PRIVATIZACIJA PREDUZECA I STANOVA

Sarajevo Feb 28, 1997

Sindikati BiH

Sarajevo, 28.02.97(AIM) - Prijedlog Zakona o privatizaciji preduzeca i stanova Federacije BiH, donesen je 17.10. prosle godine. Prema ovovm prijedlogu odobravanje privatizacije i njeno provodjenje trebala bi vrsiti agencija Federacije BiH za privatizaciju. Kako ce se to sprovoditi bila je tema danasnje pres konferencije u Sindikatima BiH.

Predsjednik Sindikata Hrvatske Mario Ivekovic odrzao je predavanje na ovu temu. Napravio je paralelu izmedju modela koje su primjenile Slovenija i Hrvataska, dajuci konkretne prijedloge za proces privatizacije u BiH. On je istakao je da je zakonodavstvo BiH jos uvijek prilagodjeno starom sistemu, sto je bio slucaj i u Hrvatskoj.

  • To u praksi dovodi do pojave odredjenih problema, odnosno, ne regulise se pravo koje proizilazi iz vlasnistva. Neophodno je donijeti Zakon o pretvorbi. Hrvatska se opredijelila za model: ko je htio kupiti dionice, to je i mogao uciniti. Radnici to sebi nisu mogli priustiti, te nisu ni mogli kontrolisati dogadjanja u preduzecima, rekao je Ivekovic.

U BiH je za to predvidjen, culo se na konferenciji, slovenacki metod, sto je dobro, jer se ne trazi nikakva uplata, upis dionica se moze vrsiti putem certifikata. Slijedeca stvar koja je neophodna je donosenje Zakona o trgovackim drustvima, jer je to podrucje potrebno pravno regulisati, s obzirom da se mijenjaju, u potpunosti, odnosi upravljanja. Radnici ce uskoro postati dionicari, a svoja prava ce moci ostvarivati jednom godisnje na dionicarskoj skupstini. To znaci da nece imati utjecaja na poslovanje, u stvarnosti ce upravljati direktor, koji za poslovanje odgovara svojom imovinom. Zakon o trgovackim drustvima omogucava da se oformi Knjiga dionica, koja regulise ovaj Zakon, iz nje se vidi koliko ko ima vlasnistva. Uvid u Knjigu dionica mora biti dozvoljen, sto je u Hrvatskoj bio problem, jer ovaj Zakon nije reguliran na vrijeme.

Radnici, odnosno, dionicari se moraju udruzivati na nivou Skupstine, mora se znati ko je vlasnik u okviru kuce, bez toga nema organizacije. Razgovarano je i na temu gdje upisivati dionice. Pogresno je misljenje da kupovinom dionica u vlastitom poduzecu, radnik sebi moze obezbijediti radno mjesto. To su dva razlicita pojma, jer su dionice pitanje vlasnistva. U svojim preduzecima radnici mogu kupovati dionice na osnovu prioriteta, ali su tu moguce velike malverzacije, ukoliko preduzece lose posluje, te radnicic ne primaju platu. Tada se pojavljuje direktor i trazi otkup dionica, po nizim cijenama, i preduzece uskoro postaje privatno.

Uloga Sindikata bi trebala biti da podstice radnike da putem certifikata kupuju ciljana preduzeca, u kojima se ocekuje razumna vrijednost. Da bi to bilo mogucno, potrebno je donijeti zakon, koji postoji u svim razvijenim zemljama, a to je Zakon o investicijskim fondovima, koji je uspjesno primjenjen u Sloveniji, gdje je Sindikat odigrao bitnu ulogu u procesu privatizacije.

Investiciono fondovi su organizacije koje se bave ulaganjem. Slovenija je imla oko petnaest ovih fondova, koji su vrsili ulaganja u ime radnika, koji su prakticki bili dionicari u ovom fondovima. A to u praksi izgleda ovako: 5.000 radnika sa pojedinacnim iznosom od 5.000 DM, daje kapital vrijedan 25 miliona DM, i izlazi na trziste i kupuje preduzece. Kako se moze desiti da preduzece propadne, Investiciono fond ulaze na 25 mjesta, pa ako i deset propadne, prihod dionicarima je zagarantovan u ostalih petnaest. Slovenci su nakon pocetka privatizacije stavili dvogodisnji moratorij na trgovinu certifikatima i dionicama, i sprijecili sivo trziste. Tu je u Hrvatskoj napravljena greska, a toga u BiH, nadaju se snidikalisti, nece biti, s obzirom da su takve stvari vec suspregnute.

Istaknuta je vaznost donisenja Zakona o vrijednosnim papirima. Stari, koji postoji na nivou BiH ne zadovoljava svjetske standarde. Ovaj zakon regulise izgled dionice, ali i omogucava formiranje Drzavne komisije za kontrolu vrijednosnih papira i transakcija, te formiranje berze. Postoji razlika izmedju nominalne vrijednosti i vrijednosti dionice na trzistu, gdje postoji ponuda i potraznja, na berzi se vrlo brzo dodje do prave cijene dionica.

Moratorij, koji je bio na snazi u Sloveniji, ukinut je cim je trziste profunkcionisalp, i to je bio jako dobar nacin da se ne dozvoli formiranje sivog trzista vrijednosnih papira.

Sindikat BiH ce u obzir sve danas izrecene ove sugestije, prilikom razrade predlozenog nacrta zakona o privatizaciji preduzeca i stanova.