KAKO SE U CRNOJ GORI GLEDA NA MOGU]E IZMJENE SAVEZNOG USTAVA

Jugoslovenstvo na probi

sie: Ako budu morali da se opredijele izme|u samostalnosti i unitarizacije, crnogorski }e socijalisti, sva je prilika, jo{ jednom ustuknuti i pristati na rje{enja nametnuta iz Beograda. Za utjehu, njihovo koprcanje moglo bi bitie{}e nego ikada ranije.

text: Proslavljaju}i ubjedljivu pobjedu na tek okon~anim izborima za republi~ki i savezni parlament, crnogorski su socijalisti pourili da obznane "poraz separatizma i unitarizma" na politi~koj sceni Republike. Nije nimalo slu~ajno {to su ~elnici Demokratske partije socijalista u trenucima slavlja markiranjem dviju najve}ih opasnosti po njihov politi~ki opstanak izgleda vi{eeljeli osokoliti sebe negoli povjerovati u sopstvene rije~i. Sude}i po svemu, na politi~koj sceni SRJ isku{enja za njih tek po~inju, a u odabiru poteza (to pokazuje iskustvo), DPS se ne}e libiti ni jedne varijante koja mu obezbje|uje preivljavanje - uklju~uju}i i dvije "omraene"!

Ono {to je izvjesno, jeste da je apsolutnu vlast na nedavnim izborima Demokratska partija socijalista ostvarila na fonu pri~e o o~uvanju i snaenju SR Jugoslavije, potenciraju}i zna~aj i potrebu obezbje|ivanja ravnopravne pozicije Crne Gore u zajednici sa Srbijom. Nije malo onih koji su upravo u tome vidjeli pripremanje odstupnice za najavljene ustavne promjene koje bi vodile unitarizaciji SRJ i formalizovanju politi~ke mo}i Slobodana Milo{evi}a kao predsjednika te tvorevine. Crnogorski predsjednik Momir Bulastovi}, me|utim, tvrdi da "Crna Gora nije zainteresovana za promjene Ustava". Kada je Milo{evi} u pitanju, Bulatovi} je, u intervjuu AP koji je dao neposredno nakon izborne pobjede njegove stranke, bio ~ak iznena|uju}e decidan: "Crna Gora ne}e dozvoliti predsjedniku Srbije da dominira u dvodijelnoj federaciji". [to se njegovog ustoli~enja na funkciji Predsjednika SRJ ti~e, Bulatovi} je ostavio mjesta kompromisu: "Crna Gora }e podrati Milo{evi}a da postane Predsjednik Jugoslavije, ali mu ne}e dozvoliti da toj funkciji da ve}i zna~aj od ceremonijalnog, a Milo{evi} }e dobiti na{u podr{ku samo ukoliko Crnoj Gori prui jake garancije da }e ona sa~uvati svoju sada{nju poziciju, svoju dravnost i visok stepen autonomije u Federaciji"!

Upu}eni u politi~ka zbivanja na crnogorskoj sceni u tim }e rije~ima svakako prepoznati manjak bezrezervne podr{ke velikom gazdi, doskora nesvojstvene za crnogorskog Predsjednika, ali i nagovje{taj dana u kojima bi podgori~ko jugoslovenstvo moglo biti na ozbiljnoj probi. Istina, u iskazivanju verbalne neposlu{nosti Beogradu doskora je deurao jedino premijer Milo \ukamovi}, mada skoro isklju~ivo za potrebe doma}eg politi~kog tri{ta. U prvim postizbornim danima priklju~io mu se dosad savr{eno disciplinovani Bulatovi}, a to bi moglo da zna~i kako je vrag kona~no odnio {alu.

Jo{ je po~etkom marta dravno glasilo "Pobjeda", stavljaju}i na tapet ideju akademika Jovi~i}a o regionalizaciji SRJ i o Crnoj Gori kao jednom od 13 regiona, ustvrdila da bi to "moglo da zna~i definitivnu propast zajednice Srbije i Crne Gore". Navode}i da je rasprava o ustavu osjetljivo politi~ko pitanje, "Pobjeda", koja isklju~ivo odraava stavove vlasti, napomenula je da "dovr{enje konstituisanja i osposobljavanja SRJ onemogu}avaju brojni otpori polti~kog karaktera, a ne princip ravnopravnosti koji, navodno, favorizuje Crnu Goru".

Upravo je Ustavom proklamovana ravnopravnost dviju federalnih jedinica element kojim opozicione snage u Srbiji i Crnoj Gori pothranjuju tezu o nemogu}nosti funkcionisanja drave zasnovane na tom principu. Savezni ustav, tvrde, nije ni{ta drugo do prepisani Ustav SFRJ sa nagla{enim konfederalnim elementima. Sasvim je, naravno, drugo pitanje {ta je od normirane ravnopravnosti zaivjelo u praksi i koliko je bio u pravu Slobodan Milo{evi} kada je jo{ 1992.g. rekao da "ne mo`e biti govora o nejedinstvu izme|u 95 i pet odsto Jugoslavije".

Stalno podgrijavana pri~a o opasnostima koje bi Crnoj Gori mogla donijeti regionalizacija i spasonosna obe}anja koja u kriti~nim momentima nude koalicioni partneri iz Beograda, omogu}ili su DPS-u da stvara privid kako opasnost zapravo prijeti od nekog imaginarnog neprijatelja. U tom je cilju lansirana izjava dr Ratka Markovi}a s po~etka godine da bi "mijenjanje ustava SRJ u ovom trenutku bilo fatalno", ba{ kao {to su slavodobitno javnosti prezentirana dokumenta Kongresa SPS koja potenciraju "vr{enje funkcija federacije na osnovu postoje}eg saveznog Ustava".

