TIRANIJA NACIONALISTICKO-BOLJSEVICKIH REZIMA

Sarajevo Mar 2, 1997

Treca generalna skupstina Foruma gradjana Tuzla

AIM,TUZLA 2.03.97. - Usvajanjem izvjestaja o radu, Proglasa

  • koji ce biti upucen medjunorodnim institucijama - o stanju u Bosni i Hercegovini, dodjelom nedavno usvojenih odluka o nagradama i reizborom, u Tuzli je zavrsen rad Trece generalne skupstine Foruma gradjana Tuzla.

Pod devizom - Nas! podrzava Istok i Zapad - predstavnici alternativnih i gradjankih grupa iz BiH, gosti iz Hrvatske i SR Jugoslavije, te predstavnici medjunarodnih faktora koji rade na stabiliziranju stanja u postdejtonskoj BiH ucestvovali su u radu Skupstine Foruma gradjana.

U izvjestaju o radu prezentirane su aktivnosti Foruma gradjana tokom cetverogodisnjeg rada. Osnovan u ratnom metezu, kada je nacionalna iskljucivost bila pandan patriotizmu, kada su vladajuce nacionalisticke oligarhije "iskopale srednjovjekovne ratne sjekire", poticuci politiku razdora i iskljucivosti medju narodima, Forum gradjana je u temelje svojih programskih opredjeljenja instalirao politiku tolerancije, multikulture, demokratskih prava i sloboda, sa najvecim standardima ljudskih prava. Zbog takve orijentacije, stalno se suceljavao sa pritiscima vladajucih oligarhija koje su u same bile u sukobu, ukljucujuci i sukob naroda.Jos za vrijeme kada su medjunacionalne granice u BiH bile cvrsce i neprolaznije od mnogih medjudrzavnih granica, aktivisti Foruma gradjana iz Tuzle su posjecivali Bijeljinu, Banja Luku, zapadni Mostar, Brcko... U tim aktivnostima imali su podrsku demokratskih snaga i alternativnih grupa iz Hrvatske, SR Jugoslavije, te predstavnika medjunarodne zajednice.

Shodno svojim programskim opredjeljenjima radili su na nekoliko znacajnih projekata u cilju afirmacije gradjanskih prava i sloboda, ustroju demokratske drzave u koja ce pocivati na vladavini prava, a ne haosu i bezumlju.

Prvi znacajan projekat bio je uspostavljanje Gradjanskog alternativnog parlamenta BiH u koji su ukljuceni predstavnici skoro dvadesetak gradjanskih grupa. U cilju povezivanja BiH sa susjednim zemljama poceli su rad na "Civilnom dijalogu" izmedju gradjanskih grupa BiH, Hrvatske i Srbije. Nosioci tog projekta su predstavnici Foruma gradjana, Antiratna kampanja iz Hrvatske i Beogradski krug. Forum gradjana je bio koorganizator Cetvrte generalne skupstine Helsinskog parlamenta gradjana, odrzane oktobra 1996. godine, na kojoj se okupilo oko 450 stranih i oko 150 predstavnika alternativnih grupa iz BiH. U prvom dijelu prosle godine Forum je organizirao Okrugli sto demokratske alternatve BiH, u cijem su radu ucestvovale alternativne grupe i opozicione stranke iz Federacije i Republike srpske. Predstavnici Foruma su ucestvovali na mnogim skupovima demokratskih alternativnih grupa sirom ex Jugoslavije, a za vrijeme komunikacijske blokade - posredstvom projekta "Pisma" - elektronskom postom su povezivali gradjane Tuzle sa ostatkom svijeta. Ova organizacija aktivno je ukljucena u procese povratka izbjeglih i raseljenih osoba, a Odbor za zastitu ljudskih prava Foruma gradjana - osim edukativne funkcije - pruza i besplatne pravne usluge gradjanima. Saopcenjima su se oglasavali u mnogim prilikama, bilo u situacijama kada su ugrozena prava gradjana, ili pri neprimjernim potezima vladajucih oligarhija. U organizaciji Foruma gradjana obavljane su promocije knjiga koje nisu po volji vlasti, a za vrijeme rata pruzana je i humanitarna pomoc mnogim ustanovama i gradjanima u Tuzli.

