BORACKA PRAVA U BIH

OBICNA KAMUFLAZA

AIM, SARAJEVO, 06.01.1997. U prvim danima ove godine potpredsjednik Stranke demokratske akcije i potpredsjednik Federacije dr Ejup Ganic zatrazio je od federalnog palamenta da hitno donese odluku prema kojoj bi demobilisani bosanski vojnik mogao otkupiti stan ili poslovni prostor srdstvima sa vojne devizne knjizice. Svaki branitelj Armije BiH dobio je, naime, po okoncanju ratnih dejstava vrijednosnu knjizicu u kojoj su upisane zaostale vojnicke plate. Suma na svakoj od njih iznosi u prosjeku oko dvadeset hiljada njemackih maraka. Inicijativa dr Ganica, sudeci prema reakcijama ovdasnjih ekonomskih eksperata ali i lidera politickih partija, okarakterisana je kao krajnje nepromisljena, ishitrena i neprimjerena trenutnoj ekonomskoj ali i politickoj situaciji.

Prema nekim proracunima Svjetske banke interni dug Federacije BiH iznosi oko 13 milijardi maraka. On se sastoji iz stare devizne stednje, neisplacenih plata i penzija i obaveza stvorenih kreiranjem vojnih knjizica.
O kolikom novcu se zapravo radi ilustrira cinjenica da je drustveni prozvod Bosne i Hercegovine u 1991 godini, dakle kad je ona bila cijela i "zdrava", iznosio je 10 milijardi dolara ili 15 milijardi maraka. Danas, tu sumu duguje samo jedna njena polovina. Zdrav razum govori da drzava nece moci odrzati obecanja data kategoriji ljudi kojima najvise duguje.

Jedinstvena organizacija boraca -"Unija veterana" ocekuje ,pak ,da ce drzava odrzati rijec ali ne krije iznena|enje sto je inicijativa o kakvoj-takvoj realizaciji vojnih knjizica dosla bas od dr Ganica. Potpredsjednik Federacije, kako tvrdi pukovnik Abdulah Handzic, nije se bas mnogo zauzimao za boracka pitanja podsjecajuci na nedavno deloziranje iz stana udovice "zlatnog ljiljana" Nusreta [isica Dede. Nalog za delozaciju je, kako su objavili ovdasnji mediji, dosao "odozgo". Iz kabineta dr Ganica.

Bilo kako bilo iniciativa je upucena poslanicima. Inicijator (dr Ganic) ne sumnja da ce ona biti izglasana, a u slucaju da ne bude tako on preporucuje "da se svaki od njih (poslanika) slika i kaze ime i prezime na televiziji". Kako bi svi znali ko je to opstruirao ovakvu ideju.

A ideja je, kako kaze, nastala u jesen 1992 godine. Istina, prvobitna zamisao je bila mogucnost otkupa suma, livada i brda ali je ,eto, zavrsila sa stanovima i poslovnim prostorima. Inicijator ne razmislja mnogo o pravnim i ekonomskim posljedicama ovakvog rjesavanja drzavnih obaveza ali moralno podsjeca da se "drzava ne smije praviti luda" kad je vec obecala borcima novcanu nadoknadu.

Jedan od najuglednijih bh. ekonomskih eksperata prof. Dragoljub Stojanov upozorava da bi ovakva odluka donijela nesagledive ekonomske konsekvence. "Zapravo je rijec o obicnoj kamuflazi i "udvaranju" borcima koji uostalom nisu trazili nikave pare za svoj patriotizam", govori Stojanov.

Bosna i Hercegovina nije spremna za privatizaciji, pa time ni za realizaciju vojnih knjizica, u smislu kako ga predlaze Ejup Ganic. U ovom trenutku za zemlju je vaznije da se organizira, obnovi, rekonstruira, poveca proizvodnju, zaposli ljude...

"Kad se situacija sredi, kad budemo znali sta imamo, koliko sta vrijedi onda trebamo krenuti u privatizaciju", objasnjava Stojanov.

