ZAMKE POLOVICNOG USPJEHA

20.11.1996

Izvjesna baba Mara iz galicnickih pustelija u zapadnoj Makedoniji bila je u prvoj fazi procedure za ovdacnje lokalne izbore prava medijska zvijezda. Krepka je osamdesetogodisnjakinja, naime, jedini registrovani birac na glasackom mjestu broj 11 u opstini Rostuse, pa su se novinari naprosto utrkivali koji ce atraktivnije eksploatisati taj istinski kuriozitet. Starica, medjutim, ima naviku da zimu provodi u Skopju kod potomaka, pa je kljucno pitanje uspjesnosti glasanja na tompunktu bilo hoce li se, ili nece, pojaviti u svom prebivalistu proteklog vikenda. Zbog precih poslova novinari nisu zavrsili zapocetu storiju, pa se jos uvijek ne zna da li je na "jedanaestki" odziv biraca bio stoprocentan ili je, pak, potpuno podbacio.

Pokazalo se na kraju da je baba Marin slucaj od kurioziteta prerastao u paradigmu, buduci o toku makedosnkih lokalnih izbora daleko poslije isteka zakonskog roka ne mogu saznati ni neuporedivo znacajnije cinjenice. Opstinske izborne komisije imale su rok od 24 sata da informisu o rezultatima, ali ni za dva dana, u vrijeme kad nastaje ovaj tekst, soim "neoficijalnih i necjelosnih" podataka koje sredstva informisanja vlastitim kanalima skupljaju iz partijskih stabova, nema relevantnih pokazatelja. Ipak, iza onoga sto je objavljeno kriju se zanimljivi procesi. Brojke ce tako reci da je u znacajnom vocstvu vladajuci Socijaldemokratski savez ciji predizborni poklic "uvijek naprijed" i pozivanje na vlastite zasluge za sve sto je ovdje postignuto, ocigledno nije ostalo bez odgovora glasaca. Ova partija do sada je osvojila 503 mandata u komunalnim savjetima, organima lokalne samouprave kojih, prema novoj teritorijalnoj podjeli Makedonije, ima tacno 124. druga po broju glasova je nacionalno opijentisana opoziciona partija VMRO-DPMNE sa 339 savjetnickih mjesta, sto svjedoci da i ovdje, kao uostalom i posvuda, postoji jedna stabilna konstanta privrzenika zavodljive nacionalne opcije. Socijalisticka partija, uspjesno koketirajuci sa populizmom, priskrbila je sebi visoko trece mjesto sa 147 savjetnika sto se, s obzirom na njen dosadasnji rejting, moze smatrati istinskim iznenadjenjem. Dvije druge opozicione partije. Demokratska i liberalna osvojile su po stotinak savjetnickih klupa. Najvece albanske partije PDP i PDPA, doslovni antipodi u nacinu interpretacije albanskog nacionalnog pitanja, gotovo da se podijelile "vlastito" biracko tijelo, s tim da je prvopomenuta, inace ucesnica u koalicionoj makedonskoj vladi, donekle sacuvala prestiz, osvajajuci 92 mjesta u odnosu na 80 koliko je pripalo radiklanim i nestrpljivim suparnicima. Vrijedna je pomena i cinjenica da su izbori za opstinske savjete odrzavani po proporcionalnom sistemu, pa je, bez obzira na nepotpunost podataka, veoma vjerovatno da odmjeri nece biti bitnije poremeceni ni poslije konacne raspodjele birackih simpatija.

