PREDVORJE RAJA

Podgorica Dec 22, 1996

Crna Gora

tekst:

Nema sta nije danasnja Crna Gora. Zahvaljujuci Ustavu donijetom oktobra 92. ona je istovremeno postala i pravna, i gradjanska i socijalna i ekoloska drzava. Cetvorogodisnji progres porodio je jesenas jos jedan plod: zemlja ratnika unaprijedjena je u carinski raj. Ona je, naravno, i dalje "suverena republika po svim pitanjima koje nije prenijela u nadleznost SRJ".

Crna Gora je, dakle, drzava kao i sve druge osim sto o tome hoce li i kad ce krenuti u rat, je li ili nije zasluzila vanrdeno stanje, odlucuje neko drugi, ne pitajuci ni njen parlament ni vladu ni predsjednika. Marljivo radeci na ucvrscivanju zajednistva ovdasnja vlast je, blagovremeno, kurtalisala svoju republiku teritorijalne odbrane i narodne banke, a krivicno zakonodavstvo izdigla na visoki savezni nivo. Tako su 63 clana crnogorskog Ustava postala - ukras. Crna Gora kontrolise i svoju terirtoriju - sem u rijetkim izuzecima. Prije dvije godine, recimo, pred pocasnim strojem mornara predsjednik Bulatovic je svecano objavio kako su republicki organi odlucili da Valdanos, jednu od najljepsih uvala na Jadranu, ustupe vojsci SRJ kako bi je ona preuredila u ratnu luku. Kad je opozicija graknula da se razjasni koji je to republicki organ i na kojem tajnom sastanku ucinio tako skroman dar narodnoj braniteljki, objasnjeno je da je tema promasena: uvala stoljetnih maslinjaka nije ni bila crnogorska vec je njen vlasnik vojska. Slicno se desava i prilikom proizvodnje crnogorske avio kompanije. Tek zahvaljujuci toj akciji saznali smo da je tivatski aerodrom samo pogresno lociran: glavni vlasnici su mu beogradski JAT i Generalstab!

Na dan donosenja novog Ustava nove domovine Crna Gora je bila apsolutno ravnopravna. U medjuvremenu je stasala jos ravnopravnija. Cim nesto u porodici iskrsne, tu su dogovori i sporazumi. U jeku slavlja zbog njenog unapredjenja u OF-SOR centar iz Beograda je stiglo: neki tamosnji advokat "podnio inicijativu" Ustavnom sudu SRJ da visoki naslov preispita je li ili nije Crna Gora, samoproglasenjem za slobodnu carnisku zonu, prekoracila svoja ovlascenja. Vec nekoliko mjeseci ovdasnji zivalj, zahvaljujuci glasovima koji su stizali iz vlade i okoline zivi u vjeri da je citav posao sa Milosevicem dogovoren, jos kad je rusen guverner Avramovic. Neka samo poslanici DPS dignu ruke u saveznom parlamentu kad se bude presudjivalo Dedi - srpska vlast nece praviti pitanje oko carinskog raja. Vrhovi DPS su svoj dug, kao sto je poznato, obavili, a sad su izgleda iskrsli izvjesni problemi principijelne prirode. Stvar je dosla dotle da se ovim povodom oglasio i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore dr Blagoje Mitric tuznom konstatacijom da "uvijek postoji mogucnost izigravanja politicke saglasnosti za donosenje zakona, jer svaki zakon moze biti ukinut ako se promijeni politicka volja onoga ko ima prevagu u parlamentu". Ko ima "prevagu" u saveznom parlamentu znano je, a da li je neko"promijenio politicku volju" nije uctivo nagadjati.

Drevna Crna Gora, naravno, ima i svoje drzavne i nacionalne simbole. Cim putnik namjernik mine Prijepolje (zemlja Srbija) uocice da je stupio na tlo najstarije drzave na slavenskom jugu

  • ako se popne na banderu. Izbliza se lijepo vidi da sluzbena crnogorska zastava ( crveno, bijelo plavo) nije bas skroz prepisana srpska - malo je duza i tanja. U skladu s naukom predsjednika Bulatovica da su danasnji Crnogorci nastali ukrstanjem srpskog imena i crnogorskog prezimena, dok je opjevani crnogorski bijeli orao rasirenih krila ("vazda spreman poleceti") ispunio, uz neke modne ukrase, podobnost da se nadje - na grbu republike. Tako je pogodjena mjera iz imena i prezimena - zastava je ovdje srpska a grb crnogorski. Ostalo je jos da se regulise himna. Predvidjena je Ustavom, ali se njeno pitanje pokazalo isuvise delikatno. Liberali i socijaldemokrate su za to da se ozvanici "Oj svijetla majska zoro" a narodnjaci "Onamo, namo" pjesma kralja Nikole u kojoj autor cezne da "vidi" Prizren i ostale srpske svetinje. Vladajucoj partiji je ispalo nezgodno da odluci kome ce se ovaj put prikloniti, pa ovdasnji zivalj do daljnjeg ponosno, kano klisurina, ustaje na "Hej Sloveni".

