POVRATAK U STANOVE

DO KROVA S "BILTOVIM ZAKONOM"

AIM, 16. 12. 1996. SARAJEVO Hoce li se, kako i pod kojim uvjetima predratni stanari, a koji su se tokom rata rasuli po bijelom svijetu, moci vratiti u svoje stanove? Sta ce biti sa armijom onih prognanika koji su silom prilika tokom rata zivjeli u tudjim stanovima, kako sa privremenim tako i sa trajno dobivenim rjesenjima? Odnosno, ko ce, predratni ili ratni stanari moci otkupljivati stanove.

Logicno je ocekivati da ove enigme nakon Londonske konferencije I povecanja ovlasti Uredu visokog predstavnika budu rijesene. Naravno, ovo uz pretpostavku da se stvori zakonska regulativa za to, to jest da se poniste mnogi od ratnih zakona, uredbi i propisa koji su vazili tokom rata.

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici, konacno je donijelo odluku da se na podrucjima (Federacija BiH) na kojima to nije ucinjeno ukine neposredna ratna opasnost. Istina, Daytonskim mirovnim sporazumom njena vaznost sama po sebi prestala je jos u aprilu ove godine. Tako ce sada, najvjerovatnije od 18. decembra kada ce i ovu odluku potvrditi federalni parlament, mnogi ratni zakoni biti stavljeni van snage. Samim tim i ona famozna odluka o napustenim stanovima, kojom je samo u Sarajevu oko 33 hiljade stambenih jedinica proglaseno privremeno napustenim. Istina, nesto oko desetak hiljada njih je po kojekakvim osnovama proglaseno i trajno napustenim.

Ured visokog predstavnika pobrinuo se da vlasti, kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj pomogne u rjesavanju ove odista osjetljive I problematike. Tim prije sto je kategorija nosioca stanarskog prava malo ili gotovo nikako poznata u svijetu i ne tretira se kao privatno vlasnistvo ali joj se ipak daje odredjeni znacaj. Polazeci od toga, Biltov tim strucnjaka pokusava da unese vise reda u stambenu oblast i shodno tome ponudio je smjernice koje se odnose na prestanak primjene zakona o napustenim stanovima, Zakona o privremeno napustenim nekretninama u svojini gradjana i Zakona o stambenim odnosima. Smjernice bi trebale biti donesene i usvojene u oba entiteta, Federaciji I Republici Srpskoj. Zajednicka komisija, istina u kojoj su pored predstavnika F i RS i predstavnici BiH radi na usaglasavanju pomenutih smjernica kojima bi se konacno razrjesile dileme oko povratka ljudi u njihove stanove, odnosno, povrata njihovih stanarskih prava.

Sustina takozvanog "Biltovog zakona" je da se sva rjesenja izdata u ratu, sada u postdaytonskom miru proglasavaju nevazeca. To se odnosi kako na privremena, tako i trajna rjesenja koja su u BiH izdavana nakon Daytonskog sporazuma. To prakticno znaci da se svi nosioci stanarskog prava kojima je pred sudom zavrsen postupak za otkaz ugovora o koristenju stanova usljed njegovog nekoristenja duze od sest mjeseci, ipak mogu vratiti u svoje stanove.

Eksperti za stambenu problematiku tvrde da i nakon usvajanja "Biltovih zakona" upravni akti i druga rjesenja o privremenom koristenju stana bice na snazi sest mjeseci od stupanja na snagu zakona. Organi vlasti Federacije, kantona, opcina, grada i poduzeca u roku od sest mjeseci, a po isteku prvih sest mjeseci omogucit ce nosiocu stanarskog prava useljenje u stan, s tim sto je nosilac stanaraskog prava ili clan njegove obitelji duzan da u tom roku podnese zahtjev za vracanje stan.

Kada nadlezni organ donese rjesenje o vracanju nosioca stanarskog prava u stan, nosilac je duzan obavijestiti kada se namjerava vratiti, s tim da obavjestenje mora podnijeti najmanje 60 dana prije datuma odredjenog za povratak u stan. U izuzetnim slucajevima nakon protoka roka od sest mjeseci za podnosenje zahtjeva, a najkasnije tri godine od dana stupanja na snagu zakona, nosilac stanarskog prava i clanovi njegovog domacinstva imaju pravo podnijeti zahtjev za vracanje u stan ukoliko dokazu da nisu znali za postojanje pomenutog zakona.

Privremeni korisnik je duzan vratiti vlasniku imovinu, cim mu se obezbijedi nuzni smjestaj, a najkasnije 60 dana od dana prijema rjesenja, ako se s vlasnikom drugacije ne dogovori. Za tih 60 dana vlasniku placa zakupninu koju odredi opcina.

Pomenuta Biltova rjesenja vazice za cijelu BiH sto znaci i za Republiku Srpsku, a do njihovog usvajanja, usaglasavanja najavljeni zakon o otkupu stanova, u F kojeg je trebalo da do kraja godine donese Federalni parlament najvjerovatnije jos nece ugledati svjetlo dana. Njegovim rjesenjem nije zadovoljan Ured visokog predstavnikam, pa je shodno tome i predlozeno njegovo odlaganje. To jest u slucaju da ga usvoji federalni parlament da se mogucnost otkupa ogranici na nosioce stanarskog prava u trenutku izbijanja rata. Time bi se stvorila mogucnost preispitivanja stanja i situacije vezano za ratna privremena i trajna rjesenja i utvrdilo cinjenicno stanje.

Mirjana MICEVSKA