JADRANKO PRLIC

O OBNOVI I REKONSTRUKCIJI BIH

AIM, SARAJEVO, 18.01.97. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Jadranko Prlic, smatra da je tokom prosle godine u obnovi i rekonstrukciji BiH ucinjeno mnogo, narocito ako se uporedi period neposredno nakon prve donatorske konferencije sa sadasnjim stanjem.

"Pokrenut je jedan znacajan investicioni ciklus, a kroz to i dodatno zaposljavanje. Na desetine tisuca stanova i kuca je popravljeno, a Bosna i Hercegovina je postala i izvoznik elektricne energije", kaze Prlic.

Na prvoj donatorskoj konferenciji za obnovu i rekonstrukciju ratom porusene zemlje strani donatori obecali su 566, a na drugoj milijardu i dvjesta dva miliona americkih dolara. Nakon tih konferencija na razne nacine dodano je jos 320 miliona i, kada se sve zbroji, ispada da je u prvoj poratnoj godini obecano dvije milijarde i sedamdeset miliona americkih dolara donacija.

"Medjutim, sada je pitanje koliko ce tih sredstava biti implementirano. Mi procjenjujemo da je tokom 96.godine implementirano oko milijarde, a medjunarodne organizacije procjenjuju milijardu i dvjesta miliona. U osnovi, puna implementacija moze se ocekivati tek u prvoj polovini 97.godine i u tom pogledu mozemo biti zadovoljni sa onim sto je ucinjeno. Medjutim, u pogledu organizacije koristenja ovih sredstava mogu se postaviti odredjene primjedbe", kaze Prlic.

On objasnjava da je njegovo ministarstvo zaduzeno za osiguranje sredstava iz inostranstva, a konkretne odluke o utrosku donose organi Republike i(li) Federacije, odnosno Republike Srpske, ako je rijec o zajednickim projektima.

"Ministarstvo vanjskih poslova je u tom pogledu osiguralo potpunu informaticku podrsku i imamo punu kontrolu o ulasku sredstava i projekata u Bosnu i Hercegovinu", kaze Prlic.

Tokom prosle godine oko sezdeset zemalja i medjunarodnih organizacija doniralo je u obnovu i rekonstrukciju BiH. Prema misljenju Prlica, najznacajnije donacije su od Evropske unije, Sjedinjenih Americkih Drzava i Svjetske banke, koja je povoljnim kreditima znacajno pomogla u uspostavljanju ukupne infrastrukture za implementaciju projekata.

"Ipak je ukupni program rekonstrukcije Bosne i Hercegovine djelo Evropske unije i Svjetske banke", smatra Prlic. "To se odnosi na sve segmente: od obrazovanja, energije, industrije, otplate ino-duga, poljoprivrede, podrske vladinim institucijama, do socijalne podrske, stanovanja, komunikacija, transporta, vodoopskrbe, zdravstva i ciscenja mina".

Karakteristika obnove i donacija za 97.godinu bice manje ucesce Svjetske banke, ocjenjuje Prlic. Okvirni plan je da se osigura oko 1,4 milijarde dolara, sto ce se probati obezbijediti na donatorskoj konferenciji planiranoj za drugu polovinu februara.

"Okvirni projekti za tu konferenciju su vec uradjeni. Medjutim, postoje razliciti pristupi tome da li treba ici u konkretne projekte ili slijediti ukupan projekat rekonstrukcije. Mi se jos nismo oko toga do kraja opredijeliti, jer cekamo odluke entiteta. Sa razine Bosne i Hercegovine, ipak, ne mozemo ulaziti u konkretne odluke, jer to nije nasa nadleznost niti bi to trebali ciniti. Za ono sto se implementira treba odgovarati onaj koji ce biti odgovoran za to, odnosno onaj koji ce ta sredstva vracati, ako je rijec o kreditu", kaze Prlic.

Prioritet ce i u ovoj godini biti opravak stambenog fonda, otvaranje novih radnih mjesta i ciscenje minskih polja. Kada je rijec o ciscenju mina, Prlic kaze da postoji evidentno nezadovoljstvo onim sto je do sada uradjeno.

"Razlog je tome, prije svega, zato sto se tom poslu u dijelu drzavnih institucija prislo kao komercijalnom poslu, a ne kao conditio sine qua none za kompletnu rekonstrukciju. U dijelu medjunarodne zajednice i drzavnih institucija razmislja se o ciscenju mina kao o komercijalnom poslu. Ja nisam protiv toga da se zaradi na svakom, pa i na tom poslu, ali mene ciscenje mina interesira kao namjera da se osigura sigurnost kretanja i rekonstrukcija zemlje", kaze on.

Prlic smatra da bi se ove godine medju prioritete trebalo svrstati i pomoc obnovi malih i srednjih preduzeca, te formiranje revolving fondova i kreditnih linija.

Naime, Prlic posebno insistira (kao ekonomista, dodaje) na koristenju kredita za obnovu i rekonstrukciju: "Sve sto se daje besplatno, to i ne vrijedi nista".

Zato su, prema njegovom misljenju, za obnovu najpogodniji revolving fondovi, koji se mogu nabaviti uz povoljnije uvjete, nize kamate, duzi grejs-period i rok otplate. Takvi fondovi bi se vremenom, od povratka sredstava, "punili", sto ce omoguciti i drugim korisnicima pristup do kapitala. Medjutim, krediti se moraju uzimati samo za novu proizvodnju.

"Ja se, na primjer, ne slazem sa nasim konceptom opravke cesta. Mi krpljenje cesta moramo finansirati iz tekucih prihoda, a ne krpiti asfalt iz kredita. Samo se nove ceste mogu graditi od kredita, samo je to ekonomski opravdano i razumno. Vidite, mi smo ovu cestu prema Mostaru tri puta krpili tokom prosle godine. I, sto je najtuznije, krpimo je iz sredstava, odnosno kredita koje moramo vracati. Ne slazem se ni sa uzimanjem kredita koji se usmjeravaju u finalnu potrosnju. Krediti se uzimaju samo za ono sto moze proizvesti neku novu vrijednost, nesto novo. Sta znaci sada uzimati kredite da bi povecali mirovine za deset maraka? Ili da povecamo plate nama, pa da to neko drugi za nas vraca", kaze Prlic.

A sto se tice investiranja stranaca u Bosni i Hercegovini, Prlic ocjenjuje da uopste nije napravljen stimulativan ekonomski sustav za takve stvari.

"Imamo stope doprinosa koje su nevjerovatno visoke. U bruto osobnom dohotku u razvijenim zemljama stope doprinosa su 18 odsto, u istocnoevropskim zemljama nisu vece od 30 odsto, a kod nas su preko 50 odsto. Dakle, tu nema ekonomije, niti se ona moze praviti na takvim izdvajanjima. Ili, recimo, stupanj carinske zastite kod nas je izuzetno visok. Mi moramo stimulisati strana ulaganja. Medjutim, mi smo trenutno potpuno neatraktivni za takvo nesto, neatraktivniji od bilo koje evropske zemlje. Jos kada svemu dodamo stupanj rizika koji imamo kao zemlja koja je izasla iz rata, sa velikim brojem stranih vojnika...

Dakle, u tom pravcu se mora uciniti veci napor. Mi, u osnovi, nismo uspjeli napraviti drzavu koja funkcionira. To je temeljno pitanje, jer ako nema drzave nema ni ekonomije. Dakle, drzava u skladu sa Daytonom, Bosna i Hercegovina i njena dva entiteta koja trebaju da funkcionisu u skladu sa tim", zakljucuje Prlic.

Eldar DIZDAREVIC