CRNA GORA KAO OF SSOR CENTAR

VIVA VERO MONTE CARLO

si`e: Prema najavama zvanichnika, Crna Gora cce, nakon proglassenja cijele njene teritorije za of ssor centar, za kratko vrijeme samo od taksa ubrati impozantan devizni prihod koji savezna administracija tessko mozze kontrolisati. Neuobichajeno ccutanje u Beogradu i odsustvo predstavnika Milosseviccevog SPS-a sa svechane akademije u Milocheru navodi na zakljuchak da se "kiparski san" ovdassnje vlasti mozze prekinuti ako u Tolstojevoj procijene da je Crna Gora pretjerala u samostalnom ponassanju

TEKST: Kao da to nije bila siromassna, sankcijama, prezzivljavanjem i stranachkim predizbornim borbama izmorena Crna Gora: svechana akademija povodom proglassenja Crne Gore of ssor centrom nalikovala je na glamurozne predstave koje pristaju bogatijim i sreccnijim zemljama. U svechanoj sali luksuznog hotela "Maestral" u Milocheru, specijalno otvorenog i uglancanog za ovu priliku, okupio se crnogorski politichki dzzet set - visoki drzzavni funkcioneri sa suprugama, moccni domacci biznismeni i bankari, kulturni poslenici i svi oni koji u drzzavnom aparatu nessto znache, a chlanovi su vladajucce partije. Chak je i poslovima ophrvani Emir Kusturica odvojio djelicc vremena da zauzme pochasno mjesto, tik pored crnogorskog premijera Djukanovicca. Prvi red zvanica izgledao je prilichno ssaroliko: dok je Kusturica bio nehajno obuchen, a drzzavnivrh u tamnim italijanskim odijelima, prisutne ugledne dame ochito su imali interni konkurs za atrakciju vecheri, pa su gledaoci TV Crne Gore mogli, neprimjereno karakteru dogadjaja, da vide izazovne i prilichno obnazzene modne kreacije prvakinja DPS establissmenta. Pravo slavlje, kazzu svjedoci, nastupilo je poslije zvanichnog dijela, na koktelu - zachinjenom muzichkim programom, uz brojne estradne zvijezde - kojem je prisustvovalo visse stotina razdraganih dussa.

Proglassenje Crne Gore of ssor centrom prvi je postizborni korak nove(stare) vlasti. "Ovaj projekat je sublimat nasse chvrste privrzzenosti da sprovedemo politichke i ekonomske reforme na nachin koji cce unaprijediti kvalitet razvoja Crne Gore u kratkom periodu i tako je priblizziti razvijenim zemljama Evrope", istakao je u uvodnom govoru Milo Djukanovicc, za chije se ime i vezze kompletan projekat. Crnogorski premijer je napomenuo da se na projekat of ssor biynisa ne treba gledati izolovano, vecc kao dio jednog ssireg razvojnog procesa, zajedno sa procesom privatizacije i razvoja turistichkih potencijala Republike. Osim toga, Djukanovicc je napomeno da je upravo sada prilika da se svijet uvjeri u garancije, potencijale i sposobnosti Crne Gore da postane "najprivlachnija tachka na poslovnoj mapi Mediterana".

Milutin Lalicc, direktor drzzavne Agencije za prestrukturiranje, govorecci o konkretnim finansijskim efektima of ssor poslovanja, je istakao da cce u prvoj godini, samo od taksi i poreza, crnogorska drzzava inkasirati oko deset miliona dolara, a u narednih pet godina ochekuje se devizni priliv od 100 do 150 miliona dolara. "Osim toga", istiche Lalicc, " ochekujemo da cce ovaj projekat biti komplementaran nassim ambicijama u pogledu privlachenja stranog kapitala i razvoja kroz direktne investicije". Naravno, uz neposredne efekte u Vladi Crne Gore rachunaju i na posredne prednosti: zapossljavanje, prihvatanje novih standarda i metodologija, te izgradnju putne, komunikacione i druge infrastrukture, zakup zgrada i prostorija. Prema procjeni mr Dragana Rosandicca, generalnog menadzzera "Montenegro of ssor kompanije", ovi dodatni izvori cce republichkoj kasi donijeti joss 150 miliona dolara u prvih pet godina.