U slucaju i da se odobri kupovina stanova vojnim knjizicama, hiljadu i jedan pravni problem pratio bi takvu odluku. Uzmimo na primjer cinjenicu da se proces privatizacije ne moze provesti bez prethodno dogovorenog i izvedenog postupka restitucije, znaci vracanja imovine bivsim vlasnicima. [ta ce se, dakle desiti, ako borac kupi stan, a sutra se dogodi da cijela zgrada pripada bivsem vlasniku, recimo nekom Austrijancu, kao sto je slucaj sa nekim zgradama u centru Sarajeva. Kakav ce tada biti odnos borca i starog vlasnika ? ^iji ce stan biti vlasnistvo? Na to pitanje jos niko nije odgovorio?

Ili se samo sjetimo jos "friskog" Biltovog prijedloga o stanovima prema kojem bi se omogucilo bivsim nosiocima stanarskog prava da se vrate u njih. Ako borac kupi stan i nakon toga do|e zakon koji mu ponisti otkup, ko ce mu objasniti sta se dogodilo, ko je kriv i uostalom gdje su mu zavrsile u ratu zara|ene plate. Ni tu nema odgovora.

S druge strane, ako je borcu obecan novac, zasto ga prisiljavati da njime otkupljuje stan. U procesu privatizacije, koji ceka Bosnu, borac ce, kao i svaki drugi gra|anin, dobiti certifikate koje ce moci uloziti u kupovinu stana, s toga mu i nije prijeko potrebno da to uradi sa vojnom knjizicom.

Fedealna vlada je prije mjesec dana donijela odluku da se novcem sa deviznih knjizica mogu placati struja i plin. Komentirajuci ovakvu odluku Stojanov kaze da je takvo sto moguce jer u gradu postoji gotov novac koji se umjesto borcevih uplacuje za nabavku energenata. Naravno, to moze funkcionisati samo dok se radi o manjim sumama i dok postoji pokrice za njih. Za otkup stanova jednostavno nema pokrica stoga je i razumsko pitanje zasto bi " Sarajevo-stan" ili bilo koje drugo preduzece prodalo stan samo za "papire".

Stojanov, stoga, predlaze da se sume sa vojnih deviznih knjizica pretvori u drzavni dug i u duzem vremenskom periodu isplacuje borcima.

" Borac je zasluzio da kao svaki normalan covjek sa svojim novcem raspolaze onako kako on hoce". Bosanskohercegovacke politicke partije listom kritikuju inicijativu dr Ganica smatrajuci je neutemeljnom i suprotnom trenutnim zakonskim regulativama. Potpredsjednik, jedne od najvecih opozonih partija, Unije bosanskohercegovackih socijaldemokrata Sejfudin Tokic nazvao je Ganicevu inicijativu pokusajem dobivanja jeftinih politickih poena. On je podsjetio da svega 15 do 20 posto demobilisanih boraca zivi u stanovima, a da ostatak stanuje u privatnim kucama te da je ovakav prijedlog, pored toga sto je pravno i ekonomski neutemeljen, falican i sa statisticke strane. Tokic je naglasio da bi ovakve i slicne inicijative samo otvorile nova pitanja u procesu reintegracije BiH.

Tajnik gradskog odbora Hrvatske demokratke zajednice Venclav Lasic pita " mozete li objedovati ako nemate nista za trpezom" pokusavajuci tako odgovoriti na pitanje o mogucnosti kupovine stanova vojnim knjizicama. On tvrdi da nije protiv nikakve kupovine ali da prije nego sto odlucite nesto kupiti morate imati novac. Ne papire.

U Stranci za BiH kazu da je takav prijedlog simpatican i za borce interesantan, ali da je nedefinisan i preuranjen.

Ostale, cak i one partije koje su svojom politickom orijentacijom bliske vladajucoj SDA, ( ciji je Ganic potpredsjednik) , stajalista su da se tu "ipak radi o brzopletoj i ne bas zakonitoj inicijativi".

Sandra KASALO