VAZDUSNI PROSTOR NAD BIH

UTRKA ZA PARCETOM NEBA

AIM, SARAJEVO, 17.12.1996.

Pocetkom naredne godine vazdusni prostor nad Bosnom i Hercegovinom mogao bi biti otvoren za civilnu avijaciju pod uobicajenim uslovima, dakle bez trazenja posebnih dozvola za letove od medjunarodnih snaga (IFOR-a ili SFOR-a).

Ovakva vijest kao da je bila signal da se obznane i ambicije mnogih avio kompanija da za sebe obezbijede "parce bosanskog neba". Uz "Top Air" koji drzi liniju Sarajevo-Istambul, "Crossair" ciji aparati spajaju glavni grad BiH sa Cirihom i zrakoplove "Croatia Airlines-a" sto lete na relaciji Zagreb-Sarajevo, u igru se ukljucuje prva bh. privatna avio kompanija "Air Comerc"," Air Bosna" i ugledni "Swissair". Nesto tise, ali nista manje uporno, svoju sansu traze jos jedna turska kompanija, potom avioprevoznik iz Kuvajta, pa Malezije.

Direkcija civilne avijacije BiH u saradnji sa IFOR-om i svjetskim organizacijama za zracni promet IATA (International Air Transport Association), ICAO (International Civil Aviation Organization) i Eurocontrolom procjenjuje da bi sve pripreme i dogovori mogli biti okoncani do kraja januara, paralelno sa zavrsetkom montaze radio navigacione opreme na aerodromu "Sarajevo". Prakticno, time bi bili stvoreni uslovi za ukljucivanje sarajevske zracne luke u medjunarodni civilni saobracaj punim i normalnim kapacitetom. Aerodrom "Sarajevo", za sada je pod kontrolom IFOR-a cije ljudstvo obavlja i poslove kontrole leta.

• Ocekujemo da cemo sa IFOR-om naci zajednicki jezik i obezbijediti vise slobode u koristenju Aerodroma, a u skoroj buducnosti i njegovo kompletno preuzimanje u "civilne ruke", najavljuje Ismet Secic, direktor Direkcije za civilnu avijaciju BiH.

Prema njegovim rijecima, pripremni radovi bice okoncani tokom ovog mjeseca, a montaza radio navigacione i komunikacione opreme prije kraja januara. Od tada bi se mogli planirati normalni letovi na civilnim, komercijalnim linijama.

• Najveci dio opreme vec je u Sarajevu i nema razloga da dodje do kasnjenja u njenom monitanju, tvrdi Secic. Da su njegove procjene dobre potvrdjuju i namjere avioprevoznika: "Air Comerc" najavljuje prva putovanja za Budimpestu, Bari, Dubrovnik, Pulu i Maribor vec za novogodisnje praznike, vjerovatno racunajuci za pocetak na navigacione usluge IFOR-a. "Swissair" je nesto oprezniji, ali i on predvidja da sa prvim danima proljeca uspostavi redovnu liniju, tri do cetiri puta sedmicno, izmedju Sarajeva i Ciriha. Pretpostaviti je da pedantni Svajcarci racunaju da ce do tada biti moguce koristiti kompletne usluge na Aerodromu "Sarajevo", bez dodatnih uslovljavanja kakvo sada postoji: IFOR ne dozvoljava tankovanje kerozina za civilne avione niti njihov boravak preko noci na pomocnim pistama u glavnom gradu BiH. Zbog toga ce i maticna luka za prvi avion "Air Comerca", a radi se o letjelici turbolet L 410 UPV, sa 17 sjedista, iznajmljenoj u Slovackoj, biti u Mariboru.

Direktor "Air Comerca" Muhamed Abadzic, najavljuje spremnost svoje kompanije da organizuje zracni promet i u okviru same BiH i pri tome pominje letove na relaciji Sarajevo-Banjaluka ili do letilista u Djoralicima kod Bihaca. Kada i kako bi ova ideja mogla biti realizovana nezahvalno je prognozirati. Za letiliste Djoralici upravo je u toku postupak registracije u skladu sa vazecim propisima, dok je "problem" sa Banjalukom nesto slozeniji. Vlasti u Republici Srpskoj rado bi da na neki nacin "zaobidju" Direkciju civilne avijacije BiH koja je clan svih relevantnih svjetskih organizacija za zracni promet i jedina ovlastena za izdavanje dozvola i potvrda po strogim medjunarodnim kriterijumima. Hoce li formiranje Vijeca ministara BiH, pomoci razrjesenju ovog i mnogih drugih, slicnih problema u medjuentitetskoj saradnji, pogotovo u slucajevima kada valja striktno ispostovati stroge internacionalne norme, ostaje da se vidi.

Sto se drugih aerodroma u BiH tice, stanje je mnogo cistije. U saradnji sa IFOR-om i kantonalnim vlastima u Tuzli I Mostaru, Direkcija obavlja pripreme tamosnjih aerodroma za civilne letove.

Na aerodromu Dubrave kod Tuzle u toku su pripreme za izgradnju privremenog putnickog terminala jer je ranije ovaj aerodrom imao iskljucivo vojnu namjenu. Zgrada ovakve namjene na mostarskom aerodromu je rekonstruisana, a u toku su i drugi radovi. Za oba aerodroma bice neophodno nabaviti dodatnu radio-navigacionu i komunikacionu opremu i pri tome se racuna na sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj od 32 miliona dolara cije promovisanje je obavljeno tokom posljednje londonske konferencije o BiH.

Po svemu sudeci, avioni iz Tuzle i Mostara sa prvim putnicima na medjunarodnim linijama mogli bi poletjeti sredinom iduce godine. U tom periodu mogle bi se obaviti sve potrebne pripreme koje u konkretnom slucaju znace osnivanje i registrovanje javnih aerodromskih preduzeca, njihovo organizaciono i tehnolosko ustrojavanje, kadrovsku popunu i ubrzano osposobljavanje neophodnog osoblja. Za sve to, tvrde poznavaoci, treba oko sest mjeseci.

Trka za koristenje bh neba je pocela. Sanse u ovom casu imaju svi, a ko ce ih iskoristiti znace se, vjerovatno, brzo.

Ibrahim POLIMAC