ZAJEDNICKE INSTITUCIJE

ZA POCETAK BANKA I VALUTA

AIM, 20. 12. 1996. SARAJEVO Ocekivanja da bi prije kraja ove godine gradjani BiH mogli dobiti novu, zajednicku valutu pokazala su se kao preoptimisticna. Daytonski sporazum predvidio je svega par zajednickih institucija na nivou BiH. Iako je formiranje svih zajednickih institucija, od Predsjednistva, Vijeca ministara, Parlamenta pa do Centralne banke smatrano za manje vise tehnicko pitanje nakon opstih septembarskih izbora, pokazalo se da je politicka volja jos uvijek prilicno daleko od BiH kakva je zacrtana u Daytonu.

Vise od tri mjeseca nakon izbora jedini uspjeh kojim se mogu pohvaliti medjunarodna zajednica i domaci lideri, ogleda se u cinjenici da je kako tako profunkcionisalo drzavno Predsjednistvo.

Posto je sponzorima mirovnog procesa u BiH postalo jasno da, da ukoliko se stvari prepuste liderima izabranim na izborima, ovim tempom bi trebalo bar jos godina dana da bi se samo konstituisali zajednicki organi, preslo se na druge argumente.

Londonska konferencija je prvi put jasno i precizno uslovila realizaciju obecanih sredstva za obnovu formiranjem zajednickih institucija. Jednostavno receno, dok zajednicke institucije ne profunkcionisu od para nema nista. Nije potrebno posebno napominjati da onaj kome bi se u svakom slucaju trebalo zuriti nisu donatori, nego prije svega gradjani BiH.

I dok su protekla tri mjeseca u centru paznje bili Predsjednistvo BiH, tacnije njegov clan Momcilo Krajisnik, oko cijih je (ne)dolazaka pravljen spektakl dostojan Holivuda, kao i kadrovska rasomonijada oko raspodjele fotelja u Vijecu ministara i njegovih nadleznosti, u sjeni su ostajale aktivnosto oko priprema za formiranje Centralne banke.

Nakon sto je u zavrsnom dokumentu Londonske konferencije posebno istaknut znacaj Centralne banke kao jednog od najvaznijih uslova za deblokiranje novca za obnovu postalo je jasno da ce ova banka u buducnosti igrati znacajniju ulogu nego sto se to na prvi pogled cini.

• U BiH se trenutno desava puno toga, ali u sustini je bitna samo jedna stvar, a to je odredba Daytonskog sporazuma koja predvidja formiranje Centralne banke BiH kao monetranog odbora.Dok ovaj uslov ne bude ispunjen, novac nece poceti pristizati u BiH, i to je glavni razlog zbog cega je u ovom trenutku najveci dio donatorskih sredstava blokiran, kaze Steven Hanke, americki ekonomista i vodeci svjetski ekspert za monetarne odbore, koga je u Sarajevo doveo USAID kako bi svojim znanjem doprinio brzem usaglasavanju stavova izmedju predstavnika Federacije i RS oko zakona o Centralnoj banci BiH.

Sustinska razlika izmedju postojece Narodne banke BiH i buduce Centralne banke kao monetarnog odbora, ogleda se u tome sto je jedini posao monetarnog odbora izdavanje nove valute i briga o njenoj stabilnosti. Princip rada je krajnje jednostavan. Nove bh. valute bice emitovano samo onoliko koliko bude pokrice u konvertibilnoj valuti. Ni dinara vise, ni dinara manje. Jedini nacin na koji se moze povecati kolicina doma]e valute u opticaju je povecanje deviznih rezervi koje sluze kao pokrice.

Da bi se onemogucilo stampanje novca bez pokrica u skladu sa potrebama dnevne politike kojoj je to najjednostavniji nacin kupovine socijalnog mira, zakonom je zabranjeno zaduzivanje drzave kod Centralne banke. Za svaki slucaj, znajuci sa kime imaju posla, kreatori daytonskog sporazuma su predvidjeli da Centralnom bankom rukovodi upravni odbor od cetir clana od kojeg jednog, predsjednika, imenuje MMF sa mandatom od sest godina. Republika Srpska ima jedan glas i jednog predstavnika, dok Federacija BiH ima dva predstavnika koji dijele jedan glas. Odluke se donose vecinom glasova tako da blokade u odlucivanju ne moze biti jer je presudan glas predsjednika odnosno glas MMF-a.

