NESTANAK HERCEG-BOSNE

Federacija progutala banovinu

Sarajevo, AIM, 26.12.1996.

Hrvatska demokratska zajednica protekle sedmice odlucila je da ukine Herceg-Bosnu. Povucen je potez koji SDA od svog federalnog partnera i ocekuje jos od marta

1. godine, kada je potpisan Vasingtonski sporazum i koji ce, bez sumnje, imati velikog uticaja na buduci razvoj politickih dogadjaja u Bosni i Hercegovini.

U pismu sto ga je Kresimir Zubak, jos uvijek predsjednik Federacije, uputio Karlu Biltu i Dzonu Kornblumu, navodi se kako su prestankom postojanja Vlade RBiH i prenosenjem njenih ingerencija na Federaciju ispunjeni i posljednji uslovi za ukidanje Herceg-Bosne. U pozadini tog pisma se odluka Predsjednistva HDZ, koja je svojevrsni politicki temelj za nestanak Herceg-Bosne.

No, Zubak nije direktno naznacio i kada ce nestati Herceg-Bosna. Po njemu, tek ce uslijediti prenos ovlasti na federalne institucije, sto je, s obzirom na dosadasnne odnose medju federalnim partnerima, proces koji moze potrajati mjesecima. Preciznije, sve dok SDA ne ispuni i najnovije uslove HDZ, a oni su ukidanje Agencije za istrazivanje i dokumentaciju, koja predstavlja svojevrnu tajnu sluzbu pod patronatom SDA, zatim reorganizacija RTV BiH, te ustroj novih opstina.

HDZ je diktiranjem tih uslova prakticno svu odgovornost za buduce odnose u Federaciji prebacio na SDA. Ali, vec samom najavom spremnosti za ukidanje Herceg-Bosne, pogotovo sto je to prvi put da je hrvatska strana sama iskazala volju za ukidanje republike unutar koje je tokom rata izrazavan interes ovog naroda, ucinjen je korak naprijed. Jer, Herceg-Bosna je bila prvenstveno politicka institucija kojom je HDZ, po nalogu Zagreba, negirao cjelovitost BiH i kroz koju su se provodile terotorijalne aspiracije Hrvatske prema nekadasnjoj sredisnjoj jugoslovenskoj republici.

Ta ideja je i odrzavala punih pet godina, da bi potpisivanjem Dejtonskog sporazuma bila potpuno sahranjena. Kada je u novembru 1991. godine, na tajnom sastanku zapadnohercegovackog i srednjebosanskog ogranka HDZ u Grudama, predvodjenih Matom Boban i Dariom KOrdicem, postignut dogovor o utemeljenju Herceg-Bosne, to je obrazlozeno vjekovnim snom Hrvata da zive u jednoj drzavi. tad je cak naznacen i proces kojim se trebalo odvijati pripajanje Hrvatskoj. Prva faza bilo je proglasenje hrvatske banovine u BiH, a potom provodjenje referenduma ununar nje za pripajanje Hrvatskoj. U zakljuccima sa tog sastanka naznacena je i potreba sto boljeg vojnickog organizivoanja "za sukobe sa svim onim snagama koje ce pokusati zaustaviti ovaj neminovan proces u stvaranju slobodne hrvatske drzave".

Logican slijed sastanka u Grudama bilo je stvaranje, doduse ne banovine, vec Republike Herceg-Bosne, a potom i izbijanje sukoba izmedju Armije BiH i HVO. Tek pod prisitkom Vasingtona Zageb je odustao od te politike, ali ne i od njenog krajnjeg cilja. Naime, u Vasingtonu je uz dogovor o stvaranju federacije potpisan i sporazum o Konfederaciji izmedju Hrvatske i BiH. HDZ BiH, istina, rijetko podsjeca na dogovor o konfederaciji, ali lako je moguce da se prenosenjem ingerencija sa Herceg-Bosne na Federaciju u stvari cini prvi korak ka priblizavanju Hrvatskoj. da li ce se to i desiti znace se uskoro, pogotovo ako bude aktueliziran sporazum o Konfederaciji.

Bio bi to, bez sumnje, uvod i cijepanje Bosne i Hercegovine.nije nevazno i da se HDZ ipak nije dobrovoljno odrekao Herceg-Bosne, iako je Karl Bilt pozdravljajuci taj potez negiro bilo kakav pritisak medjunarodne zajednice na hrvatsku stranu. Njegovu tvrdnju opovrgao je Kresimir Zubak u izjavi za HRT, rekavsi kako je ipak medjunarodna zajednica trazila da se do kraja godine izvrsi prenos ovlasti na u septembru legalno izabrane organe vlasti.

Na novogodisnjoj pres-konferenciji u Stranci demokratske akcije lider ove stranke Alija Izetbegovic narednu godinu oznacio je kao vrijeme za znacajniji prodor u konstituisanje Federacije. Da li ce se to i ostvariti zavisice umnogome od ispunjavanja uslova sto ih je postavio HDZ preko Kresimira Zubaka. Vjerovatno ce se moci ispuniti zahtjevi za ukidanje AID-a i transformaciju RTVBIH, a velika politicka bitka vodice se, po svoj prilici, oko konstituisanja novih opstina. HDZ im daje nacionalni predznak, a takvo odredjeje moglo bi znacajno poremetiti sustinu Federacije kakava je zacrtana dogovorom u Vasingtonu.

Osim toga, SDA ce naredne godine morati preciznije da se odredi prema buducnosti konfederacije sa Hrvatskom. Ako je to u vrijeme stvaranja Federacije bio takticki potez, kojim su se zadovoljile u odredjenoj mjeri aspriacije Zagreba, sada dogovor o konfederaciji postaje breme u forsiranju ideje cjelovite Bosne i Hercegovine. Jer, sa istim pravom i Republika Srpska bi mogla zatraziti uspostavljanje slicnih veza sa Jugoslavijom, a sve bi, na koncu, vodilo stvaranju nekakve nove zajednice na prostoru bivsih jugoslovenskih republika.

Zagreb uporno odbija bilo kakvu mogucnost takvog povezivanja. Vjerovatno je to i razlog sto se u politici koju Hrvatska vodi prema BiH skoro nikako ne spoinje konfederacija. Ali, Zagreb ce, ako zeli odustati od drugog dijela dogovora iz Vasingtona, sto bi vjerovatno odgovaralo i Sarajevu , morati utisati svoje jastrebove iz Hercegovine, kojima je obecao ostvarenje vjekovnog sna o hrvatskoj drzavi.

Sejad LUCKIN