OSVAJANJE VLASTI

Zene i politika

Banjaluka, 13.januara 1996. (AIM)

Minuli rat na nasim prostorima mozda je najbolje pokazao da zene mogu ravnopravno sa muskarcima nositi teret drustvenog razvoja i uspjesno voditi borbu za bioloski i drustveni opstanak. Briga o porodici, rad u pozadini na takozvanim muskim poslovima, rad u zdravstvu, prosvjeti, informativnim i humanitarnim poslovima, nisu se mogli zamisliti bez zena. Ali, kada je rijec o politici, onda se slika o ulozi zene potpuno mijenja. Tamo zena nema pa se namece zakljucak da smo jos uvijek zarobljenici zablude da politika nije za zene. To pokazuju i statisticki podaci sa posljednjih izbora u Bosni i Hercegovini.

Za Zastupnicki dom BiH sa teritorije Republike Srpske kandidovala su se 103 kandidata, a od toga 8 zena. Medju 14 izabranih nema nijedne zene. Od 657 stranackih kandidata za Skupstinu RS bila je 41 zena. Izabrano su 82 muskarca, i samo jedna zena. Prakticno, zene uopste ne ucestvuju u politickoj vlasti.

Ni na prostoru Federacije situacija nije mnogo bolja. Medju ukupno 198 stranackih kandidata za Zastupnicki dom Skupstine BiH, bilo je 26 zena. Od 28 izabranih kandidata, samo je jedna zena. Medju 723 predlozena kandidata za Zastupnicki dom Federacije BiH bila je 81 zena, a od 140 izabranih samo je 7 zena. Poredjenja radi, u oba entiteta populacija zena zastupljena je sa preko 50 posto.

Lidija Zivanovic, predsjednik Helsinskog parlamenta gradjana iz Banjaluke ovakvu situaciju komentarise rijecima: "U prethodnom rezimu, ovdje na Balkanu, zene su uvijek bile u drugom planu. Rijetki izuzeci samo su potvrdjivali pravilo. A moram naglasiti: velikim dijelom mi smo kao majke, zaposlene zene ili domacice, nosile teret cjelokupnog zivota. Stajale smo iza politickih zbivanja, iza uspjesnih muzeva, podnoseci sudbinu patrijarhata. Naravno, primitivnog patrijarhata".

Socioloska istrazivanja koja su osamdesetih godina radjena na ovim prostorima, pokazivala su da je broj zena u centrima politickog odlucivanja izrazito mali. Jos tada je izrecena duhovita opaska da su zene direktori novinarska senzacija. Do danas su zenama ostali poslovi koji su daleko od politike: obrazovanje u skolama ili fakultetima, animacija u kulturi, bavljenje onim sto se zove umjetnost. Zena politicar bila je prava rijetkost. "Rekao bih da i same zene cesto tome doprinose. Malo ih je koje su spremne da se, uz sve druge poslove, znacajnije angazuju na rukovodnim poslovima u privredi, ili politici", govori Zivko Radisic, predsjednik Socijalisticke partije RS, i nastavlja: "Ipak, osnovni razlog za to je nas patrijahalni odnos. Koliko pratim stanje, i u RS je mali broj zena angazovan u politici. Naravno, opravdanja za to nema".

Muskarci cesto znaju reci da su zene sposobne, pametne, pa cak i da su bolji radnici od njih. Postoji misljenje sa su zene dobri organizatori, da su bolji analiticari, da se ponasaju domacinski... Sta o zenama kao politicarima misle politicari? Profesor Predrag Lazarevic, predsjednik Srpske stranke Krajine, kaze: "Politika je za zene, kao i za muskarce. I cini mi se da je u drugoj polovini ovoga vijeka bilo vise zena koje su veliki politicari, nego muskarca. Jednog velikog politicara po mom misljenju dala je Engleska. To je bila gospodja Tacer, koju su nazvali "Celicna ledi" i mislim da je ona bila najmarkantniji politicar druge polovine ovoga vijeka." Zivko Radisic, predsjednik Socijalisticke partije RS i covjek sa dugogodisnjim politickim iskustvom smatra da zene mogu biti dobri politicari, cak bolji od muskaraca. "Zene znaju biti razboritije, znaju da odbroje do tri u presudnim situacijama. One ne djeluju sa pozicije subordinacije koliko muskarci. Znaju lakse komunicirati sa protivnikom. Treba ih cuti. Ne smijemo potcijeniti snagu zena koju imaju. Zene za politiku treba pronaci, pronaci one koje su iskrene i strucne. Treba izbjegavati one koje se same "utrpavaju", uostalom kao i muskarce", kaze Radisic.

