FORMIRANJE NOVIH OPCINA

NACIONALNI KRITERIJ IZA IZBJEGLICKOG PARAVANA

AIM, 21.02.97. Da li formirati nove opcine u federaciji sada ili u neka "bolja vremena" - postalo je, ili se bar prikazuje, kao pitanje od zivotno-politicke vaznosti, za koje se cak veze dalje funkcionisanje federalnih organa, odnosno federalnih partnera SDA i HDZ.

Hrvatski predstavnici u vlasti Federaciji BiH, dakle HDZ, vide u hitnom formiranju opcina Domaljevac-Samac, Doboj-Istok, Gornje Ravne, Ravne-Brcko, Teocak, Usora i Sapna, kao i izmjeni granica opcine Jajce, nacionalni interes od kojeg nece tako lako odustati. Za Bosnjake, ovo je opet problem koji bi trebao sacekati prethodno uspostavljanje vlasti na drzavnom, federalnom i kantonalnom nivou, pa tek onda da se pristupi formiranju opcina prema uslovima koji su usvojeni Zakonom .

Sa ovakvim stavovima federalni partneri su na posljednjoj sjednici Vlade FBiH pokusali usaglasiti nacrt Zakona o formiranju novih opcina i izmjeni granica opcine Jajce, kako bi ga predstavili parlamentu. Medjutim, pokusaj je pokazao bezuspjesnim. Hrvatski predstavnici su napustili sjednicu i time blokirali dalji rad vecine federalnih institucija.

Na prethodnoj sjednici Vlade Federacije, kada je nakon rasprave ovo pitanje preglasavanjem vraceno na doradu, ministar pravde Mato Tadic, cije je ministarstvo predlagac ovog nacrta Zakona, u svom obrazlozenju razloga za njegovo donosenje istakao je da su djelovi Federacije koji traze da budu konstituisani kao zasebne opcine ispunili uvjete od cetiri hiljade stanovnika, kompaktnosti teritorije, uz izjasnjavanje vise od 50 odsto stanovnistva za formiranjem nove opcine.

Na ovo su reagirali Bosnjacki predstavnici konstatirajuci da prije svega treba obezbjediti slobodu kretanja i povratak izbjeglica na citavoj teritoriji Federacije. Njihov stav je da se tek nakon sto profunkcionisu kantonalni organi uprave, obavi rasprava po kantonima-zupanijama. Uz sve to trazeno je i misljenje Ministarstva prostornog uredjenja i okolisa.

Poseban problem predstavljao je i zahtjev za konstituisanjem dviju opcina koje se nalaze u okviru Brckog. Premijer Vlade Federacije Edhem Bicakcic tom prilikom istakao je da bi insistiranje na ovom pitanju moglo imati negativne posljedice na dalju sudbinu ovog podrucja. Hrvatski predstavnici se nisu slozili s ovim misljenjem, smarajuci da treba uvazavati realnost postojanja tri brcanske opcine. Prema rijecima ministra Tadica "cak su i arbitri Tribunala o ovom gradu uvazavali ovu cinjenicu".

Sljedeca sjednica Vlade po sadrzaju je bila samo repriza prethodne sa poznatim ishodom. Tom prilikom je zamjenik ministra pravde Safet Pasic trazio da se o ovom pitanju izjasni Kolegij ministarstva, jer kako on kaze "ovdje nisu u pitanju konfrontacije nego razliciti pristupi problemu". Do sada takvo sto, medjutim, nije ucinjeno.

Ministar prostornog uredjenja i okolisa Ibrahim Morankic, od cijeg ministarstva je trazeno misljenje smatra da bi u nacelu bilo prihvatljivo formiranje nekih opcina. ali da izmjene granica u opcini Jajce, gdje bi se ovoj opcini pripojio Skender Vakuf, predstavljaju majorizaciju jednog naroda (u ovom slucaju Hrvata) nad dugim. Novo konstituisanje opcine Usora on smatra za prenaglasavanje nacionalnog kriterija. Ipak, Morankic smatra da bi konstituiranje novih opcina moralo sacekati formiranje drzavnih organa - prvo federalnih, zatim i onih na nivou kantona. Razloge za ovaj "intermeco" on vidi u prevelikim ovlastima koje su sebi prigrabile lokalne vlasti, sto je opet, prema njegovom misljenju, "zaostavstina iz ranijeg sistema kada su opcine imale visok stepen drzavnog autoriteta."

Inace, prema Morankicu, kompletan federalni prostor bi uskoro mogao dozivjeti transformaciju formiranjem veceg broja novih opcina. Tako bi ovaj proces bio neka vrsta uvertire, ali sa nesto izmjenjenim kriterijima.

• Ja smatram da dijelovima opcina koji su u Federaciji, a broje cetiri hiljade stanovnika treba omoguciti, a one ce se same izjasniti, da budu nova opcina. Oni djelovi koji broje ispod dvije hiljade stanovnika trebalo bi da se pripoje postojecoj opcini, a za prostore koje nastajuje izmedju dvije i cetiri hiljade ljudi jos ne postoji izradjen model, tvrdi Morankic.

Ured za zakonodavstvo Vlade Federacije nije imalo nikakvih zamjerki na nacrt ponudjen od strane Ministarstva pravde, dok se pak misljenja opcinskih organa kojih se ovo pitanje najdirektnije tice, razlikuju ovisno o procentima nacionalnog sastava lokalnog stanovnistva.

Tako, u misljenju Opcinskog Vijeca Srebrenik stoji kako se oni ne slazu sa izdvajanjem naseljenih mjesta Cerike, Donja Hrgova, Gornja Spionica i Srednja Spionica iz satava opcine Srebrenik. Prema nacrtu Zakona ova bi mjesta trebala uci u sastav novoformirane opcine Ravne Brcko. Obrazlozenje Vijeca je da na ovim podrucjima trenutno zivi tek 50 odsto predratnog stanovnistva.

Ne treba zanemarivati ni podatak da vecina ovih opcina vec funkcionise, da su manje-vise etnicki ciste i da im jos samo treba legalizacija njihovog rada. Bez sumnje je da se HDZ i SDA slazu kako je formiranje novih opcina neizbjezno, jer na koncu svaka od zapadnoevropskih zemalja ima po nekoliko hiljada opcina sa najvise osam hiljada stanovnika. No, Bosna I Hercegovina nije Belgija, vec samim tim sto ovdje vlast funkcionise iskljucivo u nacionalnom kodu. Tako Bosnjaci u zahtjevima HDZ-a za formiranjem novih opcina vide predominantan nacionalni kriterij, dok prema rijecima federalnog ministra pravde Mate Tadica "niko ne moze osporiti pravo Bosnjacima u Livnu, ukoliko zadovoljavaju kriterije od 4 tisuce stanovnika, kompaktnosti teritorije i 50 odsto onih koji su za formiranje nove opcine, da naprave svoju opcinu".

Medjutim, da bi se takva prava ostvarivala prije svega se ljudi koji su protjerani moraju vratiti svojim kucama, s tim da se u Federaciji zaustavi trend i dalje aktualnog progona. Do tada ovo pitanje stavljeno je u zadatak Forumu Federacije da u najhitnijem roku pronadje rjesenje koje bi zadovoljilo obje strane. Bice interesantno vidjeti kako ce im to poci za rukom kada se zbog nedorecenosti federalnog Ustava svako iole vaznije pitanje moze proglasiti nacionalnim interesom. Ili ce opet, po ko zna koji put, federalna naduravanja presjeci naredba i moc medjunarodne zajednice, Amerikanaca prvenstveno.

ELDIN KARIC