PROBLEM BiH IZBJEGLICA

Okrugli stol: "Razgovarajmo o nama"

Sarajevo, 05.02.97.(AIM)- U organizaciji francuske nevladine Asocijacije DIA i Ambasade lokalne demokratije, sinoc je, u prostorijama sarajevskog "Eurocluba", odrzan cetvrti okrugli stol u okviru serijala programa za mlade "Razgovarajmo o nama".

Ovaj program daje mogucnost mladim ljudima da u razgovoru sa relevantnim gostima kazu i pitaju sve sto zele, a nisu bili u prilici to uciniti negdje drgdje. Tema sinocnjeg razgovora bio je problem povratka bh. izbjeglica. Gosti su bili: gospodja Mirhunisa Komarica, predsjednica Saveza izbjeglica i raseljenih lica Bosne i Hercegovine i gospodin Kris Janowski, portparol UNHCR-a.

Gospodja Komarica je 20 godina profesor pri Ekonomskoj skoli. U toku rata radila je u Komiiji za ratne zlocine, a zatim na smjestaju izbjeglica. Na prijedlog samih gradjana formiran je Savez udruzenja, kojem predsjedava, a koji ima regionalne odbore u Zenici, Tuzli, Travniku, Mostaru. Preko OSCE-a, Savez je stupio u kontakt sa Zajednicom prognanih Hrvata sa sjedistem u Mostaru, te Beogradom, gdje se nalaze izbjeglice iz srpskog entiteta. Savez sa Udruzenjem iz Beograda radi na zajednickom projektu "Zivjeti zajedno".

Kris Janowski, rodjen u Lodzu (Poljska) 1956, u UNHCR-u je od 1993. i radi, prvenstveno u BiH, ali i u Africi. Svojevremeno je bio dopisnik "Glasa Amerike" sa podrucja bivseg Sovjetskog saveza i Istocne Europe, kao i sa ratom zahvacenih podrucja Hrvatske i Bosne. Danas ima Austrijsko drzavljanstvo, napustio je svoju domovinu za vrijeme vladavine komunistickog rezima.

I gospodja Komarica i gospodin Janowski su predstavnici nevladinih organizacija, i kao takvi cini se da malo toga mogu rijesiti sami. Jedna od tacaka Daytonskog sporazuma predvidja povratak izbjeglih i raseljenih njihovim domovima, za sta je odgovoran UNHCR. Medjutim, i Ured visokog predstavnika radi na rjesavanju ovog problema, tako da nije jasno gdje prestaju kompetencije jednih, a gdje pocinju drugih. Gospodin Janowski je izjavio da je prosla godina bila razocaravajuca, sto se tice povratka izbjeglica, ali je ovu oznacio kao "Godinu povratka". Na terenu se susrecu sa nekooperativnoscu svih zainteresiranih strana, kako na podrucju Federacije tako i na teritoriju Republike Srpske. Na novinarsko pitanje da li se osjecaju pomalo bespomocno, gospodin Janowski je odgovorio potvrdno.

Prema podatcima koje je iznio, na podrucju Federacije nalazi se 600 hiljada raseljenih lica, na podrucju Republike Srpske 400.000, a u inostranstvu oko milion. Ove brojeke, zaista, govore same za sebe. Prema rijecima gosodina Janowskog, vrlo je komplikovano raditi na povratku prognanih s obzirom da ih je tesko vratiti u podrucja gdje su nekada zivjeli, zbog protivljenja lokalnih mocnika sa kojima je svaki dogovor tek mrtvo slovo na papiru, te zbog sporog odvijanja programa ekonomske rekonstrukcije BiH.

Gospodja Komarica je, svojevremeno, odbila ponudjenu ministarsku fotelju u federalnoj Vladi jer, kako kaze, zeli da radi na rjesavanju problema svih izbjeglica, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Iznijela je podatak da je oko 60.000 ljudi, smjestenih u Srbiji, popunilo upitnike UNHCR-a i izrazilo zelju da zive na podrucju Federacije, ali ih vlasti Republike Srpske u tome sprijecevaju te prisiljavaju da se nasele u RS.

Gospodin Janowski je dodao da su vlasti Republike Srpske cak iskoristavale spiskove ljudi sa podrucja Federacije koji se zele vratiti u svoje domove na teritoriji RS, da bi te domove unistavale. Gospodja Komarica, takodje, smatra da vladajuce strukture jako malo rade na rjesavanju problema povratka izbjeglih. Po njenim rijecima, Savez izbjeglih i raseljenih ima uistinu prodorne programe spremljene za ovu godinu. Udruzenje radi na naseljavanju ljudi u, takozvana, ciljana podrucja. Ako je, na primjer, ljudima onemoguceno da se vrate u Stolac, oni se, za pocetak, smjestaju u njegovoj okolini. Istakla je i problem sigurnosti ljudi koji prelaze liniju razgranicenja, jer njihovu zastitu niko ne garantuje.

Na pitanje iz publike, vezano za problem povratka izbjeglica iz Njemacke, ciji se prvi veci organizovan povratak ocekuje krajem aprila i pocetkom maja, odgovorila su oba gosta okruglog stola. Gospodja Komarica je naglasila da se u Njemackoj, od skora, vodi propaganda koja ide za tim da se bh. izbjeglice pocnu osjecati nesigurno i nepozeljno; ljudima se ukidaju radne dozvole i pomoc, na njih se neprestano vrsi pritisak da se vracaju, a oni se nemaju gdje vratiti. Gospodin Janowski je dodao da ce se prvi val izbjeglica - a ocekuje se oko 50.000 ljudi - smjestiti u okolinu Bihaca. Naglasio je da se, do sada, iz Njemacke vratilo vrlo malo ljudi.

Ono sto je ocigledno je da su ljudi umorni od svega, zele se vratiti u svoje domove. Pitanje je jednostavo, hoce li im to biti omoguceno ili ne. Jasno je da ljudi hoce i mogu zivjeti zajedno, to nikakva politika nece moci sprijeciti. Zivot sam gradi veze medju ljudima, zajednicka je poruka prisutnih na okruglom stolu u Sarajevu.

K. Bosnjakovic