RADIO 101 DOBIO KONCESIJU

AIM, ZAGREB, 29.1.1997. Radio 101 dobio je koncesiju za emitiranje na podrucju Zagreba, "Dobili smo bitku, ali jos ne i rat", komentirali su novinari popularne Stojedinice, umorni vec od visegodisnjih nadmudrivanja s razlicitim vlastima oko svojeg prava na rad. Dobivanje rata formalno ce simbolizirati potpisivanje ugovora o koncesiji kojim se po hrvatskim zakonima legalizira dodijeljeno pravo na emitiranje. Vijece za telekomunikacije dalo je radiju rok do 31. listopada ove godine da to ucini.

Dodjela koncesije Radiju 101 velika je pobjeda demokratske javnosti u Hrvatskoj. Hadezeovske vlasti nastojale su na razlicite nacine staviti pod kontrolu tu stanicu, koja se drukcijim pristupom radijskom programu odlikovala jos u doba jednopartijskog sistema. Iako im je prijetila sudbina drugih nezavisnih medija u poskomunistickoj Hrvatskoj koje je HDZ pokorio - primjeri Danasa, Slobodne Dalmacije, Glasa Slavonije, Hrvatske televizije i radija, itd. - splet okolnosti raspleo se u prilog Radija 101. Snazna podrska slusalaca, gradjana Zagreba, koji su se u desecima tisuca okupili u centru grada, natjerala je vlast da se povuce i dodijeli im koncesiju, koja ce zamijeniti dosadasnji rezim privremenih dozvola.

HDZ je jos 1990., odmah po dolasku na vlast, na radiju instalirao upravni odbor s vecinom svojih clanova. Novi upravni odbor odmah je prigusio novinarsku raznovrsnost koju je radio poput drugih dobrih medija razvio potkraj osamdesetih godina. Zatim su, na prvom natjecaju za koncesije raspisanom jos u proljece 1995. godine, kao vlasnici radija navedeni Stjepan Tudjman, sin predsjednika Republike, Dinko Cutura, funkcionar gradskog HDZ-a i Miroslav Blazevic junior, sin Cire Blazevica, selektora nogometne reprezentacije, koji je tada bio u jednoj od svojih faza u kojoj je uzivao veliku Tudjmanovu naklonost. Svejedno, kontrola nije bila potpuna - posezanje za radijskim vlasnistvom osujeceno je iznenadjujucim rezultatima izbora u gradu Zagrebu: u listopadu 1995. Gradska skupstina, koju je vise puta HDZ nadmocno osvajao, presla je u ruke opozicijske koalicije.

Kako je grad bio formalni vlasnik radija, imao je i pravo prenijeti to vlasnistvo na zaposlene. Izglasana je nova vlasnicka struktura radija sa samo 25 posto udjela gradske uprave i 75 posto vlasnistva za novinare i radijske tehnicare. Novinarima se pogodovalo i financijskim dijelom posla - za svoj udjel njih dvadesetak iz prvog privatizacijskog kruga moralo je platiti iznose od po svega pedesetak njemackih maraka. Stara, mnogostruko amortizirana radijska oprema nije vrijedila puno, a za ime i image stanice oni su bili najzasluzniji.

Cijela ta operacija iznenadila je promatrace - izgleda, i HDZ - buduci da je na ovim podnebljima obicaj da sve vlasti nastoje ocuvati sto snazniju kontrolu nad medijima. Nehadezeovska vecina postupila je drukcije i zadobila podrsku radija na puno zdraviji nacin.

Odsutnost vlasnicke kontrole odrazila se na program Radija 101 - uvedene su nove emisije, ozivljene su i u program vracene stare i provjerene radijske forme. Radio je poceo vracati popularnost, vaznost i utjecaj. Slusanost je dosegla stabilnih 30 posto, sto je odlican rezultat uz desetak drugih stanica koje se cuju u Zagrebu, da bi kasnije, uz burne dogadjaje koji su pratili njihovu borbu za koncesiju, poskocila i na pedesetak posto.

No, posljednja sjednica Vijeca za telekomunikacije pokazala je da prica oko Radija 101 nije zavrsena. U Vijecu su u vecini clanovi HDZ-a koji su morali podici ruke za koncesiju Radiju 101. Pritom su naznacili i sljedecu taktiku koja ce se primjenjivati. Primjerice, zatrazili su da do potpisivanja koncesijskog ugovora radio "sredi probleme s vlasnistvom". Ne precizirajuci o kakvim se problemima radi, oni ce ocito u javnosti nastojati stvoriti dojam kako su zaposleni na radiju dobili nesto sto im ne pripada i kako citavu buku oko slobode medija podizu samo zato da bi se dokopali zarade na radiju "koji godisnje ostvari cetiri milijuna maraka prometa", kako je pretjerujuci izjavio jedan od clanova Vijeca za telekomunikacije.

Novinari Radija 101 koji po nekoliko mjeseci nisu primili honorare mogli su se tome samo gorko nasmijati. Ipak, cinjenica jest da radijska koncesija osim politickog utjecaja moze donositi i dobar prihod, zbog cega su jaki ljudi iz vlasti i zainteresirani da je osvoje. Medjutim, za to je potrebno puno bolje stanje u privredi, komercijalno koncipiran program, dobra marketinska sluzba itd. A sada, samo za koristenje koncesije za podrucje grada Zagreba treba godisnje drzavi platiti oko 80.000 DEM.

Vijece za telekomunikacije na istoj je sjednici koncesiju dodijelilo i jos jednom novom gradskom radiju. Stanica se zove Zagrebacki radio Plavi Devet, i smatra se da su njeni osnivaci bliski vladajucoj stranci. Plavi Devet jos ne emitira i koncesiju je dobio samo na osnovu dostavljenog programskog elaborata. Tako ce sada Radiju 101 konkurirati jos jedna stanica u kojoj HDZ ima utjecaj i u kojoj moze dobiti prijateljski tretman u predstojecoj predizbornoj kampanji.

HDZ moze i drugim metodama pritiskati nepocudne institucije. Tudjman je nedavno u govoru na stranackom skupu svrstao institut Otvoreno drustvo (Soros fondacija) medju najistaknutije protivnike i nedugo zatim u njihove je prostorije banula financijska policija i zapocela cesljanje njihovih racuna i poslovnih knjiga. Ako akcija i nece zavrsiti zatvaranjem instituta, prisustvo financa usporava i otezava rad zaposlenih. A Radio 101 u Tudjmanovom je govoru prozvan u slicnom kontekstu kao i Otvoreno drustvo.

IGOR VUKIC