Pocheci crnogorskog of sshor poslovanja nijesu bili tako slavodobitni. Prije svega, ideja o stvaranju of ssor centra nije DPS vlasnisstvo: joss je posljednji crnogorski kralj Nikola Petrovicc pochetkom vijeka imao namjeru da u Crnoj Gori otvori bescarinsku zonu na podruchju od Bara do Ulcinja. U novije vrijeme, ideju of ssor poslovanja prva je propagirala crnogorska opozicija. Medjutim, u izbornoj kampanji '92. godine Liberalni savez i Socijaldemokratska partija su - bass zbog teze o stvaranju Crne Gore kao "poreskog raja" - od lidera DPS-a optuzzivani za "drski separatizam", "zelenasstvo" i "rusenje savezne drzzave". Samo pola godine kasnije Demokratska partija socijalista usvojila je ideju of ssor biznisa kao vlastito chedo. Medjutim, realizacija ideje prossla je neslavno. Izdavanje pod zakup hotelskog kompleksa "Sveti Stefan" Jezdimiru Vasiljeviccu pokazalo se kao lakrdija decenije: gazda Jezda je odjezdio van granice, a od prvog of ssor centra Crna Gora je "zaradila" samo - medjunarodnu blamazzu.

Nakon nevesele avanture sa gazda Jezdom crnogorska Vlada je shvatila da se posao ipak mora brizzljivije osmisliti. Konsultovani su brojni domacci i strani eksperti, izradjene opsezzne studije o iskustvima u svijetu of ssor biznisa, uz neposrednu koordinaciju Agencije za prestrukturiranje i novoformirane "Montenegro of ssor kompanije". Za idejnog tvorca crnogorskog Zakona o of ssor poslovanju smatra se Kristos Mavrelis, bivssi ministar finansija Kipra i generalni sekretar medjunarodne of ssor asocijacije (ITPA). Mnogi, chak i opozicioni struchnjaci, smatraju da je Zakon o kompanijama koje se osniv aju i posluju pod posebnim uslovima (pravi naziv za Zakon o of ssor poslovanju) pravno i ekonomski gledano vrlo korektan dokument i da mozze biti podsticajna karika ukljuchenju Crne Gore u medjunrodnu zajednicu.

Interesantno, crnogorski premijer Djukanovicc je, u svom inauguralnom govoru na svechanoj akademiji, svega dva puta pomenuo ime savezne drzzave, a u premijerovoj pozadini, na velikom ekranu (takozvani "video zid", korissccen u izbornoj kampanji DPS-a) bio je samo natpis "Crna Gora - of ssor centar", uporedo om verzijom. Nikakvog obiljezzja savezne drzzave nije bilo. Ni specijalni savjetnik crnogorske Vlade, gospodim Mavrelis, nije bass oraspolozzio one koji bdiju nad jedinstvom federacije, jer je toplo pozdravio "transformaciju Crne Gore u novi Monte Karlo na Jadranu". Na zzalost novinara, gost sa Kipra nije pojasnio kakvu cce vrstu odnosa novi "Monte Karlo" njegovati sa drugom federalnom jedinicom zajednichke drzzave.

Ovim sitnim detaljia ne mora se, u pricipu, pridavati neki vecci znachaj, ali analiza politichih odnosa dvije federalne jedinice neminovno namecce pitanje da li je taj projekat mogucce realizovati u postojeccim politichkim odnosima u federaciji. Na konfrenciji za novinare, uMilocheru, crnogorski premijer nije odavao utisak da ga brine reakcija savezne administracije. Na novinarsko pitanje da li chin proglassenja Crne Gore za of ssor centar predstavlja cijepanje jedinstvenog ekonomskog prostora SR Jugoslavije premijer je spremno odgovorio da je Vlada imala "vrlo zzivu komunikaciju sa saveznim organima, prije svega sa Saveznom vladom i Narodnom bankom Jugoslavije i dobila apsolutna uvjeravanja da projekat ne predstavlja ugrozzavanje ustavnog i pravnog poretka SRJ".

