NEPREMOSTIVE BARIJERE VLASTI

Sarajevo Feb 24, 1997

Koalicija zajedno traga za putevima povratka prognanih

Tuzla 24. februara (AIM) - "Vlast u oba entiteta Bosne i Hercegovine masovno krsi ljudska prava sprecavajuci prognanima povratak kucama. Politika vladajucih oligarhija, privremena zakonska rjesenja i barijere u protoku informacija, onemogucavaju povratak nekoliko stotina hiljada prognanih, koji se imaju gdje vratiti. Koalicija priprema nove metode u povratku, koje ce podrzati i Ured Carla Bildta", zakljucak je dvodnevnog skupa Koalicije zajedno za povratak prognanih odrzanom u Tuzli, koga su, usput receno, ignorirale aktualne vlasti.

Na dvodnevnom skupu Koalicije u Tuzli okupilo se oko 200 predstavnika Koalicije iz BiH, Hrvatske i Srbije, te ponekog gosta udruzenja prognanika iz inozemstva. Skup je odrzan pod pokroviteljstvom Ureda Carla Bildta, a prisustvovao mu je i Michael Steiner. Nakon rada po radnim grupama, koje su razmatrale pravna pitanja u vezi povratka, nacin kontakta sa aktualnim vlastima, ulozi javnog informiranja, organizacionoj mrezi Koalicije i projektu samopomoci, odluceno je da se osnuju regionalni uredi Koalicije u Mostaru, Tuzli, Banja luci i Sarajevu, gdje ce biti centar aktivnosti. U svim gradovima gdje ima veci broj prognanika bice osnovani odbori koji ce koordinirati prihvat i upucivanje prognanika njihovim kucama. Koalicija cijeni da vlasti manipuliraju sa informacijama, zakonskim odredbama u vezi povratka prognanih i drugim relevantnim pokazateljima, pa ce - uz pomoc Ureda Carla Bildta - pokrenuti bilten gdje ce prezentirati sve relevantne informacije u vezi povratka prognanih i raseljenih, mogucnostima nadoknade imovine i slicno. Od aktualnih vlasti Federacije i Republike Srpske trazice se usaglasavanje zakona na temelju Daytona, sto sada nije slucaj. Mnogi cijene da je to glavna fakticka barijera na koju se pozivaju vlasti. Od Ureda Karla Bildta koalicija trazi vecu materijalnu i pravno-strucnu pomoc, te pojacan pritisak na aktualne vlasti za koje se cijeni da namjerno ne provode odredbe Daytona, sto im omogucava instrumentalizaciju polozaja prognanika, sto im dobrim dijelom omogucuje laksi opstanak na vlasti.

  • Vlasti u oba entiteta tvrde da nema uvjeta za povratak prognanih. Medjutim, mnoga mjesta nisu devastirana i da postoji dobra politicka volja vlasti nekoliko stotina prognanih i raseljenih odmah bi se moglo vratiti svojim kucama. Vladajuce strukture po entitetima pokusavaju prebaciti krivicu "na druge", ali proces povratka ne ide ni u Federaciji. Mi cemo uskoro napraviti prognanicku kartu BiH, koja ce mnoge stvari uciniti jasnijim. Ocito, od vlasti ne treba ocekivati znacajniji angazman u procesu povratka, vec se moramo osloniti na sopstvene snage i medjunarodnu zajednicu, kazao je Smail Ibrahimpasic, prognanik iz Modrice.

Aktualnim vlastima u entitetima je jasno da povratak prognanih vodi ka reintegraciji Bosne i Hercegovine, sto bi suzilo mogucnosti manipulacija nacionalnim i vjerskim osobenostima gradjana, poticanja straha jednih od drugih, te razne druge podjele u kojima su na vrhu "narodnih piramida" nacionalne oligarhije.

  • Dayton je bio temelj mira, ali je i obrazac za povratak prognanih i raseljenih. Vlasti u oba entiteta ga ne provode, jer bi im se smanjila mogucnost manipulacije s gradjanima. Bez ostvarenja Aneksa 7 nema mira u BiH, vec postoji mogucnost novog rata. Dosad ni pilot projekti Aneksa 7 nisu provedeni. To je indikator kako se vlasti odnose prema Daytonskom sporazumu. Radi stvaranja perspektiva za povratak, trazimo da vlasti osiguraju postivanje prava na privatno vlasnistvo, ukidanje obrasca P-2 i clan 503, koji omogucavaju nove manipulacije sa prognanicima. Nadalje, trazimo slobodne izbore, suspenziju politicara koji sabotiraju povratak raseljenih i sudjenje osumnjicenim za ratne zlocine. Radi ostvarivanja ovih zadataka osnovacemo radnu grupu koja ce organizirati mirne proteste i vrsiti pritisak na vlasti, rekao je Stanko Sliskovic, predsjednik HSS.

Svaki prognanik je u svojim izlaganjima optuzivao vlasti koje prakticno nista ne cine na planu povratka prognanih. To je generalna ocjena, iako su neki diferencirali stupanj odgovornosti aktualnih vlasti i vladajucih stranaka u entitetima.

  • Istina je da u pitanju povratka prognanih postoji razlicit odnos, ali je istina i to da ni jedna vladajuca stranka i vlast, nista ne cini na planu povratka prognanih, ocijenila je Novka Agic.

Milan Marceta - predstavnik raseljenih Srba iz Krajine - eksplicite je optuzio vlasti za sudbinu prognanih i raseljenih: "Najveca prepreka na putu naseg povratka su vlasti. One su krive i odgovorne sto se izbjegli i raseljeni ne vracaju u Banja Luku, Stolac, Drvar, Mostar, Brcko... Ljudska prava se nigdje ne postuju. Da se postuju ljudska prava Srba u Republici srpskoj, postovali bi i prava Bosnjaka".

