NAKON ODLUKE SVICARSKE VLADE O VRACANJU IZBJEGLICA

POMOC IZBJEGLICAMA I OPCINAMA

AIM, SARAJEVO, 08.02.97. Od 42 miliona svicarskih franaka, koliko je vlada Svicarske obecala za obnovu Bosne i Hercegovine, tokom prosle godine realizovano je gotovo devedeset odsto iznosa. Iako rasporedjena na gotovo citavo podrucje zemlje, ova pomoc ulozena je u najvecem dijelu u obnovu Unsko-sanskog kantona, i to za sanaciju stambenog fonda, ali i obnovu elektro i vodosnabdjevanja. Ako se tome doda i dosta velika materijalna pomoc koju nase izbjeglice dobivaju prilikom povratka u BiH, s pravom se moze reci da je Svicarska jedna od onih zemalja koje zaista znaju spojiti ugodno sa korisnim - osloboditi se viska izbjeglica, ali im, isto tako, omoguciti sto bezbolniji povratak u zemlju.

Prema podacima Udruzenja bh. izbjeglica u Svicarskoj, u ovoj zemlji se trenutno nalazi oko 20 hiljada izbjeglica iz BiH, dok se za dobrovoljni povratak do kraja prosle godine prijavilo tek oko dvije hiljade ljudi. Veci broj njih na ovakav korak odlucili su se uglavnom zbog dosta velike pomoci koju Svicarska vlada odvaja za svakog dobrovoljnog povratnika u zemlju.

O kolikim ciframa se radi pitali smo Hamdiju Razica, donedavnog predsjednika Udruzenja bh. izbjeglica u Svicarskoj i sadasnjeg povratnika u rodni Sanski Most:

"Svakom pojedincu koji se prijavi za povratak, Svicarska vlada daje 4.800 maraka, i to u dva navrata. Sezdeset odsto odmah, a ostatak nakon pet do osam mjeseci. Isto toliko se daje opstini u koju se izbjeglica vraca. Prema nasim podacima do sada se za dobrovoljni povratak prijavilo oko 2.200 ljudi. Jedan se broj vec se vratilo u zemlju, dok se veci priliv izbjeglica iz ove zemlje moze ocekivati tek na proljece. Kako je predvidjeno u to vrijeme Svicarsku ce napustiti oko osam hiljada nasih izbjeglica, dok ce ostatak dobijati takozvana otkazna pisma najvjerovatnije krajem avgusta ove godine. Mislim da je na ovakvu odluku predvidjena i mogucnost zalbe, a kako ce oni biti rjesavani, sada je tesko prognozirati", kaze Razic.

Po njegovim rijecima raspolozenje za povratak u zemlju postoji, ali je isto tako nemali broj onih koji bi ove rokove ako nista, ono bar prolongirali za neko vrijeme. Iako ne postoje precizni podaci pretpostavlja se da je jedan broj njih vec podnio molbe za izdavanje vize za odlazak u trece, u najvecem broju slucajeva prekookeanske zemlje, Kanadu, SAD i Australiju.

"Mi smo svi podrzali Daytonski sporazum, iako smo vrlo skepticni po pitanju njegove realizacije. Pogotovo kada se radi o povratku u srpski entitet. Ti ljudi ne zele da se vracaju u tudje kuce, sto je sada problem, primjerice, u Sanskom Mostu. To ce biti jos izrazenije na proljece, kada se jos 60 hiljada izbjeglica vrati u ovaj region Osim toga, mi smo jos u Svicarskoj insistirali da se kao preduslov povratka izvrsi hapsenje ratnih zlocinaca, sto je, kako sada stoje stvari, malo vjerovatno", dodaje Razic.

Da u BiH jos uvijek nisu stvoreni svi neophodni uslovi za povratak planiranog broja izbjeglica, vec je svima jasno. Sta vise, cini se da je toga postao svjestan i jedan broj ministara u Vladi BiH. Dosadasnji cvrsti stav da se ni u kom slucaju nece insistirati na odgadjanju rokova za povratak, ovih dana je u Sarajevu, iako dosta nezapazeno, demantovao Rasim Kadic, ministar socijalne politike raseljenih lica i izbjeglica Federacije BiH. Po njegovim rijecima "stvarni uvijeti za povratak veceg broja izbjeglica ne postoje", a kako sam kaze "licno ce se angazovati da se taj proces prolongira", bar za jos neko vrijeme.

Kako sada stoje stvari, prolongiranja rokova, najvjerovatnije nece biti. O tome Christian Hauswirth, ambasador Svicarske u BiH, za AIM kaze:

• U ljeto prosle godine krenuli smo s pilot projektom dobrovoljnog povratka izbjeglica iz BiH. Ranije donesena odluka o nedobrovoljnom povratku je, u svijetlu postojece situacije u zemlji, ipak odlozena. Trenutno radimo na tome da ovim ljudima olaksamo povratak u zemlju, sto finansijskom pomoci povratnicima, sto obnovom infrastrukture u opstine u koje se izbjeglice vracaju. Te dvije stvari se ne mogu razdvojiti. Osim toga, razmatramo i ideju otvaranja kreditnih linija za privatno poduzetnistvo. Sto se tice rokova za povratak izbjeglica, to pitanje ce, najvjerovatnije, biti ponovo razmatrano u proljece ove godine, a dalja odluka ce se donositi na osnovu situacije na terenu. Pravi problem ce ipak biti povratak u regione u kojima je izvrseno etnicko ciscenje.

Bilo kakvu odluku donijele Svicarske vlasti, ona, bar po rijecima Hamdije Razica, nece uticati na "izuzetno povoljnu sliku koju su Svicarci ostavili na nase izbjeglice proteklih godina". Ipak, kako sam kaze, "bio je to dug proces koji se na kraju ipak isplatio".

• Jedan od nasih prvih zadataka bio je uspostavljanje prijateljstva sa tim ljudima. U pocetku je to bilo vrlo tesko, pogotovo zbog potpuno pogresne predstave o nasim ljudima i situacije u BiH. Vrlo brzo smo, medjutim, pronasli zajednicki jezik i mozemo reci da smo prezadovoljni nacinom na koji su se Svicarci odnosili prema nama. Sta vise, pomoc, iako razlicita za razlicite kategorije izbjeglica, a koju smo svo vrijeme primali u ovoj zemlji, bila je izuzetno dobra", navodi Razic.

Primjera radi, najniza dnevna pomoc, i to za izbjeglice sa tzv. F, L ili N vizama, iznosila je 13 franaka, dok je nesto visa bila bolja za izbjeglice B Vize, odnosno bivse logorase Manjace, koji su u Svicarsku dovezeni direktno iz logora. Ista kategorija izbjeglica imala je prednost i prilikom smjestaja. Iako je bila predvidjena i mogucnost zaposljavanja, Razic kaze da je ovu povlasticu iskoristio tek mali broj ljudi.

Zana ANDRIJEVIC