HELSINSKI KOMITET ZA LJUDSKA PRAVA U BIH

PRAVO, PRAVDA, PRAVICNOST

SARAJEVO,11.02.1997.(AIM)- U Bosni i Hercegovini, samo na podrucju Federacije djeluje na desetine raznih institucija koje se uglavnom bave monitoringom stanja ljudskih prava u ovoj zemlji. Nazalost, u tom odnosu pravo-pravda-pravicnost, ove dvije posljednje kategorije kao da se jos vise udaljavaju od one prve. Helsinski komitet za ljudska prava u BiH, koji je osnovan tek prije dvije godine, nastoji da ih svojom osnovnom djelatnoscu koliko-toliko priblizi.

Kako to izgleda u praksi, ocitovalo se i na danas odrzanoj godisnjoj skupstini HK. Iz izlaganja Srdjana Dizdarevica, predsjednika, koji ce tu funkciju obavljati i u naredne dvije godine (tajnim glasanjem jednoglasno je izabran ponovo) vidljivo je da je prosla, 1996. godina, bila "godina stabilnog primirja, ali i godina bez bitnijih pomaka u izgradnji pravne drzave, u instaliranju efikasne i ucinkovite vlasti voljne da sprovede civilne dijelove Daytonskog sporazuma. Bila je to i godina skupstinskih, predsjednickih i regionalnih izbora koji su obavljeni a da prethodno nisu stvoreni uslovi da oni budu fer i demokratski. Konacno, prethodna godina je oznacena nastavkom procesa etnickog ciscenja-biljezimo vise od 130 hiljada izbjeglica i raseljenih lica, nije uspostavljena sloboda kretanja, raspolaganja privatnom imovinom, niti elementarni uslovi za povratak izbjeglica. Bilo bi pogresno reci da vlada status quo, jer se iza paralize institucija i nefunkcioniranja sistema odvijaju krajnje negativni procesi koji prijete trajnom disolucijom zemlje i niti u naznakama ne nagovjestavaju uspostavljanje demokratije i postovanje ljudskih prava i sloboda", rekao je Dizdarevic.

Sto se tice "uspostavljanja" odnosa prema Helsinskom komitetu, onda je po njegovim rijecima monitoring HK, narocito u posljednje vrijeme, izazvao neke
neprihvatljive reakcije koje se ocituju kroz veoma izrazene pritiske na HK, pa i ozbiljne prijetnje. Kad se radi o konkretnom odnosu, odnosno pokusajima uspostavljanja dijaloga sa meritornim faktorima u BiH, onda se to uistinu zavrsava samo na nastojanjima ljudi iz Helsinckog komiteta. Ilustracije radi, samo je neposredno nakon osnivanja HK doslo do susreta sa tadasnjim premijerom BiH- radilo se ocito samo o protokolarnom prijemu, za Tv kamere.

Otuda ne cudi sto na danasnjoj godisnjoj skupstini nije prosao prijedlog da se u novom Upravnom odboru HK nadju i clanovi vladajucih nacionalnih stranaka SDA i HDZ, odnosno pokusaj da ih se tako "pridobije" za stvar ljudskih prava u zemlji u kojoj vladaju. Isuvise bi to bilo providno, s obzirom, na recimo, cinjernicu da je covjek iz "prvog safa SDA", predsjednik Drustva pisaca Nedzad Ibrisimovic, koji ima jos jednu laskavu "titulu" predsjednika konisije Sarajevskog kantona za ljudska prava, a na sto je podsjetio jedan od clanova HK, izjavio: "Najnovija izmisljotina Zapada jesu ljudska prava"(!?)

U prilicno raznolikoj diskusiji, uz odavanje podrske HK, sticajem okolnosti znatna paznja posvecena je problemu djeteta i potrebi njegove zastite- konkretno, u Sarajevu, prvo su odbrambene jedinice, a potom regularna vojska, zaposjeli zgrade skola i ustanova za djecu i tako ih jos vise unistili. Potom su u centru grada lokacije obdanista postale privlacne lokacije za ambasade, itd. Ono sto se ne vidi, a sto je daleko ozbiljnije jesu nepravde koje "manjinsko" dijete trpi, a o cemu je govorio Maksim Stanisic, predsjednik Demokratske inicijative sarajevskih Srba (DISS). Dijete koje ne pripada korpusu bosnjackog naroda, trpi od cinjenice sta mora da uci, pa do odnosa, bolje reci sikaniranja od strane nastavnika, a o zloci "pravovjerne" djece da i ne govori. Stanisic je inace, istakao cinjenicu da se HK jedini aktivno odnosio prema dogadjanjima na reintegrisanim podrucjima u okolini Sarajeva.

I iz povrsnog prelistavanja izvjestaja o slucajevima obracanja gradjana Helsinskom komitetu za ljudska prava u BiH u 1996. vidljivo je da se naveci broj, 270, odnosio na povrede na povrat privremeno napustenih stanova i nekretnina u vlasnistvu, potom na pravo na pravedno sudjenje,te nestala i zarobljena lica. Nemali broj je i onih ciji je povod obracanja HK bio problem na koji nailaze prilikom podnosenja zahtjeva za odstetu stranim drzavljanima, najcesce zbog steta pricinjenih u saobracajnim nezgodama u kojima su ucesnici pripadnici IFOR-a.

I na kraju, sto nije nimalco nevazno, Dizdarevic je
rekao i da u ovom trenutku nije tesko prepoznati da su vlasti u iskusenju da ponovo posegnu za mjerama koje znace atak na ljudska prava. "Ogranicavanjem ljudskih prava i sloboda ne moze sepostici nista, pa ni smanjenje kriminaliteta cime se nastoji opravdati nagovjestaj ponovnog uspostavljanja policijskog casa. Clan 14 Europske konvencije o ljudskim pravima vrlo precizno iskljucuje bilo kakvu medjunarodno-pravnu utemeljenost takve eventualne odluke", rekao je on.

Ocito ce i ovaj glas HK otici u vjetar, jer ako je suditi prema emisija, radijskim i televizijskim, naravno sklonim vladajucoj SDa stranci, onda ce od 15. februara grasani BiH opet u kucne zatvore.

Tanja IVANOVA