KOMISIJA O ZAJEDNICKIM INSTITUCIJAMA U BIH

IPAK SE KRECE

AIM, SARAJEVO, 13.01.97. Komisija o Zajednickim institucijama u Bosni i Hercegovini, koja je predvidjena Daytonskim sporazumom, malo toga je uradila u proteklih godinu dana otkako je formirana. U posljednje vrijeme, doduse, ima nekakvih rezultata, ali to se jos ne moze nazvati napretkom. Ipak, svaki potez u formiranju institucija koje ce biti jedinstvene na citavoj teritoriji BiH, veliki je korak u reintegraciji tog prostora. Kolika je vaznost javnih korporacija istaknuto je u nedavnim razgovorima
kopredsjedavajuceg Vijeca ministara (VM) Harisa Siljadzica sa Visokim predstavnikom medjunarodne zajednice Carlom Bildtom, kada je zakljuceno da se moraju intenzivirati aktivnosti na uspostavljanju ovih institucija.

Komisija o zajednickim institucijama u BiH predvidjena je u aneksu 9. Daytonskog sporazuma, i njena je duznost uspostavljanje jedinstvenih sistema u oblastima telekomunikacija, zeljeznickog i cestovnog saobracaja, elektroprivrede i vodoprivrede. Ovu komisiju cini pet clanova, i to dvojica iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan Hrvat), jedan iz Republike Srpske, kao i dvojica predstavnika medjunarodne zajednice, od kojih je jedan predsjednik ove Komisije.

Prema rijecima federalnog pedstavnika u Komisji, Ilije Kozulja, u posljednje vrijeme doslo je do pomaka u radu ovog organa, narocito u uspostavljanju zajednickih institucija u oblasti telekomunikacija i u zeljeznickom saobracaju.

• Postignut je nacelan dogovor oko funkcionisanja sistema telekomunikacija. Sada se radi na realizaciji dogovorenog. Prema prijedlogu eksperata Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a) u Bosni i Hercegovini ce se organizacijski zadrzati tri ptt operatora, koji i sada djeluju na ovom podrucju. Trenutno se radi na reguliranju nadleznosti drzave i Vijeca ministara BiH u sistemu telekomunikacija. Najvjerojatnije ce to biti direkcija za telekomunikacije, gdje bi se trebali regulirati svi odnosi u ovoj oblasti. Narocito pitanja koja se ticu medjunarodnog saobracaja, kao i zakone i propise unutar BiH, objasnio je Kozulj.

Preduzeca PTT BiH, PTT Republike Srpske i HPT- Mostar su ta tri operatora koja su i do sada djelovala na ovom podrucju. Nadleznost nad ova tri preduzeca predvidjeno je da preuzme VM BiH, odnosno resorno ministrastvo za civilne poslove i komunikacije. Nacin na koji ce funkcionisati upravni organ ovog ministarstva- direkcija za telekomunikacije, odredio je ekspertni tim EBRD.

U prijedlogu eksprata stoji da bi ova ustanova uredjivala odnose u medjunarodnom telekomunikacijskom saobracaju, odnose izmedju ova tri ptt operatera kao i samo planiranje razvoja, odnosno dodjela frekvencija. Na koji nacin ce to biti rjeseno zavisi od interne organizacije samog VM BiH.

Svaki operator ce, prema Kozuljevim rijecima imati potpunu slobodu stupanja u medjunarodni telekomunikacijski i postanski promet, naravno uz postivanje vec dogovorenih normi.

• Mi se, u stvari zalazemo da ovi operatori budu medjusobna konkurencija; da idemo ka postepenom pokrivanju podrucja, odnosno citave BiH, sto je prije svega u interesu korisnika ptt usluga. Svaki operater ce se boriti za korisnike, a ta stranka ce imati kvalitetniju uslugu. Takva je situacija svuda u svijetu. Ovako operatori imaju monopol na svom podrucju, kaze Kozulj, dodajucI kako ce trzIsna utakmica najbolje urediti situaciju u ovoj oblasti.

Za zeljeznicki saobracaj se predvidjaju slicna rjesenja s tim da vec postoje neki modaliteti po kojima bi se odvojila infrastruktura od zeljeznickog saobracaja. Tako bar stoji u direktivi koju je dostavila Evropska komisija.

Komisija je angazovala medjunarodne eksperte za zeljeznicki saobracaj kako bi ovi pripremili i ponudili svoje vidjenje organizovanja ovog oblika komunikacija za cijelo podrucje BiH. Taj prijedlog je zavrsen i bice na razmtaranju Komisije 20.Januara ove godine, kada bi trebalo da se o tom materijalu zauzmu odredjeni stavovi.