Vladajuca partija vodi i u trci za gradonacalnicke fotelje koja je, inace, protekla uz mnogo vise uzbudjenja i bila pracena sa mnogo vise interesovanja javnosti, ali i neizvjesnosti, buduci se odvija po vecinskom glasackom sistemu, pa tu pretstoji i drugi krug. Nedostatak zvanicnih informacija prozveo je relativnu sarolikost u interpretaciji dostupnih podataka pa se, zavisno od izvora, broj opstina sto su u prvom krugu dobile svog prvog gradjanina krece izmedju 27 i 40 (od ukupno 123 plus grad Skopje). Poslednja cifra pripada zvanicnoj "Novoj Makedoniji" i, bez obzira na vjerodostojnost, najzanimljiva je za poredjenje. Prema ovim procjenama SDSM je uzeo "vlast" u 14 opstina, koaliciju pomenutih VMRO-a i Demokratske partije ta cast je zapala u jedanaest komuna, PDP u 9, a Socijaliste u 4 opstina. Veoma je indikativna cinjenica da je vladajuca partija ostvarila prednost u malim opstinama i da bi joj se moglo lako desiti da izgubi "hajgradskije" makedonske gradove Skopje i Ohrid.

Ocigledno, preliminarni ("neoficijalni i necjelosni") rezultati, gotovo svim partijama, ostavljaju jednako prostora za zadovoljstvo, koliko i za jedno drugacije tumacenje. Vladajuca partija, s naglaseno slavodobitnickim tonom primila "ubjedljivu podrsku gradjana", ukazujuci da su partije koje podrzavaju vladu dobile vise glasova od onih opozicionih. Na prvi pogled, jeste tako. Velj,a medjutim, podsjetiti da SDSM samostalno ima vecinu u Parlamentu, a da je do sada osvojio tek negde oko cetvrtinu od ukupno 1902 savjetnickih mjesta i jednu trecinu "rasporenih" gradonacalnickih funkcija. Isto tako, samo od sebe namece se pitanje hoce li, poslije bjesomucnih medjusobnih disvalifikacija u toku kampanje, moci posve skladno funkcionisati stara koalicija SDSM i SP. Ni pragmatsko partnerstvo sa PDP u zakonodavnoj i izvrsnoj vlasti, na nivou lokalne samouprave ne moze se aplicirati iz prostog razloga sto su makedonske opstine, najvecim dijelom, podijeljene po nacionalnom kljucu. Drugo je, pak, pitanje kakva se sve moguca ukrstanja i zdruzivanja mogu na terenu desiti i izmedju dva izborna kruga i, kasnije, u procesu konzumiranja "cetvrte vlasti". Otuda se cini da samoproglasena pobjeda pozicije i nije dovoljno ubjedljiva i ospokojavajuca.

Po svemu sudeci, ni opozicija, premda i iz njihovog tabora ne manjka izraza samozadovoljstva, nije dosegla preambiciozna ocekivanja. njeni lideri odavno vec najavljuju "jupis" na zakonodavnu, a potom i izvrsnu, vlast upravo preko osvajanja lokalne. Podrska koju su u proslu nedelju dobili i na koju ubuduce racunaju, izgleda, nece biti dovoljna da bi iznudili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a pitanje je sta bi i da dobiju takvu sansu. Ukoliko, pak, smatraju da su svojim relativnim uspjehom ostvarili pretpostavke za unapredjenje demokratskog ambijenta u Makedoniji i da su aktuelnoj nomenklaturi uskratili "nepodnosljivu lakocu vladanja", onda moraju biti zadovoljni ovim izborima. Sto se opozicije tice, bez odredjenih reperkusija nece proci, zapazeni rezultati one albanske. Drecavim nacionalnim bojama sjencena PDPA u koaliciji sa posestrinom Narodnom demokratskom partijom, osjetno je nagrizla uticaj Alitijeve PDP sto bi moglo poljuljati samopouzdanje sa kojim je ovaj prakzicni politicar ulazio u najdelikatnije probleme ovdacnje politicke scene. Drugi krug izbora za gradonacalnike 1. decembra, sve su prilike, nece "iskriviti" prvotnu sliku i moze samo podebljati neke linije koje su za sada samo naznacene. Pise: BUDO VUKOBRAT