CIJA JE RADIO-TELEVIZIJA BiH

KAKO STRANKA KAZE

AIM, SARAJEVO, 15.01.97. Cija je bh. radio televizija? Da li po svojim programskim nacelima orjentaciji i kadrovskoj strukturi pripada drzavi, Federaciji ili stranci SDA? Ovo su samo neka od pitanja koja se u posljednje vrijeme sve vise namecu u javnosti i o kojima se vode kako stranacke SDA - HDZ polemike tako i strucne, posebno novinarske rasprave. I dok su s jedne strane ova pitanja ispolitizirana, s druge pak za njih postoje opravdani razlozi i argumenti.

Pitanje drzavne RTV i njenog postojanja kao takve, pokrenuli su HDZ predstavnici u vlasti, a prije svih clan Predsjednistva BiH, Kresimir Zubak, ustvrdivsi da bh. televizija, takva kakva je, ne moze da udovolji funkciji koju bi trebala da ima.

Svoja stajalista o preustroju RTV BiH, hrvatski predstavnici u vlasti zasnivaju na cinjenici da je Bosna i Hercegovina, Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom koji je na snazi, uredjena kao slozena drzavna zajednica tri konstitutivna i ravnopravna naroda i dva entiteta. No, i nakon usvajanja drzavnog Ustava, RTV BiH je i dalje ostala sa ranijim, nepromjenjenim ustrojem. Ovo pitanje, po misljenju hrvatskih predstavnika u vlasti, izuzetno je vazno i zbog cinjenice da su kompentencije u oblasti informisanja, sukladno novim ustavnim rjesenjima, disperzirane na razine entiteta i zupanija. Drugim rijecima, uspostavljanje drzavne televizije na nivou BiH stvar je politickog dogovora najvisih predstavnika u vlasti BiH.

Srecko Vucina, jedan od celnika HDZ-a i zastupnik u federalnom parlamentu, smatra da televizija, ukoliko doista zeli biti drzavna, mora biti u funkciji utemeljitelja, obveznika koji izdvajaju sredstva za njeno finansiranje.

"Nije sama naplata ta koja sluzi i zadovoljava potrebe televizije. Ona se svojim ustrojem, programskim nacelima i polazistima mora organizirati tako da zadovoljava potrebe sva tri konstitutivna naroda u BiH. Kako urediti taj dio drzavne televizije stvar je dogovora, s tim sto to ne iskljucuje i postojanje nacionalnih programa u BiH. Mora se tacno znati da li je TV BiH privatna ili drzavna. Ukoliko je drzavna onda to mora biti svojim organizacijskim i programskim elementima", smatra Vucina.

S druge pak strane, po razmisljanjima nekih celnika SDA, o preustroju RTV BiH jos uvijek se ne moze razgovarati. Naime, sve dok - kako je to "objasnio" Timur Numic, direktor Centrale SDA - traje medijska agresija na BiH. Kada se ukinu sve stanice koje nisu dobile dozvolu za emitovanje programa od Direkcije za telekomunikacije BiH, jer po njegovom misljenju na prostorima BiH djeluju neke stanice koje pokusavaju ugroziti njen integritet, tek tada ce se moci razgovarati o preustroju RTV BiH.

TV BiH, po rijecima Numica, ne treba promatrati samo kao federalnu kucu: "Ona je drzavna i potrebno je, prije svega, stvoriti uslove da bi se o njoj moglo razgovarati. Drzavna TV treba da pokriva cjelokupan prostor Bosne i Hercegovine, ne samo u tehnickom smislu, ona taj prostor mora pokrivati i politicki."

Nema sumnje, ideja o drzavnoj, federalnoj RTV BiH prisutna je i kod jednih i kod drugih predstavnika vlasti (SDA, HDZ), ali puteva za njenu realizaciju ocito ima vise, a pristupi ovoj temi su razliciti. Ovo tim prije, sto se o drzavnoj TV BiH, bar u javnosti, srpski predstavnici gotovo i ne izjasnjavaju. Oni se, sasvim sigurno, zadovoljavaju onim rjesenjem koje proistice iz Daytona i kojim se ova problematika regulira na nivou entiteta.

Naravno, o ovoj temi tek ce se razgovarati, ona je za sada naceta, i to, prije svega, zbog nedovoljne zastupljenosti hrvatskih kadrova u RTV BiH, pogotovo u informativnom programu. Svi urednici su, prema informacijama dostupnim javnosti, Bosnjaci, a narocito urednici glavnih informativnih emisija, posebno centralnog dnevnika. Nije tajna da ni medju novinarima vise nema Hrvata.

Istini za volju, kadrovska struktura u odnosu na period rata, danas je itekako promjenjena. Mnogi od urednika, novinara, saradnika i drugog osoblja, otisli su iz ove informativne kuce, izmedju ostaloh i zbog niskih licnih dohodaka. Veliko je pitanje i da li bi oni danas-sutra, kao Hrvati ili Srbi, odgovarali vladajucim strukturama, te bili ti koji bi i dalje radili svoj posao u buducoj drzavnoj ili federalnoj televiziji. Odnosno, koliko su imali utjecaja svojevremeno na uredjivacku politiku i stvaranje programske seme. U prilog tome ide i izjava jednog od ranijih urednika i novinara RTV BiH, Vladimira Bilica, a sadasnjeg urednika radija "Vrh Bosna", da je sa televizije otisao zato sto mjesecima nije nista radio, ali ne sto nije htio vec - sto mu nisu dali!

Pokretanje pitanja drzavnosti RTV BiH, odnosno njenog federalnog ustroja nesumnjivo dolazi i iz razloga neminovnog ukidanja hrvatske republike "Herceg-Bosne", pa samim tim i svodjenja njenog informacionog sistema na kantonalne okvire. Odnosno, uvidjanjem znacaja ucesca u organizaciji i ustroju buduce televizije ciji ce dometi biti veci i znacajniji, i po svojim sadrzajima iskazivati ravnopravnost, programsku prezentaciju tema na nacionalnom jeziku svakog konstitutivnog naroda, to jest, sa urednicima, voditeljima i ostalim neophodnim kadrovima koji tu programsku politiku i koncepciju mogu realizirati.

Radio i televizija BiH, sasvim sigurno, ukoliko zele biti drzavni ili federalni mediji, uredice se po volji vladajucih stranaka. Hoce li to biti sve tri, SDA, HDZ i SDS, ili samo dva federalna partnera, ostaje da se vidi.

Mirjana MICEVSKA