BOSNA NA PUTU ZA LONDON

PUNIM IMENOM I PREZIMENOM

AIM, SARAJEVO, 3. 12.96

Bosna i Hercegovina na predstojecoj Londonskoj konferenciji konacno ce se predstaviti punim imenom i prezimenom. Naime, nakon dva i po mjeseca partneri u vlasti BiH, SDA, HDZ i SDS odnosno, clanovi Predsjednistva Alija Izetbegovic, Kresimir Zubak i Momcilo Krajisnik uspjeli su se dogovoriti oko izgleda Vijeca ministara. Sasvim je izvjesno da su ovim poslom daleko najzadovoljniji predstavnici medjunarodne zajednice, posebno visoki predstavnik Karl Bildt i njegov zamjenik Michael Steiner. Ovo tim prije sto su za organizaciju buduce Vlade utrosili dosta vremena i mnogo truda kako bi iznasli formulu koja ce zadovoljiti predstavnike sva tri naroda u BiH.

Bildtov i Steinerov trud sasvim sigurno im se isplatio jer je provedba mirovnog procesa u dijelu koji se odnosi na konstituisanje drzavne vlasti na nivou septembarskih izbora konacno pokrenuta sa mrtve tacke. Odnosno, medjunarodni predstavnici povratili su povjerenje koje im je nekooperativnoscu vladajucih stranaka u BiH znatno bilo poljuljano. I u nizu svih onih nerijesenih i neuspjelih Daytonskih aktivnosti, posebno onih oko povratka izbjeglica, slobode kretanja, nesuglasice oko ustroja vlasti i institucija BiH bile su dodatni balast.

Stoga je i nerealno bilo ocekivati da Ured visokog predstavnika nece iskoristiti sav svoj uticaj i pritiske kako bi pred predstavnike 45 zemalja, ucesnica Londonske konferencije izasli sa konkretnim rezultatima. Ovo tim prije, kada bi se u Londonu za provedbu kako Daytonskog mirovnog sporazuma uopste, tako i onih u Parizu, usvojenih trinaest principa na kojima bi medjunarodna zajednica trebalo da insistira u narednom dvogodisnjem periodu, ovlasti i nadleznosti Ureda visokog predstavnika morale jos vise pojacati i ucvrstiti. To jest, izgraditi mu se instrumenti kojima ce ubuduce kaznjavati neposlusne u provedbi civilnog dijela mirovnog sporazuma.

Sto se tice organizacije i strukture Vijeca ministara i koliko su u tome uspjeli, Bildt i Stainer, odnosno, koliko je usvojena formula dobra, pokazace vrijeme od naredni devet mjeseci, jer Vijece ministara organizovano je privremeno na pomenuti rok. Stoga se i namece pitanje da li su i koliko odista zadovoljni partneri u vlasti organizacijom Vijeca ministara.

Konstitutivnost naroda u BiH izrazena je kroz broj od po cetiri dobivenih mjesta u Vladi. Ona je organizovana tako da su predsjedavajuce, ministarske te potom zamjenicke fotelje, njih 12 ravnopravno rasporedjene. Naravno, pri tome svaka od funkcionerskih mjesta ima svoju tezinu, odgovornost i obavezu. Vijece ministara imace dvojicu kopredsjedavajucih i to iz reda bosnjackog i srpskog naroda, te njihovog zamjenika, Hrvata. Ministarstvo vanjskih poslova vodice hrvatski kadrovik, ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose bosnjacki, ministarstvo za civilna pitanja i komunikacije predstavnik Srba. Svaki ministar imace po dva zamjenika iz reda druga dva naroda. Kopredsjedavajuci Vijecem ministara smjenjivace se svake sedmice, sto znaci da premijer Vlade ima sedmicni, rotirajuci mandat.

Imena duznosnika Vijeca ministara za sada nisu poznata. Nezvanicno se saznaje i da bi Haris Silajdzic, predsjednik Stranke za BiH mogao sjesti u kopresjedavajucu premijersku fotelju namijenjenu Bosnjacima. S tim u vezi, Silajdzic, cija je politicka aktivnost posljednjih dana naglo porasla, kratko kaze: " O tome je bilo govora" Takodjer, nezvanicno se saznaje da bi se na celu ministarstva vanjske trgovine mogao naci sadasnji dogradonacelnik Mostara Safet Orucevic. Dobro upuceni tvrde da ce se u drzavnoj Vladi naci mjesto i za Hasana Muratovica.

U javnosti se jos od ranije kalkulise sa aktualnim ministrom vanjskih poslova Jadrankom Prlicem da bi i dalje mogao ostati na toj duznosti, za sta sada ima dosta izgleda. Clanovi Predsjednistva, po izjavama Michaela Steinera i ovo pitanje bi trebalo da sto prije rijese u medjusobnim razgovorima. Vrlo je vjerovatno da bi se o tome moglo razgovarati i u Londonu na predstojecoj konferenciji o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma u naredne dvije godine.

U svakom slucaju, personalni ustav nove Vlade morace se znati do 7. decembra ove godine za kada je najavljena Skupstina BiH koja mora potvrditi strukturu i sastav Vijeca ministara. Dogovorom o ustroju Vlade, Vijeca ili savjeta ministara konacno je deblokiran proces zazivljavanja vlasti kako na nivou BiH tako i Federacije. Sada kada su utvrdjene i podijeljene, istina jos ne personalno drzavne fotelje, vladajuce SDA i HDZ mogu nastaviti razgovore oko raspodjele federalnih funkcija. Sasvim je izvjesno da ce se, ukoliko je na nivou BiH bilo odredjenih kompromisa i ustupaka to nastojati nadoknaditi u Federaciji.

MIRJANA MICEVSKA