Statistike pokazuju da ovdje osim Crnogoraca (62 odsto) i Srba (9 odsto), zivi i jos po neko: Muslimani-Bosnjaci (15 odsto), Albanci (7 odsto) i Hrvati (1 odsto). Buduci da je Crna Gora jedna moderna gradjanska drzava svi oni u nacelu imaju pravo i na svoje nacionalne simbole. Samo sto se to, prostim okom, ne vidi. Ni na jednoj drzavnoj inistituciji, ni na jednoj sluzbenoj ceremniji, u krajevima gdje su ti narodi u vecini, nema znakova po kojima bi se moglo pomisliti da i oni postoje. Ima zato citava biblioteka dokaza kako crnogorska vlast ocinski brine o svojim drzavljanima pripadnicima manjinskih naroda koje vodi pod sifrom " nacionalne i etnicke grupe". Tako je proslog mjeseca UNHCR najavio akciju povratka Muslimana-Bosnjaka na svoje spaljene domove u pljevaljskoj Bukavici, odakle su ih, pocetkom rata u Bosni, rastjerali marsovci.

Najnormalnije je na svijetu sto ovako demokratski udesena republika strojevim krakom grabi u novi vijek. Na tek okoncanim izborima Demokratska partije socijalista osvojila je skromnih 51 odsto vazecih listica. Blagodareci skladnom izbornom zakonu kontrolisace 63 odsto poslanickih klupa u parlamentu. Zahvalni narod. U izbornoj jedinici Rozaje - Plav gdje je muslimanski zivalj vecinski DPS je dobila 700 glasova vise od SDA. Liberale i socijaldemokrate je nepristojno i uporezivati. Najvecu, cetvorostruku, razliku nad opozicijom vlast je napravila na zbornom mjestu Berane - Andrijevica. Razvojna staza Berana izgleda ovako: 1989. tamo je bilo 7.400 zaposljenih a ove godine radi 2300 ljudi. Buducnost na berzi rada sanja 5.500 dusa.

Kad su se prije sedam godina radnici iz pogona cuvenog "Radoja Dakica" postrojili da ruse "staru vlast" znali su sta ih goni u revoluciju: "Kako da mi radimo za 700 maraka kad radnici u Njemackoj zaradjuju dvije i po hiljade". Sad isti trudbenici za istim masinama, ako nijesu na prinudnim odmorima, istjeraju 350 dinara, sto je, po najnovijem crnom kursu, manje od 100 DEM-a.. I cute. Prosjecna plata u Crnoj Gori tokom citave prosle godine vrtjela se oko 130 maraka, a onda uoci izbora narasla na

  1. Poslije zatvarnja birackih kutija kurs njemackog plateznog sredstva poceo je da raste, kao da ga neko zaliva. Od 1989 godine, kad je rodjena tekuca crnogorska vlast, prosjecne plate njenih slobodnih grazana spale su - desetorostruko. Statisticari su sabrali: ovo vodjstvo je naslijedilo "stopu" od 20 odsto nezposlenih; evo je "stopa" narasla na 50 odsto onih koji se optimizmom hrane na biroima za zaposljavanje. Bas je, neki dan, crnogorska vlada obnarodovala radosnu vijest: industrijska proizvodnja je mimo svih planova ove godine skocila za citavih 50 odsto u odnosu na lanjsku. Jedino je precutano da bi doticna prizvodnja trebalo da se razmahne jos za 235 procenata pa da dostigne nivo koji je imala na dan kad je godpodin Djukanovic osvojio u premijersku fotelju. Slovenija je po drustvenom proizvodu tada bila bolja 3 i po puta, sad je - dvanestruko.

Sloveniji, imaju ovdasnje vlasti naucno objasnjenje, nijesu bile zavedene neprvedne i nicim zasluzene, sankcije. Kad ih opozicija podsjeti da Slovenci nijesu palili Konavle, samo pokazuje slabo drzanje po patriotskom pitanju.

Crnogorskim vlastima danas je komotnije nego ikad. Ko god bude rukovodio Srbijom, uocice da podesnijeg partnera za dalji napredak "apsolutne ravnopravnosti" Crne Gore u zabljackoj federaciji, od njih nece naci. Opozicija je iz izbora izasla slabija neo sto je u njih usla. Jos je samo ostalo da sud potvrdi kako su Bulatovic, Djukanovic i Marovic kao privatna lica u ispravnom moralnom stanju. Njihov opunomoceni advokat vec je podnio tuzbu protiv Slavka Preovi}a i Novaka Kilibarde zato sto su, na predizbornim mitinzima po crnogorskim trgovima, zajedno sa okupljenom masom govorili da je ova vlast lopovska. Nije, naravno. Organizovani sverc od kojeg se sve ove godine izdrzava Crna Gora sluzbenim rjecnikom koji je zaveo premijer Djukanovic zove se - "kreativni biznis". Talijanski mafijasi, na crnogorskoj obali - vidjeni poslovni partneri. Djecaci na uglovima, bake preprodavci cigareta - znak da je privatizacija krenula. O tome po kome kapa krv Bosne crnogorska vlast nije informisana - jedino zna da se tamo u okruzenju odvijao svirep gradjanski rat. U skolama i na fakuiltetima mladi narastaji vrijedno savladavaju lekcije - ko je taj rat izazvao i ko je spasio goloruko srpstvo od ustaskog i mudzahedinskog noza.

A sto se, ako ne buducnosti a ono bar naredne godine tice, raja Crne Gore nema sta da brine: citav prihod sa pomenutog sudjenja gradjani Bulatovic Momir, Djukanovic Milo i Marovic Svetozar razdijelice upravo njoj, kako rekose, u humanitarne svrhe. Gladnima i ponizenima.

Esad KOCAN AIM Podgorica