Buduci prvi covjek Centralne banke vec je poznat.To je francuz Serg Robert, a predstavnici Federacije su Kasim Omicevic i Jure Pelivan. Da bi Centralna banka mogla profunkcionisati potrebno je donosenje odgovarajuceg zakona na kome se intenzivno radi. Po rijecima Jure Pelivana, buduceg clana Upravnog odbora i pored dosta otvorenih pitanja za nadati se je nalazenju obostrano prihvatljivih rjesenja. Po njegovoj procjeni, rad na izradi teksta zakona trebao bi biti okoncan do kraja januara 1997. godine. Problem je sto ovaj zakon jos uvijek nema ko da usvoji sve dok ne bude konstituisan Parlament BiH, koji je jedini nadlezan za donosenje ovog zakona. Tek tada, Upravni odbor na celu sa Serg Robertom ce i zvanicno poceti sa radom. Do tada i dalje egzistira postojeca Narodna banka BiH na podrucju Federacije, i Narodna banka Republike Srpske.

Ono sto u svemu ovome najvise interesuje prosjecne gradjane BiH je kada ce se pojaviti nova valuta BiH i koliko ce ona biti stabilna. Ukoliko se procjene dobro obavijestenih eksperata pokazu kao tacne, nova valuta ce ugledati svjetlo dana nekoliko mjeseci nakon sto zakon bude usvojen. To znaci negdje izmedju juna i oktobra, mada imajuci u vidu pritisak MMf-a i ostalih medjunarodnih finansijskih i drugih organizacija, ne bi trebalo biti preveliko iznenadjenje ako bi sa prvim danima proljeca na ulice izasla i nova valuta .

• Na ovim prostorima od kraja prvog svjetskog rata nije postojalo nista slicno monetarnom odboru. Posto ce se raditi o valuti sa stopostotnim deviznim pokricem i uz to zasticenoj od uticaja politicara, ocigledno ce ona istisnuti kunu i jugoslovenski dinar sa ovih prostora. Stoga mislim da ce u interesu bosanskih Srba biti da prihvate valutu koja je podjednako kvalitetna kao i njemacka marka.Vjerujem stoga, da ce nova bh. valuta biti najjaca moneta na Balkanu, kaze Steven Hanke.

Uvodjenje nove valute sa fiksnim kursom i mogucnoscu konverzije u konvertibilne valute u svakom momentu, zahtijevace i korjenitu promjenu nacina razmisljanja i ponasanja unutar drzavne strukture. Drava ]e u buducnosti za punjenje budzeta moci racunati samo na poreze i carine koje uspije naplatiti od svojih podanika. Dok je broj poreskih obveznika jos uvije samo simbolican, dotle je broj onih koji zive od onoga sto im drzava udijeli iz budzeta visestruko veci.Jasno je da ce morati doci do drasticnih kresanja troskova. Imajuci u vidu medjunarodnog savjetnika, MMF nije tesko zakljuciti da ce se prvi na listi prekobrojnih naci razlicita izdvajanja za socijalne svrhe, sto u prevodu znaci da bih ceh uravnotezenog budzeta opet platila sirotinja u oba entiteta.

Svi skupa, moracemo se nauciti da cemo novca imati onoliko koliko zaradimo. Ovo naravno vazi kako za gradjane tako i za drzavu za koju ce to sigurno biti veci sok nego za prosjecne zitelje. Hoce li na kraju novac biti onaj kljucni faktor koj ce omoguciti prije svega ekonomsku reintegraciju ovih prostora pitanje je na koje niko sa sigurnoscu ne moze dati precizan odgovor. U svakom slucaju bilo bi lijepo bar imati novac za koji se moze biti siguran da ]e i za pet godina vrijediti isto kao i danas. Samo po sebi bilo bi to" cudo na Balkanu".

DRAZEN SIMIC