Zasto zena, o kojima muskarci ovako pohvalno pricaju, nema u politici? Da li se radi o posledici naseg patrijahalnog vaspitanja, ili su i zene same tome doprinijele?

Klelija Balta, potpredsjednik Liberalne stranke BiH i direktor Helsinskog parlamenta gradjana iz Tuzle, kaze: "Cesto smo znali reci da su zene nezainteresovane za politiku i ne mozmo ih gurati u nju. Medjutim, to nije tacno. Kada smo poceli analizirati ovaj problem vidjeli smo masu sitnih problemcica sa kojima se zene suocavaju. Prvo, nema dovoljno vrtica za djecu. Kada zena radi na poslu osam sati, ona je obavezna doci kuci da spremi, da opere.... Sve je to nesto sto muskarca ne ceka i sto nije njegova obaveza. On je dobar muz ako pomaze svojoj zeni, ali to nije njegova obaveza, vec njena. I ako uz sve to ona zeli da se angazuje u politici, ona mora naci negdje visak energije i vremena. Muskarac kada se bavi politikom, jako je vazan i u svojoj kuci i u drustvu. Sve mu se prilagodi. Zena nema nista od toga. Prema tome, moje kolegice i ja smo dosle do zakljucka da nije tacno da zene nisu zainteresovane za politicko djelovanje".

Kada govore o zenama u politici, stranacki lideri su tolerantni. "Mi ne pravimo nikakve razlike, izuzev onih koje su stvar realnosti", kaze Nikola Poplasen predsjednik Srpske radikalne stranke RS. Po njemu, da bi zena opstala u politici mora po sposobnostima biti konkurentna sa "prijateljima i bracom" suprotnog pola.

Vise optimizma, reklo bi se, ima u Socijalistickoj partiji RS: "U clanstvu i medju simpatizerima nase Partije mnogo je vise zena, pogotovo djevojaka, nego sto ih biramo u organe. Rekao bih da nema ni jednog organa od mjesnog i reonskog odbora do Glavnog odbora SPRS u kome nema zena. Nema ih dovoljo, to je neosporno", priznaje predsjednik Radisic.

Na nedavno Konferenciji Zena BiH - Prostor za razgovor, odrzanoj polovinom decembra prosle godine u Banjaluci, culo se mnogo primjedbi na drustveni polozaj zena. Jedna od ucesnica navela je kao primjer apsurda slucaj da u komisiji koja je odlucivala o izmjenama zakona o zabrani abortusa nije bilo ni jedne zene, ali da je trazeno misljenje svestenika. Medju muskarcima se donosi odluka o tome koliko ce zena biti na porodjajnom odsustvu i da li ce joj se u tom periodu smanjiti plata. Na dvodnevnom razgovoru zena zakljuceno je da se u najskorije vrijeme u razlicitim gradovima oba entiteta organizuju seminari i okrugli stolovi na temu zene u politici. Jedan od zakljucaka odnosio se i na mjesto i ulogu zena u predstojecim lokalnim izborima. Naime, iznijet je predlog da se od OSCE zatrazi izmjena izbornih pravila tako da se zenama omoguci proporcionalna zastupljenost na listama i izbornim funkcijama sa jednom trecinom. Kao argument navedeni su slicni zakoni Slovenije i Argentine.

"Podrzavam inicijativu da se u tom pravcu mijenjaju izborna pravila", kaze Radisic. Dozu rezerve prema ovakvoj ideji ima prof. Predrag Lazarevic: "Ja neman nista protiv toga, mada smatram da bi to bilo malo vjestacki. Ja bih vise volio da se zene angazuju u pojedinim strankama, te ako bi se agazovale u pravom smislu, onda bi i bile na stranacikim listama. Svi clanovi nase stranke bi bili sretni da imamo vise zena, onih pravih, koje mogu da zastupaju interese zena i intrese nacije."

Razmisljanja o mjestu i ulozi zena u politici mogla bi se zavrsiti dosjetkom koja se cesto ponavlja: "Muskarcima treba pomoci, jer je nemoguce voditi politiku gore od njih".

(AIM) Sanela Stijakovic

x y