvatskog proljeca (ciji je sef bivsi liberal, bivsi hadezeovac i bivsi sef SIS-a Goran Dodig) bori se brigadir Ivan Bacic. Ostale stranke vise manje smetaju.

Knin u vicu zovu Bosanski najnoviji i to zapravo nije netocno. U Kninu najvise zive Hrvati iz Bosne, ali i iz Hercegovine, koji se na svoj nacin snalaze - kafici, kafici i kafici, pa onda dugo nista, pa benzinska pumpa. U pocetku su to bili vojnici, sverceri i ljudi od svukud, kojima je HV dala grad kao nagradu za rat. U prvo vrijeme je to bio grad ratnika, da bi se malo kasnije otvorili vrtici i skole.

Povjerenik vlade za Knin je clan HDZ-a Zvonimir Puljic, nasljednik Petra Pasica. Nastavio je za Pasicem onoliko koliko je ovome trebalo da zavrsi mandat, a sada je postavljen na jos cetiri godine. Nedavno je u Vjesniku rekao kako je Knin mnogo napredovao od "Oluje" i da se u njemu bolje zivi nego prije deset godina, sto je notorna glupost, ali ako je covjeku gust da pretjeruje, eto mu ga. Mozda mu je mjerilo sto danas Srba u Kninu ima manje od 10 posto. Jer standard to jos uvijek ne moze biti. Naime, prije deset godina placa je i u tvornici cavala u Kninu bila veca nego danas direktora u gimnaziji.

Knin je prije rata imao oko 12 tisuca stanovnika, a danas je taj broj dosta blizu onog od prije - oko 9 tisuca. Tako kaze vlast, ali podaci govore da toliko ljudi nema, jer je u 9 tisuca ubrojen i turizam, Odnosno dnevne migracije. Puljic je zapravo naselio Knin jer od kada je dosao sluzbeno je uselio u stanove oko 1600 ljudi, dok je do tada onih s papirima bilo oko 300. Vise je dakako bilo onih bez icega, koji su u stanove provalili i tamo ostali, ili pak onih koje stan nije zanimao, ali zato jest sve ono sto je bilo u stanu. Ovi drugi nisu bili samo vojnici, vec i ljudi koje svaki dan gledate na ulici, trgovini ili u ogledalu.

Navodno vecina rjesenja s pravom nemaju nista slicno, cak se ni komisija nije pitala, a dokumentacija ne postoji. A nije se utvrdilo niti vlasnistvo, pa sve price o tome da je u Kninu dobro i da se radi da bi ljudima bilo bolje ne vrijedi ni zumanjka. Knin po tome nije ni bolji ni gori nego ostali gradovi, nego tek prosjek lazi i lose vlasti. Uprava se takodjer klima jer se u vezi toga napravilo malo ili pak nista, a sve zato jer se u vrijeme dok je Knin bio pod Zadrom znalo da ce doci pod Sibenik pa se Zadru nije dalo da ulaze ni na koji nacin, tako da je sve opet na pocetku.

Puljic pak kaze da Knin zivi zivotom pravog grada, jer ima djecU (oko dvije i nesto tisuca), Dom zdravlja, Gospodarsku komoru i pet poslovnica banaka. "U Kninu se svakog mjeseca radja oko 30-oro djece". To je za Puljica ono cemu treba teziti, jer kaze da je vrijeme da se Knin brine o sebi. Za sada jos uvijek zapravo Kninjana ni nema, pa se ceka da se rode.

Prema Puljicu "gradjana srpske nacionalnosti" ima blizu 1200, jer se oko 700 vratilo od "Oluje". U medjuvremenu u Kninu zive Hrvati iz Vojvodine, Sarajeva, Ilijasa, Varesa i bosanske Posavine. Ima doduse oko tisucu prognanih iz Hrvatske, ali se jos uvijek ne zna hoce li ostati u gradu, iako Puljic zeli da tako bude. Medjutim da bi se negdje ostalo treba znati da se i moze ostati, a u Kninu se jos uvijek zivi od sverca, a manje od privrede ili zemlje, jer mlade ljude zemlja ne zanima.

Podaci medjunarodnih organizacija za ljudska i slicna prava govore medjutim da je Srba manje od broja koji se daje van, a takodjer i broj domacih Hrvata. Na primjer, u Dzepinama pored Knina zivi desetak ljudi, a prije rata bilo ih je oko 200.

Kistanje je pak prica za sebe. Tamo je barem sve jasno i o tome se govori kao o necemu sto je u stvari i gotovo. Hrvati iz Janjeva vec duze vrijeme dolaze u Kistanje i to ce se nastaviti, ako ne sporije, onda brze. Janjevci dolaze da ostanu i dolaze u velikom broju. Za sada barem tisucu, jer sve kuce jos nisu za zivot. Otvara se uskoro ambulanta, skola, a i katolicka crkva radi na veliko. Vec su poceli otvarati trgovine i sve ono po cemu su poznati. Tko se hoce kladiti da ce tamo ikada vise zivjeti Srbi ili je lud ili voli gubiti, ili je pak oboje.

Knin postaje selo i sto se tice onoga sto Puljic zove - kulturne institucije. Postoji KUD Zvonimir, dakle tancanje, pa onda Drustvo izvidjaca "Lijepa nasa" i na kraju Matica Hrvatska koja svoja casopisna izdanja ni u Zagrebu ne moze podijeliti u vise od 200 komada, a kamoli prodati.

Sportski duh Knina sastoji se od nogometa, kosarke i rukometa. Imena klubova su lokalna, ratna i planetarna. NK Dinara, RK Knin '95 i KK Novodob iliti Age of aquarius. Od cega se ustvari u Kninu zivi, manje je poznato. Ali uglavnom od trgovine. Sve se vuce sporo jer jos nitko nije spreman dati pare da se krene s proizvodnjom. Otvoreno je trgovacko poduzece Dinarka, s ducanima za kruh i mlijeko i par specijaliziranih trgovina. Mladost recimo, tvornica kartonske ambalaze jos uvijek stoji jer se ceka tko ce je kupiti, a i TVIK, najveca firma u Kninu polako pocinje s radom (dobila je neke pare za obnovu). Radi i Kninjanka, tvornica odjece, ali tek onako. Vrijeme da proradi kako treba ocekuje se ove godine, ali dobro je uzeti u obzir da su sve to vise manje sluzbeni podaci.

I u Lici i u Kninu najbolje stoji HDZ bez obzira sto se govori da im se trese pod nogama. A hoce li ljudi tamo vidjeti da ovako kako je i nije dobro, mozda se pokaze par dana nakon izbora. Samo dobro je znati kojih.

ALEN ANIC