Bez obzira na "garancije" iz savezne administracije, sva je prilika da cce temeljnija polemika o tome kuda ide Crna Gora sa projektom of ssor biznisa - vrlo brzo zapocheti. Istina, pravne nedoumice vecc postoje: beogradski advokat Sava Andjelkovicc je prije par mjeseci pred ustavnim sudom SRJ pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti crnogorskog zakona sa ustavom savezne drzzave. Andjelkovicc smatra da Crna gora nije imala pravni kapacitet za donossenje takvog zakona, polazecci, od chlana 77. Ustava SRJ. Uprosscceno, Crna Gora prema ovom tumachenju nije ni mogla donijeti Zakon o of ssoru, jer takve zakone mora da donese i verifikuje iskljuchivo Savezni parlament. Osim primjedbi advokata Andjelkovicca treba napomenuti da se na odredjen nachin gradjani SRJ zaista dovode u pravno nejednak polozzaj. Naime, za gradjane zaposlene u inostranim of sor kompanijama i bankama predvidjen je porez na zarade od svega pet procenata, dvadesetak puta manje nego ssto je "odrezan"jugoslovenskim gradjanima u domaccim preduzeccima i firmama. Da li to znachi i da je prekrssen ustavni princip o jednakosti gradjana na teritoriji SRJ?

No, bez obzira na ove pravne zachkoljice treba odmah razjasniti: opstanak projekta of ssor poslovanja u Crnoj Gori nije pitanje koje cce rjessavati drzzavni ustavni eksperti. Uostalom, prema sadassnjem tumachenju Ustavnog suda SRJ srpski Ustav je saglasan saveznom iako predsjednik Milossevicc ima pravo da, recimo, zavede vanredno stanje U Srbiji, baz konsultacije saveznog vrha! U ovako pravno "u strojenoj" drzzavi, kakva je savezna, pitanje opstanka zakona i projekata bazirano je prije svega na politichkim odnosima koalicionih partnera SPS - DPS. Zato treba preformulisati pitanje: da li cce Milossevicc prepustiti crnogorskim socijalistima da nesmetano ubiru plodove of ssor poslovanja i time jachaju politichke pozicije?

Mnogo je pokazatelja koji govore da cce vrh SPS-a morati da se zabrine za status njihovih do skora vjernih politichkih saboraca iz Crne Gore. Prema najavama zvanichnika, Crna Gora cce, nakon proglassenja cijele njene teritorije za of ssor centar, za kratko vrijeme samo od taksa ubrati impozantan devizni prihod. Da stvari budu zamrssenije, prema odredbama Zakona o of ssoru crnogorska Vlada garantuje tajnost podataka o identitetu, poslovanju i dokumantaciji strane firme. To, dakle, znachi da, osim povjerljivih sluzzbenika crnogorske Vlade, niko necce biti upoznat sa stvarnim finansijskim efektima of ssor poslovanja. Stvaranje ovakve "drzzave u drzzavi" nemin ovno mora izazvati i politichke posljedice. Ako chelnicima DPS -a dozvoli ekonomsku samostalnost Milossevicc rizikuje da vrlo brzo potpuno izgubi kontrolu nad dosadassnjim politichkim dominionom - Crnom Gorom.

Neuobichajeno ccutanje u Beogradu i odsustvo predstavnika SPS-a sa svechane akademije u Milocheru navodi na zakljuchak da Milossevicc nije odussevljen crnogorskim "of ssor eksperimentom". Stvari cce se vrlo brzo razbistriti po vecc ustaljenom mehanizmu. Ako u Saveznom ustavnom sudu iznenadnom "pravnom analizom" ustanove nesaglasnost crnogorskog Zakona o ofssor poslovanju sa Ustavom SRJ bicce to prvi znak da je gazda iz Tolstojeve 33. ocijenio da su stvari otissle suvisse daleko i da je vrijeme da se partneri iz DPS-a "dozovu pameti" i vrate u bratski zagrljaj. Na konferenciji za novinare u Milocheru premijer Djukanovicc je napomenuo da cce, u sluchaju nesporazuma sa vlastima u Beogradu, koalicione partnere iz Srbije "pokussati da uvjere da smo mi u pravu". Drugim rijechima, Djukanovicceva izjava je svojevrsno upozorenje da je DPS odredio minimum svojih uslova za dalju politichku saradnju sa rezzimom u Beogradu. Ne treba, ipak, dramatizovati stvari - u dosadassnjim odmjeravanjima snaga sa Milosseviccem, chelnici DPS-a pokazali su da granica "minimalnih crnogorskih uslova" vrlo rastegljiv pojam.

