ZA POCETAK U KOLEKTIVNI SMJESTAJ

Povratak bh. izbjeglica

AIM, SARAJEVO, 01.03.97. Prema proracunima Federalnog ministarstva socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica, do kraja godine na podrucje Federacije BiH trebalo bi da se vrati oko 200.000 bh. izbjeglica, trenutno smjestenih na podrucju Evrope. I pored cinjenice da vec dugo najavljeni globalni plan povratka izbjeglica, a koji je u saradnji sa bh. vlastima trebalo da nacini UNHCR, jos uvijek ne postoji, nadlezni u ovom ministarstvu smatraju da ce problem njihovog smjestaja, ipak, biti adekvatno rijesen, i to do kraja godine.

U ocekivanju masovnih najavljenih pokreta izbjeglica iz Njemacke, Svicarske, Srbije i Crne Gore, Ministarstvo socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica u BiH nacinilo je okvirni plan za povratak u 1997. godini. Prema predvidjenom, najveci broj povratnika za pocetak bice smjesteno u neke vrste kolektivnih centara, sve dotle dok se ne stvore bar minimalni uslovi za smjestaj u vlastite kuce. Uporedo sa ovim planom nadlezno ministarstvo planira i rjesavanje pitanje raseljenih osoba unutar kantona. Njihovim trajnim smjestajem, po misljenju nadleznih u Ministarstvu, direktno bi bilo rjeseno i pitanje povratka izbjeglica iz inostranstva. Ako se uzme u obzir da je takvih lica u Federaciji bilo i do 150 hiljada, sasvim je jasno o kolikom broju stambenih jedinica je rijec.

Nacin prihvata povratnika, kako je predvidjeno, bice uskladjen sa mogucnoscu njihovog smjestaja, povratka u prebivalista (mjesta odakle su otisli) ili nova boravista. Za povratnike koji nece biti u prilici da odmah udju u svoje domove, planirano je otvaranje prihvatnih centara, najblize lokaciji na kojoj ce se obnavljati devastirani stambeni fond, dok se za povratnike cije se kuce nalaze na podrucju srpskog entiteta, za prvo vrijeme planira otvaranje novih, ili adaptacija postojecih montaznih naselja. U prvo vrijeme ne treba iskljuciti ni mogucnost smjestaja u jednom od vec postojecih 95 kolektivnih centara u Federaciji.

U posebnu kategoriju povratnika Federalno ministarstvo socijalne politike svrstalo je u prvom redu starce, djecu, bolesne i invalide. Za ovu, tzv. ranjivu grupu, povratnika planirana je izgradnja novih kapaciteta javnih ustanova, tipa starackih domova, djecijih domova ili stacionara. Tu spadaju i deportovane osobe, odrasli i maloljetni delikventi ciji ce se smjestaj za pocetak odvijati u vec postojece centre za rehabilitaciju, dok se za buducnost planira i otvaranje novih.

Ove objekte, kako je predvidjeno, finansirat ce UNHCR i to u tri kantona. Jedan u Srednjobosanskom ili Unsko- sanskom kantonu, i dva prihvatna centra u Bosansko- podrinjskom i Tuzlansko-podrinjskom kantonu.

Uporedo sa ovim aktivnostima predvidjeno je i angazovanje malih gradjevinskih firmi, ali i drugih malih preduzeca cime bi se ostvarilo dodatno zaposljavanje, ne samo strucnih kadrova, nego i izbjeglica koje bi bile direktno ukljucene u obnovu svojih domova.

Paralelno sa rjesavanjem pitanja privremenog smjestaja izbjeglica iz trecih zemalja, Federalno ministarstvo socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica planira i pokretanje aktivnosti za trajni smjestaj, povratak u svoje domove, lica raseljenih unutar kantona, a cije su kuce tokom ratnih dejstava devastirane.

Prema podacima ovom ministarstva, broj ovakvih osoba u jednom trenutku iznosio je cifru od 150.000. U medjuvremenu, oko 50 hiljada uspjelo je kako-tako rijesiti svoj problem stanovanja uz sitne popravke, tako da se sada procjenjuje da na teritoriji Federacije u okviru 10 kantona ima oko 100 hiljada ovakvih osoba. Najveci broj raseljavanja unutar opstina zabiljezen je u Tuzlansko-podrinjskom, zatim Zenicko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu, dok se najmanji broj lica unutar kantona raseljavao u Posavinu. U Zapadnohercegovackom kantonu ta pomijeranja nisu ni zabiljezena.

Od ovih podataka, tj. obimu migracionih kretanja unutar kantona, zavisice, kako je predvidjeno, i adekvatno finansijsko ulaganje. Prema procjenama nadleznog ministarstva, u ovoj godini bice obezbjedjena sredstva za osposobljavanje stambenih objekata za oko 60 hiljada ljudi, odnosno oko 15 hiljada kuca ili stanova, prvenstveno onih ciju adaptaciju nisu potrebna velika ulaganja.

Uz osposobljavanje stambenog prostora predvidjeno je i osposobljavanje osnovne infrastrukture u opstinama povratka, kao i otvaranje novih radnih mjesta u kojima bi direktno bili zaposleni sami povratnici.

ZANA ANDRIJEVIC