Piramidalni sistem u Makedoniji

Skopje Mar 13, 1997

***IZVOZ NOVCA, UVOZ STRAHA

AIM, Skopje, 13.03.1997

Prosjecni Makedonac bio bi najsretniji da mu djeca ovih martovskih dana na casovima geometrije ili istorije ne slusaju lekcije u kojima se pominju piramide. Sve to zbog eventualne zlosrecne analogije sa onim albanskim finansijskim "geometrijskim tijelima" koja su pred kolaps dovela naizgled stabilni i prosperitetni rezim u Tirani. Naime, jedan ovdasnji finansijski skandal koji, cini se ipak, niti dostize razmjere niti moze proizvesti posljedice jednake onim u Albaniji, opasno je zaprijetio monetarnoj stabilnosti zemlje i na neprijatnu kusnju ne samo finansijske vlasti u Makedoniji.

Inspiracija za finansijsku kontrolu u najvecoj makedonskoj stedionici "TAT" iz Bitole, sigurno nije uvezena, ali su strahovi u vezi sa njenim poslovanjem djelimicno proicirani iz susjedstva. Uvid u poslovne knjige vlasnice "TAT"-a, gospodje Sonje Nikolovske, uspjesnu poslovnu zenu, povremenog kandidata za biznismena godine u drzavi, bacio je iza resetaka, a dvadeset hiljada ojadjenih gradjana uputio da, cupajuci kosu, razmisljaju o staroslovenskoj etimologiji imena bankarske institucije kojoj su povjerili svoju crkavicu. Bitolska Dafina je, prema prvim informacijama iz istrage, svojevremeno nadleznim sluzbama Narodne banke nudila spisak od 3.600 ulagasa i, s obzirom na poslovne rezultate, stekla zavidan bonitet. Nevolja je, medjutim, sto ce se kasnije pokazati da je u njenim poslovnim knjigama bilo registrovano cak 23.000 stedisa koji su nasjeli na klasicni, i bezbroj puta provjereni, prevarantski trik sa nerealnim kamatama. Za sada je utvrdjeno kako je najveci dio kapitala koji se cijeni izmedju 100 i 114 miliona "orlova", eksportovan u zemlju istovjetnog predznaka i uzdizan u piramide zbog kojih se protiv Berisine nomenklature podigla tamosnja "kuka i motika".

Ocigledna je fscinacija covjeka sa ovih prostora i najmanjoj mogucnosti da se prekonocno obogati, ali ce ostati vjecitom tajnom mazohisticka potreba da se, posebno siromah, naprosto baca u ralje flagrantne prevare. Na deseci hiljada ljudi u Makedoniji jos uvijek pokusavaju, makar i simbolicno, valorizirati svoja nekadasnja ulaganja u propale bankarske institucije bivsega sistema. Isto tako, ovdje je jos veoma svjez finansijski skandal sa stedionicom "Alfa S" koja je, takodje, ispraznila slamarice naivnim stedisama. Po svemu sudeci, povjerenje u domace finansijske vlasti nije bilo istroseno. Moze biti zbog toga, iznova prevareni ljudi i konsternirana javnost zatrazila je odmah "glavu" drzavnog monetarnog poglavice (a izgleda i vraca), guvernera Narodne banke Borka Stanoevskog. Guvernera je, naime, mada se neki prsti direktnije upiru prema njegovom zamjeniku Nenovskom, intimusu arestirane Sonje, po funkciji kriv sto je gospodja Nikolovska uopste dobila "licencu" za igranje sa tudjim parama (i zivotima), posto je svojevremeno "lezala" zbog privrednog kriminala. Prema ovdasnjim regulama, guvernersko mjesto moze se dobiti iskljucivo na preporuku sefa drzave, pa se u sve nepotrebno upetljalo i ime Kire Gligorova.

Prevareni ljudi su se digli na noge i, posebno u maticnom gradu ' Bitolu, vlada velika napetost koja prijeti nemirima sirih razmjera. Ovo je, sa druge strane, najveca dubioza finansijskog sistema Makedonije od njenog osnivanja i najozbiljniji udarac relativno stabilnoj monetarnoj politici, sto je do sada sluzila kao jedna od temeljnih preporuka za asociranja Makedonije u svjetske finansijske i ekonomske aranzmane. Skandal je, isto tako, pao u politicki veoma nepovoljnom trenutku, kad Makedoniju potresaju medjunacionalni nesporazumi, a aktuelnu vlast uznemirava nadolazeci ugled opozicije, potvrdjen na poslednjim lokalnim izborima. Opozicioni lideri jedva su docekali makedonsku reinkarnaciju nekih srbijanskih i albanskih gospodja. Bitola je, sa te strane, proglasena unistenim gradom i buducom Valonom. Zanimljivo je pomenuti da je i ministar za pravdu Vlado Popovski, sto je nepbicno za visokog vladinog cinovnika i to posebno u sektoru u kome se stvari moraju imenovati posve precizno, proglasio kako u slucaju "TAT"-a postoji organizovani kriminal. U svim slucajevima, pojam "organizovani kriminal" podrazumjeva involviranost drzavnih sluzbenika u prljave rabote, a sam ministar pravde ( koji se doduse nekoliko puta do sada ugrizao za jezik ) zahtijeva da se "vidi do koje je mjere korupcija zahvatila drzavni organizam". I vec pominjani guverner Stanoevski izjavio je kako iza uspjeha Sonje Nikolovske stoje neki ministri, a na tajnim spiskovima ove dame, sugerise guverner, ima i imena iz kabineta Branka Crvenkovskog.

Zato nije cudo sto se u saniranje posljedica ovog monetarnog udara promptno uklucila i Vlada. Branko Crvenkovski je napravio jedan veoma rizican potez. Odlucio je vlastitim strucnjacima personalno ojacati kontrolne timove Narodne banke i nalozio otvaranje eventualnih ulagackih dosijea u "svom preduzecu" i clanova njihovih porodica. Crvenkovski je svjesno ugrozio "suverenitet" monetarnih vlasti i derogirao propis o zagarantovanoj tajnosti stednih uloga. Vodjen maksimom "sa stitom ili na njemu", za sada se legitimirao kao covjek odlucnih poteza i djelimicno razbio naroguseni monolit prevarenih gradjana. Premijer vjerovatno zna sta radi, ukoliko nije u pitanju kupovina vremena. U nekim glomaznim finansijskim sistemima pominjana cifra mozda i ne bi bila posve impresivna, ali u maloj makedonskoj ekonomiji sigurno nece ostati bez posljedica da bi prakticiranje ovoga sporta ostalo neprimijeceno. U Skopju se, inace, spekulira kako predstoji temeljna rekonstrukcija Vlade, ali i oko toga da ce pritisci opozicije u vezi sa prijevremenim opstim izborima uskoro uroditi plodom. Prvi ministar, i prvi covjek vladajuceg Socijaldemokratskog saveza, u tom kontekstu vjerovatno ima vlastitu racunicu. Ali, i to su vec spekulacije. Gruba realnost trenutno nalaze efikasno suzbijanje albanskog sindroma i kakvu takvu zastitu stabilnosti monetarnog sistema i njegovog spoljnog kredibiliteta. Onaj prosjecni gradjanin Makedonije sa pocetka teksta smatra da je to prece od izborne pobjede. Politicari se, medjutim, ne moraju bas u svemu slagati sa svojim biracima.

Pise: BUDO VUKOBRAT