• Mi, u Komisiji, dogovorili smo se da cemo se ponasati prema direktivi Evropske komisije. Evropska komisija predvidja da infrastruktura u zeljeznickom saobracaju bude jedinstvena za podrucje BiH, a promet moze biti organiziran putem vecih poduzeca, kao sto je to slucaj u cestovnom saobracaju. Ovaj dokument vodi ka tome da se u BiH stvori jednistveno poduzece za infrastrukturu, rekao je Kozulj pretpostavljajuci da ce delegacija srpskog entiteta odbiti ovaj prijedlog, jer kako kaze Republika Srpska ne zeli da ima bilo kakvo jedinstveno poduzece na nivou BiH.

Prema prijedlogu eksperata zeljeznicki promet u BiH trebao bi se odvijati kroz tri preduzeca. Jedno preduzece bi se bavilo medjunarodnim i medjuentitetskim zeljeznickim prometom dok bi se druga dva bavila unutarnjim prometom. Ovaj prijedlog nije konacan i najvjerovatnije ce jos biti rasprava o njemu jer ima misljenja da bi se ovaj dio zeljeznickog saobracaja mogao sprovoditi po principu koji je primjenjen u sistemu telekomunikacija, tj.da postojeca tri preduzeca - Zeljeznice BiH, Zeljeznice RS i "hercegbosanska" zeljeznica, nastave sa radom u oblasti prometa, kako unutrasnjeg tako i medjunarodnog.

Koliko ce se jedan takav pristup ovom problemu moci sprovesti u mnogome ovisi i od toga na kako ce biti izvrsena podjela imovine bh.zeljeznice, kao i dugovanja koje je je ova institucija imala prije rata. Bez obzira na organizaciju sistema zeljeznica u BiH, dogovore ca medjunarodnim zeljeznickim asocijacijama i ukljucivanje u medjunarodni sistem komunikacija moze organizovati jedino drzava, zbog toga je neophodna institucija koja bi predstavljala bh.zeljeznice bas u tom domenu. Kozulj tvrdi kako "treba formirati jednu asocijaciju, jer nema smisla to prebacivati na Vijece ministara. To bi trebalo biti jedno preduzece na nivou drzave za infrastrukturu, i u pocetku tri prometna preduzeca uz otvoren poziv svima koji zele da organiziraju zeljeznicko prometno poduzece."

Sa organizovanjem institucija koje bi bile nadlezne za cestovni saobracaj nije se daleko odmaklo ali to je problematika koja i ne zahtjeva mnogo mudrovanja. U principu to je nesto sto u mnogome ovisi od lokalnih interesa i najvjerovatnije ce se tako i rjesavati.

• Predstavnici Svjetske banke i EBRD-a zajedno sa federalnim duznosnicima rade na prijedlogu organizacije u podrucju cestovne infrastrukture. Koliko ja znam stavovi se postupno priblizavaju i u najskorije vrijeme se ocekuje konacan dogovor oko toga, smatra Kozulj.

Mada je interesovanje Komisije uglavnom fokusirano na sisteme komunikacija, bilo je i razgovora oko formiranja zajednickih institucija koje bi se bavile proizvodnjom, prenosom i distribucijom elektricne energije. Stavovi oko toga su dosta razliciti. Prema rijecima Ilije Kozulja jedni su za to da budu tri sistema, jedni da budu dva a treci opet stoje na stanovistu da se sistem elektroenergetike mora organizovati jedinstveno na citavoj teritoriji BiH. Kako on kaze ima i takvih prijedloga da se razdvoje proizvodnja, prijenos i distribucija elektricne energije. Ovaj posljednji prijedlog, koji podrzavaju predstavnici medjunarodne zajednice, predvidja da prijenos elektricne energije bude organizovan na drzavnom nivou, proizvodnja da bude u nadleznosti entiteta dok bi se distribucija sprovodila na lokalnom nivou.Komisija jos nije zauzela stav oko ovog problema i za sada je njegovo razmatranje prepusteno elektrprivredama.

Pored svih opstruiranja rada ove komisije ipak se nesto desava mada ne treba mnogo mudrosti da se primjeti kako nema velikih uzmicanja od ranije "ukopanih" pozicija, vec svima poznatih. Ova Komisija imaprevashodni zadatak da pomiri razlicite pristupe, po entitetima, u formiranju javnih korporacija. Medjutim pristup rjesavanju ovog problema uglavnom ima trojaka stanovista. Osnovni razlog zbog kojeg stavovi federalnih partnera nisu usaglaseni jeste taj sto se clanovi federalne delegacije nikada ne sastaju.

• Ja zalim sto se predstavnci ova dva naroda u Federaciji ne dogovaraju medjusobno. Desava se da mi o ovim pitanjima razgovaramo onda kada nas dovedu za zajednicki sto, istice Kozulj, napominjuci da bi i inace Vlada Federacije zajedno sa nadleznim ministarstvima trebala malo vise posvetiti paznje radu ove Komisije i intenziviranju dogovora clanova federalne delegacije.

ELDIN KARIC