Drassko DJURANOVICC (AIM, Podgorica)

BOX1: Dr Slobodan VUJOSSEVICC, poslanik Narodne stranke u saveznom parlamentu

N: Pranje novca u vlastitoj kucci

• Svaki oblik ekonomskog otvaranja prema svijetu je za nas dobrodossao.Ipak, u sluchaju of ssor zone treba naglasiti da Crna Gora nema odgovarajucce ekonomske, finansijske i pravne ustanove koje su neophodne za takve oblike poslovanja. Vocce koje uspijeva na Kipru ne mora uspjeti i kod nas. Na primjer, poslovanje nassih banaka vecc deceniju ne prevazilazi nejelementarnije finansijske transakcije, a vecci dio prometa roba, novca i usluga obavlja se na ulici. Takodje, ne treba gubiti iz vida da je kiparski finansijski uspjeh vezan za bjekstvo kapitala iz Libana i zemalja Bliskog istoka, kasnije Rusije i konachno iz Srbije i Crne Gore. Na nesrecci okruzzenja, poslovne uspjehe postigle su i neke of ssor zone u Jugoistochnoj Aziji. Mozzda cce nassoj vlasti pocci za rukom da zaradi na nesrecci sopstvenog naroda.

Mislim da se radi o pokussaju investiranja dijela nelegalnih deviznih rezervi Crne Gore u nju sazu. Taj novac yaradjen je nekadassnjim sumnjivim poslovima sa ssvercom nafte, a obnavlja se aktuelnim ssvercom duvana. Po nassoj procjeni, iz Narodne stranke, ta suma nije mnogo manja od milijardu dolara! Nedavne izjave Predsjednika drzzave i Vlade da vraccanje stare devizne sstednje (koja iznosi oko 250 miliona dolara) nije problem za Crnu Goru potvrdjuju nassu procjenu. Sa jedne strane, na taj novac baca oko beogradski rezzim - njegova legalizacija u okviru nasseg monetarnog sistema znachila bi chist gubitak, a opet taj "prljav" novac nije dobrodossao u stranim monetarnim ustanovama. Pranje je izuzetno skupo i nosi veliki rizik, a kupovinom izraubovanih aviona ili brodskih olupina mozze se iskoristiti samo mali dio tog novca. Mehanizam of ssor zone je znatno jeftiniji i sigurniji. To su razlozi da se posljedice koje cce Crna Gora imati iz ovog aranzzmana sagledaju i iz druge perspektive. Sve to nas sigurno udaljava od rjessenja nasseg osnovnog problema - a to je problem slobode i politichke demokratije.

BOX2:

N:KOMPARATIVNE PREDNOSTI I MANE CRNOGORSKOG OF SSOR CENTRA

"Crna Gora pruzza niz pogodnosti za poslovanje of ssor kompanija u odnosu na ostale of ssor centre u svijetu", istako je u Milocheru Zoran ZZizzicc, potpredsjednik crnogorske Vlade. Prema njegovim rijechima jedna od glavnih povoljnosti je moguccnost stranih kompanija ssto cce u Crnoj Gori, za razliku od ostalih of ssor centara mocci da se bave i izvozom roba i usluga crnogorske privrede. Osim toga, porez na dobit kompanija iznosi dva i po odsto, nakon ssto se prethodno odbiju svi trosskovi vezani za pripremu poslovanja i investiciona ulaganja u Crnoj Gori. Poredjenja radi, na Kipru stopa poreza na dobit iznosi 4,5 odsto.

Iako premijer i njegovi saradnici njesu naveli, chinjenica je da Crna Gora ima velikih prepreka da bi zazzivjela kao moderan medjunarodni of ssor centar. Prije svega, radi se joss uvijek o zemlji " visokog rizika poslovanja" koju ugledni biznismeni i korporacije u velikom luku zaobilaze. Taj negativni imidzz tessko cce se razbiti. Osim toga, Crna Gora ne raspolazze razgranotom mrezzom saobraccajnica, sofisticiranom komunikacionom strukturom, kao ni savremenim rachunskim i revizorskim sistemom i mnogim drugim "sitnicama" bez kojih je projekat of ssor biznisa tessko izvodljiv.