REAGOVANJA STRANAKA NA VLADU U SJENI

AIM, SARAJEVO, 20.01.97. Inicijativa o politickom koncenzusu urodila je idejom o formiranju vlada u sjeni, prvo u RS a kasnije i na teritoriji Federacije. Kako smatraju potpisnici ove inicijative, vlade u sjeni trebale bi biti pandam legalnim institucijama vlasti, ali i kvalitetna konkurencija i korektiv vec postojecim vladama, o cemu smo razgovarali sa predstavnicima bh. opozicije.

"Smatramo da je ideja sasvim dobra. Ona predstavlja mogucnost da se na legitimne vlade vrsi najsnazniji pritisak koji predstavlja volju obespravljenog naroda, demobilisanih boraca, penzionera, studenata koji zavise od raznih obecanja, ali i od toga da li su ove ili one nacionalne pripadnosti ili su clanovi ove ili one politicke stranke", kaze Sejfudin Tokic, potpredsjednik Unije bosanskohercegovackih socijaldemokrata i jedan od supotpisnika Inicijative o politickom koncenzusu.

Slican stav imaju i u Hrvatskoj seljackoj stranci. Prema rijecima Stanka Sliskovica, predsjednika ove politicke stranke, treba iskoristiti sve moguce oblike i forme politickog djelovanja i rada, kako bi se sacuvala opstojnost drzave Bosne i Hercegovine.

"Sve sto je u toj funkciji dobro je doslo, pa i vlade u sjeni kao korektivi postojecim institucijama vlasti", rekao je Stanko Sliskovic, predsjednik HSS.

Potpredsjednik Muslimansko-bosnjacke organizacije, Mujo Kafedzic, objasnio je da efikasnost vlada u sjeni zavisi od finansijskih mogucnosti pokrivanja njihovih troskova. On je, takodje, naglasio i to da ce vlade u sjeni sa vlastitim programima konkurisati pred medjunarodnim institucijama, ali i preko svojih poslanika u Skupstini iznositi stavove clanova vlada u sjeni (UBSD, MBO, HSS iz Federacije, te Udruzene levice, Socijal-demokrata i Socijal liberala sa teritorije Republike Srpske).

"S obzirom na koncepciju rada i izbor kadrova smatramo da cemo biti efikasni i konkurenti legalnoj vlasti, a cut ce se i glas naroda. Sta ce od toga proci u Parlamentu zavisi od glasacke masinerije stranaka na vlasti", pojasnjava svoje vidjenje vlada u sjeni Mujo Kafedzic.

S druge strane, predsjednik vanparlamentarne Liberalno-bosnjacke organizacije, Muhamed Filipovic, misljenja je da ovakva ideja nije produktivna. Za to, prema Filipovicu, postoje i odredjeni razlozi, a najvazniji je taj da odnos pozicije i opozicije nije takav da bi vlade u sjeni mogle zazivjeti. Drugi segment, vrlo bitan, je i to da u republickoj Vladi vec postoji opozicija. Tacnije da su Srbi, Hrvati i Bosnjaci, clanovi Vlade, opozicija vladi prema vlastitim potrebama.

"U takvim uslovima energiju bih trosio na formiranje sirokog alternativnog programa kao alternative takvoj apsurdnoj situaciji", misljenje je Muhameda Filipovica, "Liberali BiH izrazavaju zadovoljstvo da su demokratski procesi u BiH dosli do nivoa mogucnosti formiranja vlada u sjeni. Pitanje funkcionisanja i utjecaja takvih vlada prije svega lezi u izbornim rezultatima, te u historijskim procesima koji su se desavali na ovim prostorima u proteklih pet godina. S toga ne vjerujemo u veliki uticaj vlade u sjeni na javno mnijenje u Bosni i Hercegovini. Medjutim, i kao takva, vlada u sjeni ce biti prihvatljiv korektiv vladajucoj strukturi", kaze Hasib Salkic, jedan od potpredsjednika Liberalne stranke, takodjer vanparlamentarne nakon posljednjih izbora.

Prema stavovima Republikanaca, vlada u sjeni je snazna ideja i najvjerovatnije prihvatljiv korektiv legalnim institucijama vlasti u BiH.

"Nisam, medjutim, siguran da ce ona to i biti, s obzirom na sastav sadasnje vlade koja nije ekspertna vec je napravljena prema kljucu nacionalne podobnosti. No, ako vlada u sjeni bude organizirana tako da je sacinjavaju vrhunski strucnjaci za pojedine segmente i prema principima koji su najavljivani od strane potpisnika Inicijative o politickom koncenzusu, mogla bi biti uspjesna", stav je Ahmeda Isakovica, clana Senata Republikanske stranke.

