FEDERALNI PARLAMENT - BLOKIRAN RAD NEDOLASKOM HDZ

AIM, SARAJEVO, 24.01.97. Posljednje zasjedanje Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH, istina tek trece od njegovog konstituisanja, ukazalo je na nuznost hitnog sjedanja za pregovaracki sto federalnih partnera SDA i HDZ. Problemi u zazivljavanju Federacije ocito su se toliko nagomilali da su doveli i do procesa blokade parlamentarnog zivota od strane HDZ-ovih zastupnika.

Naime, na zakazano zasjedanje Predstavnickog doma zastupnici iz reda HDZ-a nisu dosli zbog, kako su naveli, nerazrjesenih odnosa oko predsjednika i dopredsjednika Federacije ali i nestavljanja na dnevni red zakona o ustroju novih opcina. Ovaj zakon, federalna Vlada nije dostavila Predstavnickom domu, pa samim tim i nije bilo moguce o tome se izjasnjavati. Isto tako ni Dom naroda, koji je obavezan po Ustavu Federacije, nije dostavio Predstavnickom domu na usvajanje listu kandidata za predsjednika i dopredsjednika Federacije, kako bi se ovaj dom o tome mogao izjasnjavati. Fakticki, HDZ-ovi zastupnici nisu imali razloga da zbog toga bojkotuju rad ne samo Predstavnickog doma vec i Vlade. Medjutim, s obzirom na cinjenicu da su razlozi za ovakav gest SDA- ovih federalnih partnera sasvim sigurno dublje prirode, to je nedolazak na zakazano parlamentarno zasjedanje trebao samo da bude upozoravajuci signal na nuznost i hitnost rjesavanja spornih partnerskih odnosa.

Polazeci od cinjenice da zastupnici HDZ-a zauzimaju cetvrtinu poslanickih mjesta u Predstavnickom domu, predsjedavajuci Enver Kreso (SDA) nije odustao od sjednice, bez obzira na njihov nedolazak. Na dnevni red je stavljeno tridesetak sto prijedloga, sto nacrta zakonskih akata, ali je tek nekoliko njih usvojeno, i to uglavnom onih manje vaznih i sporednih dokumenata. O veoma vaznom paketu privatizacije, a koji je sadrzavao zakone o restituciji, privatizaciji preduzeca, potrazivanju gradjana u postupku privatizacije, te o osnovama za prodaju stanova na kojima postoji stanarsko pravo, obavljena je samo rasprava. Istina, paket je raspakovan i poslanici su usvojili onaj o potrazivanju gradjana u postupku privatizacije.

Namece se pitanje, sta se i koliko time dobilo kada se zna da se o pomenutim zakonima mora voditi rasprava i usvojiti ih Dom naroda. Odnosno, kada predstavnici HDZ-a mogu staviti veto na sve ono sto je do sada uradjeno. Uostalom, takav je proces odlucivanja i funkcionisanja federalne vlasti.

Mnogo znacajnije je, s druge strane pitanje sta se htjelo postici stavljanjem na dnevni red teme o nastavku etnickog progona i sigurnosti gradjana u Federaciji BiH, bez prisustva upravo onih koji u pogledu zaustavljanja etnickog progona mogu daleko najvise da ucine? Inicijator parlamentarne rasprave o ovoj temi bio je zastupnik SDP-a Gradimir Gojer, vjerovatno ocekujuci da ce se o njoj raspravljati mnogo organizovanije, argumentovanije i kvalifikovanije. Prije svega u kompletnijem parlamentarnom sastavu i prisustvu celnika Federacije. Da pomenutoj temi ni sam predsjednik Predstavnickog doma Enver Kreso nije dao odredjeno mjesto govori i cinjenica da je ona stavljena na predzadnje mjesto dnevnog reda, a rasprava je otpocela bez ikakvih uvodnih izvjestaja, kratko sa pozivom na diskusiju.

Diskusija je, sto je i normalno, bila iz jednog ugla, sa mnogo emocija i frustracija, sto je i razumljivo s obzirom na cinjenicno stanje na terenu. Izneseno je niz primjera etnickih progona, nemogucnosti Bosnjaka da se vrate na svoja ognjista, o njihovom teskom zivotu u Livnu, Stocu, Mostaru, Capljini. Diskusija je na momente poprimala euforicne tonove na sto je reagovao premijer Vlade Federacije Edhem Bicakcic apelujuci na poslanike da skupstinsku govornicu koriste za iznalazenje rjesenja problema i da se uzdrze od emocija. Odnosno, da treba afirmisati puteve kojih ima, za sistemsko rjesavanje problema progona i sigurnosti gradjana.

Inicijator rasprave o ovoj temi Gradimir Gojer (SDP), takodjer nije bio zadovoljan parlamentarnom raspravom o njoj. On je zamjerio poslanicima da temu vode na teren namjernog zaostravanja odnosa. Po njemu nisu samo celnici Federacije, kako se moglo cuti u diskusiji odgovorni za stanje na terenu vec su to i sami zastupnici, koje je narod izabrao da ih stiti.

• Mi ne mozemo biti amnestirani od onoga sto se desava na terenu. Mi zastupnici moramo iznaci nacine da zaustavimo sramne progone u srcu Evrope - rekao je Gojer.

Hoce li i kako poslanici uz pomoc najvisih predstavnika vlasti uspjeti pronaci puteve i nacine rjesavanja ovih problema ostaje da se vidi na sljedecem zasjedanju Predstavnickog doma. Nakon trosatne rasprave, koja je eto mogla samo doliti jos ulja na vatru odnosa federalnih partnera, ipak je zakljuceno da se ovoj temi posveti organizovanija i kvalifikovanija rasprava. Medjutim, jedno je sigurno da bez politickog dogovora, koperativnosti i medjusobnog uvazavanja federalnih partnera SDA i HDZ, poslanici i zastupnici u federalnom parlamentu malo sta mogu uciniti sami.

Mirjana MICEVSKA