Forum gradjana je uvijek reagirao povodom mnogih neprimjernih situacija.Nakon analize trenutnog stanja u BiH, sacinjen je Proglas, kojeg ucesnici prihvatili na ovoj Skupstini, te odlucili da ga upute domacoj javnosti i medjunarodnoj zajednici.

U Proglasu se porucuje:"Forum gradjana Tuzla, kao prva gradjanska inicijativa Bosne i Hercegovine i prva institucija koja se permanentno suprotstavljala moralnoj i politickoj destrukciji multietnicke tradicije, upozorava medjunarodnu javnost da u Bosni i Hercegovini prijeti ponavljanje zla. Vise od godinu dana tolerancije antibosanskih ideologija i nihovih prikrivenih ili otvorenih stremljenja ka iskljucivom nacionalnom suverenitetu, produbljavalo je iz dana u dan postdejtonski ponor.Bosna i Hercegovina je danas zemlja klinicke smrti, u kojoj se ne zna sta donosi sutrasnji dan. Nacionalno-familijarne oligarhije, cije je prirodno agregatno stanje rat, a jedini domet stvaranje ratne psihoze, u blokadi dijaloga pronalaze nacin za apsolutnu tiraniju nad sudbinama gradjana. U pozadini ovog politickog, etnickog i moralnog ambisa, nisu bosanskohercegovacki narodi, vec mafijaski interesi nacionalnih klanova. Kao i prije cetiri godine, Foruma gradjana Tuzle i danas upozorava: "U Bosni i Hercegovini nije problem u narodima, jer gradjani zele zivjeti zajedno u koegzistenciji, miru i prosperitetu; problem je u nacionalisticko-boljsevickim rezimima koji u mrznji i netoleranciji vide svoj opstanak i materijalni profit". Treca generalna skupstina Foruma gradjana Tuzle trazi od medjunarodne zajednice konacnu upotrebulegalnih sredstava sile i prinude, u cilju neutralizacije malignih celija postdejtonske BiH. Trazimo konacnu sprovedbu temeljnih odredbi Dejtonskog sporazuma, hapsenje osumnjicenih za ratne zlicine i povratak svih ljudi svojim kucama - jer dokle god se to ne ostvari, ne mozemo gvoriti o trajnom miru u Bosni i Hercegovini. Foruma gradjana Tuzle, upozorava medjunarodnu javnost da ce mira i stabilnosti u BiH biti onoliko koliko bude odlucnosti medjunarodnih faktora da se sprovede Daytonski sporazum", porucuje se u Proglasu, kojeg su potpisali ucesnici Skupstine.

Tekst proglasa bice upucen meritornim medjunarodnim institucijama koje su ukljucene u provodenje Daytonskog sporazuma na tlu BiH.

Na ovoj Skupstini obnovljen je mandat dosadasnjem Glavnom odboru Foruma gradjana, a za predsjednika je ponovo izabran Vehid Sehic.

  • Buducnost ovog grada, BiH i svih naroda u njoj moze se graditi samo na politickoj toleranciji, pravnoj drzavi sa visokim standardima ljudskih prava u cijem je epicentru gradjanin, a ne kolektivitet.Do pravednog mira moze se doci kaznjavanjem ratnih zlocinaca sa svih strana, vracanjem svih gradjana na svoja imanja, razvijanjem patritizma prema zajednici, a ne poticuci nacionalni patriotizam na mrznji prema drugim narodima. BiH jos uvijek prijeti potpo od militantnog nacionalistickog bezumlja. Mi nudimo demokratsku gradjansku alternativu radi licne srece svih gradjana, kazao je Vehid Sehic, obracajuci se ucesnicima Skupstine, nakon ponovnog izbora.

Vehid Jahic

antrfile

PRIZNANJA BORCIMA ZA LJUDSKA PRAVA

Na ovoj Skupstini FGT dodijeljena su, nedavno ustrojena priznanja Foruma, istaknutim borcima za ljudska prava i razvoj demokratskog gradjanskog drustva. Povelja "Libertas" za

  1. godinu posthumno je dodijeljena Aleksandru Langeru, za 1994
  • nedavno preminulom prof. dr Miladinu Zivoticu (Beogradski krug), za 1995. Muhamedu efendiji Lugavicu - imamu iz Tuzle, za 1996. godinu Mihaelu Stajneru. Povelja za zivotno djelo dodijeljena je Selimu Beslagicu - gradonacelniku Tuzle.