MINISTARSKO ODMJERAVANJE SNAGA

Alternativna politicka scena

Inicijativa za osnivanje Alternativnog ministarskog vijeca i vlade u sjenci pokazala je da medju opozicijom u oba entiteta postoje ozbiljna neslaganja oko prvog zajednickog postizbornog nastupa na politickoj sceni. Ali, sama cinjenica da su inicijativi pristupile opozicione partije iz oba entiteta, za BiH bi mogao biti glas nade.

Banjaluka, 19.januar 1997. (AIM)

Vijest da su tri opzicione partije iz Federacije BiH (Hrvatska seljacka stranka, UBSD i MBO) i tri partije iz Republike Srpske (Socijalno-liberalna stranka, Nezavisni socijaldemokrati i JUL) donijele odluku o formiranju Alternativnog ministarskog vijeca i vlade u sjenci dosla je prvog dana vjerskog i drzavnog praznika Srpske nove godine. Drzavni elektronski mediji i dnevne novine u Republici Srpskoj nisu je objavile. U slicnim situacijama vlast ne bi propustila priliku da opozicione partije optuzi za izdaju i narodu ne ponudi jos jedan dokaz odvodjenja RS u "unitarnu Bosnu". Ovaj put je drzavna propagandna masinerija zatecena, ocigledno pred ozbiljnom nedoumicom: kako optuzivati opoziciju za razgovore sa "neprijateljima srpskog naroda" kada to isto cini Krajisnik i drugi celnici SDS skoro svaki dan? Izostanak brzog zvanicnog reagovanja ne znaci da se ono nece uskoro pojaviti.

Poznavaoci politickih prilika u Republici Srpskoj smatraju da ce za optuzbu ovih opozicionih partija ovaj put posluziti okolnosti u kojima se opozicija udruzuje sa "neprijateljima" u Federaciji i to sa ciljem rusenja legalne vlasti. Naime, alternativni atak na vlast uslijedio je u vrijeme rjesavanja sudbine Brckog, problemu koji je u Republici Srpskoj proglasen pitanjem opstanka drzave i naroda. Samo u kontekstu ove problematike, osuda opozicije bi mogla imati ocekivani propagandni efekat.

Ostatak politicke javnosti u Republici Srpskoj primio je ovu vijest sa dozom skepse i sumnje. Procjene se krecu od osporavanja do rezervisane podrske i odobravanja. "Apsolutno podrzavam ideju i potrebu formiranja alternativnog ministarskog savjeta, ali imam malu rezervu prema nacinu kako je to uradjeno, kao i prema vremenu u kome se to radi", kaze Djordje Latinovic, clan Socijalno-liberalne stranke i narodni poslanik u skupstini Republike Srpske. Latinovic smatra da je suvise rano praviti alternativna rjesenja organa i institucija BiH zbog toga sto jos nije uspostavljena ustavno-pravna struktura BiH kakvu je predvidio Dejtonski sporazum. "Jos nije zavrsena arbitraza oko Brckog, nisu formirani Centralna banka, Ustavni sud, Komisija za vojna pitanja i drugi organi i institucije koje predvidja Dejtonski sporazum. Ja sam za to da se aktuelnim vlastima u entitetima pruzi sansa da iskoriste svoj mandat da implementiraju Dejtonski mirovni sporazum", kaze Latinovic. Po njegovim rijecima u ovoj fazi opozicija treba da se zadrzi na razgovorima o mogucim idejama za rjesavanje nastalih problema i prikupljanju prakticnih iskustava iz ustavno-pravne i politicke prakse drugih zemalja. "Alternativnu vladu treba praviti kada se jasno pokaze da postojeca vlada ne funkcionise. Savjet ministara tek je formiran, nismo culi njegov program i ne mozemo da procjenjujemo njegove rezultate", zakljucuje Latinovic.

