KOLIKO CRNA GORA GUBI ZBOG BLOKADE U SRBIJI

Kalkulantski saucesnik

Podnaslov: Crnogorska vlast kalkulise. Pokusava da sebe predstavi ne samo "nevoljnim saucesnikom", vec i pravim taocem srpskog rezima. Price o gubicima koje trpi crnogorska privreda mirisu na takve politicke kalkulacije DPS-a

Tekst "Ukoliko do reintegracije u medjunarodnu zajednicu ne dodje brzo i kvalitetno, vec tokom 1997. nase politicke i ekonomske prilike ce se pogorsati i zaostriti do krajnje tacke." Ove rijeci crnogorskog premijera Mila Djukanovica izrecene su, pored ostalog, s ciljem da ukazu na cijenu kojom manja federalna jedinica placa zajednistvo sa Beogradom.

Zbog dogadjaja u Srbiji upravo je u londonskoj "Berliner" banci odlozeno odobravanje kredita od 17 miliona dolara planiranih za obnavljanje brodova kotorske "Jugooceanije". Nedavno se i poznati crnogorski biznismen Milan Mrvaljevic, vlasnik autobuske stanice u Budvi, poznatog hotela "Mogren", a od skora i vecinski vlasnik jos tri manja transformisana drustvena preduzeca, pozalio da mu inopartneri otkazuju ugovore vrijedne pet i po miliona dolara upravo zbog zbivanja u Srbiji. Da li su ova dva primjera dovoljna da potvrde tako cesto isticane stavove o ogromnoj steti koju crnogorska privreda trpi zbog "srbijanske bruke"?

Potpredsjednik crnogorske privredne komore Miodrag Causevic, medjutim, na direktno pitanje o konkretnim poslovnim aranzmanima koji propadaju zbog situacije u Srbiji odgovara kratko:

• Nemam takvih informacija. Do sada se Privrednoj komori niko nije zalio da je izgubio neki posao ili da su konkretni ugovori otkazani zbog toga. Istina, nastavlja Causevic, svi nasi poslovi sa inostranstvom se placaju u kesu, nema tu nikakvih kreditnih linija, tako da je tesko ocekivati da oni koji su u takvim uslovima nasli svoj poslovni interes odustaju zbog politicke nestabilnosti u Srbiji. Ono sto je u toku, nekako hoda, ali, ukazuje Causevic, izostaju ozbiljniji i dugorocniji aranzmani, pogotovo visi oblici saradnje i ono sto nas najvise interesuje - investiranje u transformaciju drustvenih preduzeca."

Nesto jasniju sliku steta koje trpi crnogorska privreda pruza Milutin Lalic, direktor Republicke agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, koji podsjeca da Crna Gora ima natprosjecno otvorenu privrednu strukturu. Pokazatelj otvorenosti privrede (a to je kolicnik izmedju ukupnog prometa sa inostranstvom i drustvenog proizvoda) ovdje je 60 - 65, a u Srbiji svega 25 -35 procenata. Zatvaranje takvog privrednog sistema znaci njegovu brzu propast. Lalic upozorava, prije svega, na proces privatizacije u Crnoj Gori i postojecu situaciju u toj oblasti opisuje kao skok na drugu obalu. Bez stranog kapitala druga obala se nece dostici i pad u provaliju je jedini moguci rezultat.

Kljucni ogranicavajuci faktor privatizacije je to sto se taj proces odvija bez finansijske pomoci sa strane. Odlaganja normalizacije odnosa sa Medjunarodnim monetarnim fondom izaziva nemogucnost sanacije i reorganizacije domaceg bankarskog sistema, tvrdi Nebojsa Medojevic, savjetnik u republickoj agenciji za prestrukturiranje. Pored toga, ni privatizacije velikih infrastrukturnih sistema nema bez inostrane finansijske podrske - @eljeznica, Elektroprivreda, Regionalni vodovod, Telekomunikacije, sve su to sistemi koje se bez inostrane podrske ne mogu niti tehnoloski modernizovati niti privatizovati.

Do sada je, naime, u Crnoj Gori privatizovano svega 45 manjih preduzeca. Plan Vlade da do kraja godine 70-tak odsto preduzeca bude u privatnim rukama tesko je ostvariti sa domacim kapitalom. Osim toga, Ekonomska politika crnogorske Vlade za ovu godinu predvidja rast drustvenog proizvoda od deset odsto, ali uz pretpostavku "eliminisanja spoljneg zida sankcija" i "normalizacije odnosa sa medjunarodnim finansijskim i trgovinskim organizacijama". Tek tako se moze valorizovati najznacajni projekat kojim je Crna Gora osmislila svoju precicu do raja - poreski i carinski raj.

