AMERICKA INICIJATIVA ZA SURADNJU

ALTERNATIVA EUROPSKOJ UNIJI ILI...

AIM, SARAJEVO, 21.01.97. Prvi sastanak americke Inicijative za suradnju u jugoistocnoj Europi ( SECI), odrzan pocetkom decembra prosle godine u Zenevi izazvao je niz nedoumica i dilema, zahvaljujuci, prije svega, odupiranju Slovenije i Hrvatske da usvoje Izjavu o namjeri. Nekoliko dana nakon sastanka hrvatski tjednik "Globus" objavio je na svojim prvim stranicama pod nazivom "ekskluzivno" navodne nepoznate pojedinosti SECI, pojasnjavajuci da je ova Inicijativa zapravo opasnost od udruzivanja nekadasnjih zemalja bivse Jugoslavije u novu zajednicku drzavu i opasnost od americkoga protektorata nad zemljama jugoistocne Europe.

Kako je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koja je dala svoj pristanak za udruzivanje u SECI, koopredsjedavajuci Vijeca ministara Neven Tomic objasnjava zasto je BiH usla u Inicijativu.

"SECI nije nikakva politicka inicijativa za udruzivanje zemalja koje su usvojile Izjavu o namjeri. Radi se vise o gospodarskoj asocijaciji koja ce se sastajati ad hoc radi razmatranja i realiziranja odredjenih projekata za koje su zainteresirane pojedine drdjazave", kaze Tomic.

Sastanak u Zenevi trajao je dva dana, a zavrsen je upravo potpisivanjem Izjve, koje od svih pozvanih zemalja nisu potpisale jedino Hrvatska i Slovenija. SAD su na ovaj sastanak pozvale osim BiH jos i Madjarsku, Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku, Grcku, Tursku, Makedoniju i Moldaviju. Na prvu sjednicu nije bila pozvana, zbog demonstracija u Beogradu, SR Jugoslavija, iako americki projekt obuhvaca i ovu zemlju.

Americka nastojanja svode se upravo na pokusaje da Beograd postane glavni grad ove unije na jugoistoku Europe, a americki interes ogledao bi se u "pokusaju stvaranja alternativne Europske unije medju nerazvijenim i politicki medjusobno posvadjanim zemljama, kako bi im se nametnuo apsolutni politicki patronat SAD".

Prvi razlog zasto Amerikanci zele nametnuti politicki protektorat nad cijelim regionom je prodor SAD preko Rumunjske i Moldavije na Crno more, dakle duboko u interesno rusko podruCje, a drugi se "vidi" u stvranju zajednickoga trzista, koje broji 150 miliona potrosaca u 12 zemalja, preko kojega bi SAD politicki parirale Europskoj uniji.

Neven Tomic istice da se ne radi o iskljucivo politickim razlozima kada je osnivanje SECI u pitanju. Ova inicijativa zamisljena je prije kao ekonomska suradnja izmedju zemalja koje bi pripale asocijaciji i BiH takve inicijative podrzava. Ali ...

"Ekonomije nema bez politike niti politike bez ekonomije i zato je tesko razlikovati ovu i slicne asocijacije. Jedno je jasno - zemlje koje su se odlucile za SECI su vec blize Europi i teze da se okupe oko pojedinacnih projekata koji ce im biti od interesa. SECI nije zamisljena kao neka politicka asocijacija. Ona nema ni svoje sjediste, niti odredjenu formu. Sastajat ce se po potrebi, ovisno od razgovora i rasprava o odredjenim projektima. Tako bi se ubrzao proces ulaska ovih zemalja u Europsku uniju", istice Tomic, koji je sastanku prisustvovao kao izaslanik Clana Predsjednistva BiH Kresimira Zubaka.

Bosanskohercegovacku delegaciju sacinjavali su jos i izaslanik predsjednika Izetbegovica, bh. Ambasador pri misiji UN u Zenevi Mustafa Bijedic. Izaslanik srpskog clana Predsjednistva Momcila Krajisnika nije sudjelovao na decembarskom sastanku. Novi sastanak SECI ocekuje se uskoro nakon sto je americki diplomat Richard Shiffer ( Ricard Sifer) obavio ponovna konzultiranja u Zagrebu. Prema rijecima Sefika Fadzana, savjetnika u misiji BiH pri UN u Zenevi, SECI se ne moze promatrati ni u kakvom politickom kontekstu. Rijec je o iskljucivo gospodarskoj asocijaciji, gotovo neformalnog karaktera, sto govori i cinjenica da za pristup u SECI nije potrebna ni dozvola vlade zemlje koja joj zeli pristupiti.

"Radi se o interesnom povezivanju na jednom projektu dvije ili vise zemalja u tom regionu i dakako o iskljucivo gospodarskim interesima. Svaka od zemalja moze bez problema istupiti iz Inicijative", kaze Fadzan.

On dodaje da je bh. delegacija u Zenevi vodila racuna i o tome da je SECI jedan od puteva sto boljeg realiziranja mnogih projekata i da nema potrebe zazirati od ovakve asocijacije. Slovenija i Hrvatska, prema njegovim rijecima, odustale su od suradnje zbog "proceduralnih problema": U Sloveniji je bilo u toku formiranje nove Vlade, a hrvatska se delegacija vratila u Zagreb zbog "internih pitanja i konzultiranja".

Americki diplomat Shiffer je bio u Zagrebu kako bi nagovorio hrvatske zvanicnike da pristanu na ulazak u Inicijativu za jugoistocnu Europu. Kako je Madjarska u prvome trenutku odbila pristupiti SECI, predsjednik Clinton, navodno je, poslao pismo predsjedniku Gyuli Hornu, u kojem mu je objasnio vaznost SECI. Madjarska je, opet navodno, nakon tog pisma, stavila svoj potpis. O ugrozavanju suvereniteta pristupom u SECI, a cega se Hrvatska najvise boji, ocigledno nema govora. To ne znaci samo da su slovenacki i hrvatski predstavnici u Zenevi pazljivije, mudrije i bolje procitali ponudjenu Izjavu o namjerama vec i to da se ni druge zemlje ni po koju cijenu ne bi odrekle svoga suvereniteta. I Tomic i Fadzan uvjereni su da je gospodarska suradnju u ovom regionu Europe osnovni motiv udruzivanja. Sumnjamo da bi bas Turska, Madjarska, a o Moldaviji, Rumunjskoj i Bugarskoj da ne govorimo, tako odako prepustile svoj suverenitet bilo kojemu pokrovitelju.

Senka KURTOVIC