Celnici Socijalisticke partije RS priznaju da su bili upoznati sa idejom o osnivanju Alternativnog ministarskog savjeta, ali su odbili da u tome ucestvuju, smatrajuci da to u ovom momentu nije politicki produktivno. "Ministartski savjet je tek formiran i nema potrebe odmah praviti Savjet u sjenci. Probleme treba rjesavati preko institucija vlasti. To bi moglo imati opravdanja tek ako rad drzavnog ministarskog savjeta ne bude davao uspjeha", komentarise ideju o paralelnom ministarskom vijecu Zivko Radisic, predsjednik Socijalisticke partije. Radisic je covjek velikog politickog iskustva i ocigledno svjestan teskoca koje stoje na putu konstituisanja zajednickih organa drzave koja se razgradjivala i razarala pet godina. Medju socijalistima postoji strah da bi u ovoj ideji moglo biti smisljene politicke manipulacije koja bi njenim akterima mogla nanijeti politicku stetu. Ako nista drugo, njihov oprez polazi od pretpostavke da bi svako upustanja u bilo kakve oblike politickog udruzivanja sa partijama iz Federacije jos uvijek moglo biti predizborni rizik.

Potez svojih koalicionih partnera sa prethodnih izbora socijalisti ne osudjuju, ali je sasvim sigurno da ga ne odobravaju. On bi im mogao dobro posluziti kao argument za predizborno raskidanje koalicije "Savez za mir i progres", kojom ionako nisu bili odusevljeni i u koju su usli na zahtjev Milosevica nakon zestokog opiranja. Naime, u vrhu socijalista vlada jednodusno misljenje da im je koalicija sa Liberalima i JUL-om na proslim izborima nanijela samo stetu i ovo bi im mogao biti dobar razlog za razlaz sa partnerima koji ne postuju "demokratski centralizam".

Misljenje socijalista dijeli i Predrag Radic, predsjednik Demokratskog patriotskog bloka (DPB): "Ne vidim opravdanje za formiranje alternativnog ministarskog savjeta. Vladajuce partije su tek formirale savjet i treba sacekati da se vide rezultati njegovog rada". Radic zamjera stranackim liderima partija koje su potpisnice inicijative o Ministarskom savjetu i Vladi u sjenci sto se predstavljaju kao politicka institucija i prije nego sto su formirani i bilo sta uradili. Kaze da njegov koalicioni blok nije ucestvovao u razgovorima o ovoj ideji, "jer o tome nije obavijesten".

Drugacije misljenje ima prof. dr. Mico Carevic, jedan od celnih ljudi JUL-a za Republiku Srpsku. Prof. Carevic obrazlaze inicijativu procjenom da vladajuce stranke u BiH sporo i nedosljedno ostvaruju Dejtonski sporazum i smatra da je to dovoljan razlog za ustanove alternativne vlade koje su poznate u demokratski razvijenim zemljama. "Vec su prosla cetiri mjeseca od izbora a Skupstina, Vlada i Predsjednistvo BiH nemaju svog sjedista. Predstavnici naroda se neprekidno nadmudruju u kojoj ce zgradi zasijedati, a narod im se ne moze obratiti", kaze Carevic. Po njegovim rijecima, opozicione stranke se trebaju tako organizovati da postignu saglasnost oko personalnog sastava alternativnih organa i njihovog sadrzaja rada, jer bi samo tada njihova aktivnost bila veoma korisna i kreativna. "Njihov osnovni zadatak nije osvajanje vlasti, vec stvaranje javnog mnjenja o djelovanju vlasti", zakljucuje Carevic.

Vijest o Alternativnom ministarskom vijecu za ostali dio politicke javnosti u Republici Srpskoj nije politicka cinjenica kojoj se pridaje posebno znacenje. Narod koji zivi od humanitarnih paketa i prezivljava sa prosjecnom platom od oko 30 maraka, kao da je izgubio svaku nadu da postoji vlast koja bi mu mogla pomoci. To posebno vazi kada su u pitanju organi Federacije, jer taj nivo vlasti za one koji su dali svoje povjerenje na izborima SDS gotovo da i ne postoji.

Inicijativa za osnivanje Alternativnog ministarskog vijeca i vlade u sjenci pokazala je da medju opozicijom u oba entiteta postoji ozbiljno neslaganje oko prvog zajednickog postizbornog nastupa na politickoj sceni. Ali, sama cinjenica da su inicijativi pristupile opozicione partije iz oba entiteta, za BiH bi mogao biti glas nade.

(AIM) Branko Peric

x y