Konkretnijih aranzmana oko ulaska inostranog kapitala u proces privatizacije crnogorskih preduzeca, dakle, nije bilo. Vodjeni su razgovori sa poznatom finansijskom kompanijom "Bali" u vezi kupovine Kombinata aluminijuma, niksicka pivara je vodila pregovore o ulasku stranog kapitala, podgoricki Duvanski kombinat takodje, ali sve to se odvija daleko od ociju javnosti, tako da se ne znaju pravi rezultati pregovora, kao ni razlozi zbog kojih se ne ide u dalje aranzmane. Predstavnici mnogih kompanija su nakon ukidanja sankcija dolazili u Crnu Goru i vlast je razgovore sa njima koristila radi svog predizbornog marketinga, obecavana je svestrana i plodonosna saradnja, a konkretni ugovori su izostajali. No, sada nema ni toga. Mihajlo Banjevic, direktor republickog fonda PIO, na koji je preneseno oko 30 odsto ukupnog drustvenog kapitala podsjeca da su posjete stranih delegacija, ucestale tokom prosle godine, sve rjedje i da se zapoceti razgovori o ulasku inokapitala u privatizaciju crnogorskih firmi odlazu za neka bolja vremena. "Ovo sto se desava u Srbiji zamka je i za proces privatizacije u Crnoj Gori. Privatizacija je nas prioritetni interes i niko nema prava da nam to uskracuje", objasnjava Banjevic razloge zbog koji crnogorsko rukovodstvo reaguje na aktuelne dogadjaje u Srbiji.

A pregovori savezne drzave sa MMF-om stali su u decembru, taman kada je Radoje Kontic, sa cetiri godine kasnjenja prihvatio sve ono sto je MMF ponudio jos 1992. godine. Od tada sve stoji i ceka razrjesenje krize u Srbiji. Otuda crnogorska vlast kalkulise. Pokusava da sebe predstavi ne samo "nevoljnim saucesnikom, kako je to ucinio Momir Bulatovic u intervjuu "Figarou", vec i pravim taocem srpskog rezima. Price o gubicima koje trpi crnogorska privreda zbog zbivanja u Srbiji, u potpunosti tacne i jasne, ipak mirisu na politicke kalkulacije DPS-a, koji trazi nacin da iz svega (pa i gubitka) izvuce politicku korist. Jer, kada se pogleda da srbijanskom privredom upravljaju vladini centralni koordinacioni timovi, a crnogorskom DPS-ovski upravni odbori, onda se vidi da razlike u pogledu karaktera dva sistema i nijesu toliko velike. Naravno, zvanicni crnogorski stav da ce "tempo ekonomskih i politickih reformi zavisiti od brzine i kvaliteta reintegracije SRJ u medjunarodnu zajednicu", mora se priznati daleko je od JUL-ovskih ideoloskih maglustina. Upravo ta svijest o karakteru tranzicionih procesa je ono sto najvise razdvaja dva rezima.

Zato crnogorska vlast, s jedne strane insistira na jedinstvu SRJ, a s druge, otvara price o "aktiviranju ustavnih kapaciteta za direktno obnavljanje odnosa sa medjunarodnim institucijama". "Preporuka o obnavljanju saradnje sa medjunarodnim ekonomskim, finansijskim i drugim organizacijama", usvojena je ljetos jednoglasno u crnogorskom parlamentu. Njen prijedlog su podnijeli Zoran Ljumovic i Milorad Vukotic, tadasnji poslanici Liberalnog saveza.

Smisao preporuke, koja ponovo postaje aktuelna u Crnoj Gori, je u tome da ova Republika moze i treba sama da udje u MMF, ukoliko ce to biti brze nego preko SRJ. Upravo to, istina na pitijski nacin, ovih dana je u "Pobjedi" objasnjavo novi potpredsjednik crnogorske vlade Miodrag Vukovic, a na to se poziva i ideolog crnogorske privatizacije Milutin Lalic.

Primajuci sredinom januara americke kongresmene, koji su, kasnije se ispostavilo, bili u privatnoj posjeti Crnoj Gori, Milo Djukanovic je objavio formulaciju prijedloga koji je ponudio Amerikancima: "Dok traje spoljni zid sankcija prema SRJ, a uvazavajuci pozitivne promjene koje se desavaju u Crnoj Gori i na politickom i na ekonomskom planu, mogao bi se ustanoviti jedan fleksibilniji rezim odnosa prema Crnoj Gori i stvoriti jedna pozitivna klima za pocetak investicionog ciklusa u Crnoj Gori i finansijsku podrsku Crnoj Gori od strane medjunarodnih finansijskih institucija." Prijedlog je tada, kako je rekao Djukanovic, prilicno detaljno prodiskutovan. A razgovori na tu temu bice nastavljeni i prilikom Djukanoviceve posjete Americi, koja se planira tokom februara.

Posto u Vasingtonu ova ponuda nije naisla na narocito razumijevanje, o cemu svjedoce izjave Ratka Knezevica, sefa trgovinske misije u Americi, odigrana je druga igra. Momir je otisao na kanabe kod Sloba, a nedavnu Lilicevu posjetu Crnogorci su iskoristili da predstave svoju zabrinutost za sudbinu daljih pregovora (Jugoslavije) sa MMF-om. Nakon razgovora Lilica i crnogorskog trijumvirata (Momir, Milo i Sveto) doslovno se kaze: "Potpuna i brza integracija SRJ u medjunarondu zajendicu predstavlja njen strateski interes. Zato je neophodno sto prije okoncati politicku krizu u Srbiji".

Nevoljni saucesnik obracunava gubitke.

Dragan DjURIC AIM Podgorica