Stavove Socijaldemokratske partije po ovim pitanjima nismo mogli dobiti, jer je kako nam je saopsteno u ovoj stranci, predsjednistvo SDP odlucilo da ih objelodani na svojim redovnim tiskovnim konferencijama. U skladu s tim pricekali smo i evo sta je Sead Avdic, potpredsjednik SDP, rekao o inicijativi da se formiraju paralelne institucije vlasti u BiH:

"Stav je SDP-a da procedura i nacin formiranja alternativnog ministarskog vijeca nije imao minimum onoga sto ovakav projekat zahtijeva. Prije svega, nije ispostovano da se o ovom kapitalnom politickom pitanju izjasni Vijece koordinacije Zdruzene liste BiH, te da se postigne puni politicki koncenzus, zauzme stav i tek onda promovira ova ideja. Uobicajeno je u svim civilizovanim demokratskim zemljama da se svim novim vladama pa i Ministarskom vijecu BiH da stotinu dana da pokazu kako znaju vladati. To nije ispostovano bez obzira sto se kasnilo s formiranjem Ministarskog vijeca", kaze Sead Avdic, potpredsjednik SDP.

U projektu formiranja vlade u sjeni jos uvijek je neobjelodanjen nacin finansiranja vlade u sjeni. Moze se naslutiti da u Evropi ima odredjenih institucija koje bi finansirale rad alternativnog Vijeca ministara. Ali, lako se da zakljuciti i to da uz finansijsku pomoc ide i politicki utjecaj, pa bi se moglo desiti da finansijer utice na rad i politicke odluke vlade u sjeni, a samim tim i tok politickih dogadjaja u drzavi.

N. MUJCINOVIC

Anterfile:

"Formiranje ovakvih institucija je u funkciji stabilizacije mira u oba entiteta. Efikasnost vlada u sjeni zavisit ce od toga koliko se poslovi budu obradjivali zajednicki i u F BiH ali i na teritoriji RS. Smatram da cemo uspjeti zato sto zelimo da nase aktivnosti budu ocjenjene od javnosti, a ona ce najbolje znati da li smo i da li radimo u interesu svih naroda u BiH", kaze Milorad Dodik, predsjednik Socijal- demokrata Republike Srpske.

Stav Miodraga Zivanovica, predsjednika Socijalno-liberalne stranke RS, je da je sustina same Inicijative o politickom koncenzusu mnogo sira od formiranja vlada u sjeni u oba drzavna entiteta. Prema Zivanovicevim rijecima te su institucije formirane samo zato da bi se pokusala rekonstrukcija zivota u BiH.

"Da bi potpomogli rekonstrukciju drzave BiH, prvo se trebamo rijesiti svijesti o privatnim nacionalnim drzavicama. Upravo ova Inicijativa pruza mogucnost da se odupremo takvim kretanjima koja nas usmjeravaju ka nacionalnim torovima", naglasava Zivanovic, te dodaje da ce ideja o brzoj reintegraciji BiH svoj puni procvat na terenu dozivjeti kada se prezentira javnosti ili u momentu pridruzivanja istomisljenika dijelu opozicije koji formira vladu u sjeni.

Misljenje Zaima Backovica, jednog od celnih ljudi Stranke za BiH, je da kada se govori o formiranju vlade u sjeni u ovom trenutku neophodno je pomoci uspostavljanje legalnih institucija vlasti u BiH. Cinjenica je da bez uspostavljanja legalnih vlasti nema ni jednog bitnog segmenta u sprovodjenju Daytonskog sporazuma.

"Naime, trebalo bi formirati ekspertne timove koji ce Vladi pomoci u ovom periodu, koji je realno kritican za BiH. Vladi treba dati izvjestan period da ona pokaze koliko je u mogucnosti da svoje zadatke ispuni. Ukoliko ih ne ispuni ne spocitava se formiranje vlada u sjeni. Sto se tice sadasnjeg trenutka, vlada u sjeni moze biti korektiv ali i kamen spoticanja", kazao je Zaim Backovic, clan Stranke za BiH, ciji je predsjednik Haris Silajdzic jedan od kopredsjedavajucih Vijeca ministara vladajucih SDS, SDA i HDZ stranaka

N.M.