Predstavnici Koalicije optuzuju vlasti za prikrivanje svih relevantnih informacija u vezi mogucnosti povratka prognanih. Mara Radovanovic - Helsinski komitet za ljudska prava iz Bijeljine - predlozila je izradu brosura sa pravnim uputama i komentarima o mogucnosti povratka prognanih i raseljenih, sto bi se posredstvom medjunarodnih organizacija distribuiralo po udruzenjima prognanih i raseljenih. Osim toga, od Visokog predstavnika Carla Bildta, traze se garancije da predstavnicima Koalcije omoguci pristup svim opcinama, kako bi se na licu mjesta uvjerili u fakticno stanje stvari. Ocito, prognani ne vjeruju vlastima i njihovim informacijama.

Salvi kritika aktualne vlasti pridruzio se i Michael Steiner, koji tvrdi:

"Oko povratka gradjana ima dosta problema kako unutar Federacije, tako i Republike Srpske. Politicari tvrde da narodi ne zele zivjeti zajedno. Ali, kad vas ovako vidim zajedno, kad vas cujem kako pricate jasno mi je da ljudi zele svojim kucama. Povratak je jedini nacin reintegracije BiH. Na putu povratka morate se suocavati sa politickim vodjama koji te stvari vide drugacije, uglavnom u okviru "svog" entiteta i etnicke zajednice, sto je ponekad frustrirajuce."

Stalne tvrdnje vlasti, kako se raseljeni i prognani ne zele vratiti, demantira i cinjenica da su prilikom posjete Bijeljini i prognanim Drvarcanima, koji su predstavnicima Koalicije tvrdili da se zele vratiti kucama. Takvih primjera je bezbroj.

Aktualne vlasti pitanja prognanika cesto prebacuju na medjunarodnu zajednicu. To je negirao Selim Beslagic - gradonacelnik Tuzle - koji se jedini od predstavnika vlasti pojavio na skupu: "Protiv vaseg povratka su najvise oni koji su uoci rata nosili opanke, a sada se voze mercedisima. Njima je jasno da bi se u slucaju vaseg povratka oni ponovo vratili u opanke, jer vise ne bi mogli koristiti vasu imovinu".

U izlaganjima prognanika vidljiv je jak emocionalni naboj i osjecaj nemoci. Adresu odgovornosti za svoju sudbinu, uvijek vide u vlastima, koje su zaista jedini faktor koji moze rijesiti njihove probleme. Mirko Antunovic iz Bugojna ustvrdio je da ponekad osjeca kako je rodjen u progonstvu: "Naciju prognanih u BiH cini pola zitelja. Mi smo najbrojnija kategorija, koja je najvise zainteresirana za reintegraciju i sredjivanja stanja u BiH. Ko se ne zakljucava svojim kljucem i ne jede za svojom sofrom, taj ne zivi ljudski. Kada ce to vlasti shvatiti. Nama je dosta raznih vrsta heroja. Heroj je onaj gradjanin koji moze i zeli mirno ziviti sa svojim susjedom".

Brcaci su na skupu tvrdili da je odluka medjunarodnog arbitra prva pravna mogucnost za njihov povratak. Prognani Posavci su trazili - da poput Jusicana - i oni nasele Veliku Brusnicu koja je u zoni separacije, za sto se prijavilo 114 obitelji. Predstavnici Srba su trazili povratak u Drvar, Petrovac i druga mjesta.

  • Radi postizanja zajednickog cilja - svako u svoju kucu - trebaju zajednicki raditi vjerske, politicke i druge zajednice, zajedno sa prognanim nesrecnicima. Povratak covjeka kuci je povratak samom sebi. Vase opredjeljenje za povratak je nenasilni otpor protiv instaliranog nasilja, koje su uspostavili politicki vrhovi, s ciljem da tako ostane trajno. Borba za povratak je iborba za oslobadjanje covjeka od politickih okova. Nas i vas cilj je oslobadjanje od nametnutog nasilja. Nas put je demokracija u cilju stvaranja pravne drzave, gdje ce svi biti jednaki pred zakonom. Covjekov zivot se mjeri od onog trenutka kada stvori obitelj, napravi kucu. Prognanima je prekinut zivot. Povratkom svojim kucama, mi razbijamo krug zla i otvaramo krug dobra, kamo trebamo krenuti razborito i hrabro, trezveno i s cvrstom nadom u uspjeh, kazao je fra Luka Markesic.

Za vrijeme odrzavanja skupa Koalicije zajedno, Rasim Kadic aktualni ministar za proganane i socijalna pitanja u Vladi Federacije, u blizini je drzao javnu tribinu posvecenu perspektivama povratka prognanika svojim kucama. Skup Koalcije nije ni posjetio. Cudno, ali i indikativno za ponasanje vlasti, i ovog ministra koji svoju marginalnu i vanparlamentarnu Liberalnu stranku naziva - opozicijskom!? Jedan od ucesnika na skupu Koalicije, tvrdi kako je Kadic navodno rekao - "to je pjevacko drustvo bez prisustva vlasti".

Izmedju ostalog i to je bio jedan od poticajnih faktora za neke ucesnike koji tvrde da se vlasti nece lako odreci upliva u sudbinu prognanika, jer za njihov povratak od medjunarodne zajednice i donatora ocekuju sredstva koja ce trositi po svom nahodjenju. Osim toga, sa izoliranim ljudima, poput prognanih, lakse je manipulirati i zadrzati fotelje vlasti.Vrijednost ovog skupa lezi u cinjenici sto je i medjunarodna zajednica konacno pocela raditi sa gradjanima kojima treba pomoci, djelomicno zaobilazeci vlasti koje su ih dovele u sadasnji polozaj.

VEHID JAHIC