"Sa ta~ke gledi{ta DPS - re~eno je tada - ne moe biti govora o promjenama onih odredbi saveznog Ustava koje se ti~u poloaja Republike Crne Gore i njenih granica, oblika vladavine, suavanja nadlenosti republi~kih organa vlasti ili bitnih promjena odnosa i nadle`nosti savezne Skup{tine, Predsjednika SRJ i Savezne vlade".

Na{minkanu fasadu beogradsko - podgori~ke gra|evine, me|utim, druga~ije su vidjeli opozicioni predstavnici, nerijetko isti~u}i obiljeja njenih normativnih temelja: nedemokratski politi~ki poredak i neravnopravnost federalnih partnera. "Ustav i zakoni se ne po{tuju, demokratija je samo forma, ekonomija je pod punom kontrolom drave" - konstatovao je jedan od autora Ustava, ~lan rukovodstva Narodne stranke Dragan [o} u danima kada je na ~etvrti ro|endan "ablja~ke tvorevine" bilo i golim okom vidljivo da zajednica "etni~ki i duhovno" bliskih naroda ne}e uskoro postati ozbiljnom, pogotovu ne demokratskom i prosperitetnom dravom. Razrokost "moderne " federacije postajala je sve o~itija posebno na spoljno - politi~kom i ekonomskom planu, u oblasti carina, penzijsko - invalidskog osiguranja, trgovinskih blokada, vlasni{tva nad aerodromima, u kulturi, sportu...

Sve to bilo je dovoljno za tvrdnju kako se energija u protekle ~etiri i po godine uglavnom tro{ila na nametanje srpskih, odnosno za{titu crnogorskih nacionalnih interesa, umjesto na demokratizaciju i ekonomski prosperitet drave. Nije stoga ~udno {to je premijer Miulo \ukanovi} jo{ pro{le godine ostavio mogu}nost za druga~iji dravno - pravni status Crne Gore, a jo{ vi{e {to su predstavnici vode}ih opozicionih stranaka SRJ ozna~ili "stra}arom" (Dragan [o}, Narodna stranka) ili izrazili zahtjev za razlazom po ~e{ko - slova~kom modelu (Slavko Perovi}, Liberalni savez).

Mo`da ipak pucanje federalnih {avova ima svoj uzrok u laganoj emancipaciji crnogorskog rukovodstva od svemo}nog Slobodana Milo{evi}a. Podgori~ki ~elnici }e, naravno, re}i da zavisnog odnosa nikada nije ni bilo, ali je uo~ljivo da politi~ka trgovina izme|u federalnih parnera od prvog dana po~iva na principu "ravnopravnost za opstanak". Stvar je individualne opservacije da li je to razlog {to se nisu ostvarile prognoze iz

1. g. kako }e Crna Gora brzo postati jedan od regiona Srbije. Ili je ipak vi{e ~injenica na strani onih koji tvrde kako bi se normiranjem postoje}ih odnosa dobila upravo takva dijagnoza.

^injenica je da vladaju}i socijalisti, osokoljeni izbornom pobjedom glasnije nego ikada iskazuju odlu~nost u odbrani dravnosti i svake druge posebnosti Crne Gore. Raspored snaga u parlamentu vjetar je koji duva u njihova le|a omogu}avaju}i im da zauzmu politi~ki poloaj Socijaldemokratske partije, politi~ke organizacije kojoj je novi Izborni zakon onemogu}io da zadri status parlamenarne stranke. Kretanje u realizaciju programskih opredjeljenja crnogorske opozicije (of {or, vau~erska privatizacija, Ekolo{ka drava) i verbalno zalaenje u doskora nezamislivu zonu ekonomske i politi~ke samostalnosti, daje pravo onima koji tvrde da bi DPS zarad politi~kog preivljavanja mogla da preotme ideju crnogorske nezavisnosti. Pou~eni praksom, izgleda da su ipak brojniji oni koji tvrde kako }e pritjerani uz zid, socijalisti jo{ jednom ustuknuti, pristaju}i na nametnuta rje{enja, makar ona podrazumijevala i regionalizaciju. Ono {to je nesporno, jeste da bi, za utjehu, njihovo koprcanje u tom slu~aju bilo `e{}e nego ikada.

Indikator raspleta situacije mogao bi biti i kadar koji }e u narednim godima slu`bovati u Beogradu. Premijer \ukanovi} je prije par dana izjavio kako Crna Gora ima svoje kandidate ostavljaju}i imena u tajnosti. Sude}i po informacijama koje su procurile, ne bi se ba{ moglo re}i da }e sastav budu}ih crnogorskih predsatavnika u Beogradu biti respektabilan.

Sve u svemu, Crnoj Gori i njenim gra|anima predstoje sudbonosni politi~ki dani. Ako im u prilog ne budu i{la Milo{evi}eva obe}anja o za{titi crnogorskih interesa, ako vrag odnese ravnopravnost, a status regiona zaprijeti dravnoj tradiciji i dostojanstvu, moda }e spas sti}i od onih koje doskora niko nije vidio kao adute crnogorske vlasti - od sve ja~e srpske opozicije. Naime, lideri DPS vi{e puta su izjavili kako bi u slu~aju opozicione pobjede u Srbiji - Crna Gora postala samostalna!

Neboj{a RED@I] (AIM)

Podgorica