OD PERFIDNOG GUSENJA DO POLICIJSKOG NASILJA

Nasilje nad medijima

Banjaluka, 19. novembra (AIM)

Udari na nezavisne medije u Republici Srpskoj usli su u fazu sudskog progona novinara. U Doboju je pocetkom ovog mjeseca okoncano sudjenje glavnim urednicima nezavisnog nedjeljnika "Alternativa" Pavlu Stanisicu i Zivku Savkovicu. Glavni urednik je oslobodjen optuzbe, ali je odgovorni urednik Zivko Savkovic proglasen krivim zbog krivicnog djela klevete iz cl.8o. Krivicnog zakona RS i osudjen na mjesec dana zatvora. Sud je ovu kaznu pretvorio u uslovnu osudu, odredivsi Savkovicu vrijeme provjeravanja od godinu dana u kome on, po slovu zakona, treba da se uzdrzi od vrsenja istih ili slicnih djela, ili ce u protivnom uslovna osuda biti pretvorena u bezuslovnu kaznu zatvora.

U ulozi privatnih tuzilaca nasli su se ministar za boracka pitanja u Vladi Rebublike Srpske Vojislav Radiskovic i direktor Poste u Doboju Dusan Panic. Po njima, okrivljeni su u svojstvu urednika "Alternative", objavivsi vijest da su njih dvojica bili na sastanku Mjesnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u selu Grabovica kod Doboja, na kome je odluceno da se svim sredstvima onemoguci odrzavanje tribine Socijalisticke partije, iznijeli neistinu koja je povrijedila njihovu cast i ugled, te time pocinili krivicno djelo klevete.

Izmedju dvije neravnopravne strane u sudskom sporu "nezavisni" sud se svrstao na stranu jaceg: privatna tuzba ministra i njegovog partijskog kolege odmah je usla u sudsku proceduru, ostavljajuci mnoge slozenije i teze krivicne predmete da cekaju red za zakazivanje u sudijskim fiokama. Poznavaoci prilika u pravosudju Republike Srpske i Osnovnom sudu u Doboju tvrde da stotine optuzenja za najteza krivicna djela sudije iz straha ne uzimaju u rad i kao primjer navode krivicnu prijavu protiv narodnog poslanika i svestenika Save Knezevica iz Teslica, koji je iz automatske puske pucao na mitingu podrske miru, koji je Socijalisticka partija organizovala u Teslicu povodom potpisivanja Dejtonskog sporazuma. I, naravno, kako to dolikuje efikasnom sudu, sudjenje je i okoncano u rekordnom roku. Sjenku na njegovu nepristrasnost bacilo je i odlaganje objavljivanja presude za tri dana. Taj zakonski izuzetak iskoristen je za "usaglasavanje" presude na "odredjenom mjestu", zbog cega su okrivljeni i mnogobrojni predstavnici javnosti koji su pratili sudjenje, mogli pretpostaviti kakva ce biti presuda.

Kakav ce biti odnos drzave prema slobodi javne rijeci i nezavisnim medijima u Republici Srpskoj javnosti je stavljeno do znanja godinu dana nakon pojavljivanja "Ekstra magazina", prvih privatnih i nezavisnih novina u Republici Srpskoj. Ovaj bijeljinski nedjeljnik, sa ambicijom da kriticki prati politicka i drustvena zbivanja, zabranjen je 20.marta 1995. godine sa obrazlozenjem da svojim pisanjem "narusava borbeni moral" i "ugrozava stabilnost Republike Srpske". Septembra mjeseca iste godine Vrhovni sud je ponistio rjesenje o zabrani i "Ekstra magazin" se ponovo pojavio sa porukom "Prve zabranjene novine u Republici Srpskoj".

Poslije odluke Vrhovnog suda drzavni cenzori sa Pala nisu dirali nezavisne medije. U Banjaluci su redovno izlazili "Novi prelom" i "Nezavisne novine" a nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Doboju se pojavljuje "Alternativa" i u Bijeljini "Panorama". Zaslugu za pojavljivanje i redovno izlazenje svi oni duguju opozicionim partijama koje su ih finansijski pomagale i drzale pod svojim kisobranom. Ne znajuci realnu snagu opozicionih partija, okupljenih oko Socijalisticke partije, vladajuca SDS je bila primorana da gleda kroz prste nezavisnim novinama i tolerise otvorenu i argumentovanu kritiku mehanizma svoje vladavine.

Odnos prema nezavisnim medijima SDS mijenja nakon ubjedljive pobjede na septembarskim izborima. Poslije optuzbe urednika "Alternative", pocetkom oktobra, drzavna stamparija "Glasa srpskog" u Banjaluci otkazuje "Nezavisnim novinama" stampanje njihovih izdanja zbog "tehnickih problema". Znacilo je to automatsko gasenje dnevnog izdanja "Nezavisnih novina", cije je izlazenje krenulo u vrijeme predizborne kampanje i koje je bilo jedini konkurent drzavnom dnevnom izdanju "Glasa srpskog". Potom slijede otkazivanja stampanja "Novom prelomu" i "Alternativi". Jedina stamparija u Republici Srpskoj ostaje rezervisana za stampanje drzavnih novina i glasila koalicionih politickih stranaka cija je orijentacija bliska vladajucoj SDS. "U pitanju je scenario gusenja nezavisnih medija od strane drzavnog i politickog vrha kome ne odgovara slobodna rijec i misao. Odluka o otkazivanju stampanja donesena je na Palama", komentarisao je neocekivani potez stamparije Zeljko Kopanja, glavni urednik "Nezavisnih novina".

Aktima perfidnog gusenja odolijevala je i "Radio Krajina", jedini nezavisni radijski program, koji se u Banjaluci emitovao iz vojnih prostorija i na cijem celu se nalazio pukovnik Milovan Milutinovic, inace nacelnik Informativne sluzbe Glavnog staba Vojske RS. Iako u direktnoj vezi i pod okriljem vojske ovaj radio je pokazao zavidan nivo profesionalnosti i bio rado slusan. Ni nakon godinu dana neprekidnog rada "Radio Krajina" nije uspjela dobiti frekvenciju i saglasnost za rad od nadleznog ministarstva za informisanje. "Morao sam po nekoliko puta za dan da mijenjam frekvenciju jer su me ometale lokalne privatne radio stanice", prica o svojim urednickim mukama pukovnik Milutinovic. Na gusenju "Radio Krajine", svjedoci Milutinovic, radio je licno Radovan Karadzic, tvrdeci da mu ona rusi drzavu. Karadzicev naum realizovan je 13.novembra upadom policije u "Radio Krajinu" i zauzimanjem njenog predajnika. Kao povod iskoristen je sukob vojnog i drzavnog vrha, izazvan osnivanjem Generalstaba na celu sa general-majorom Perom Colicem, sto je znacilo ukidanje Vrhovnog staba i penzonisanje njegovih clanova. Neoprostiv grijeh "Radio Krajine" bilo je emitovanje tih dana saopstenja koja je za javnost izdavao smijenjeni Glavni stab.

Policijsko gasenje "Radio Krajine" i osudjujuca presuda za urednika "Alternative" najavljuju vrijeme teskih iskusenja za nezavisne medije u Republici Srpskoj i novinare koji drze do dostojanstva profesije. Disciplinovanje nepodobnih moglo bi krenuti podmetanjem eksploziva u redakcije, vozila i kuce novinara po vec oprobanom receptu iz izborne kampanje u kojoj su jurisnici SDS svoje politicke neistomisljenike kaznjavali batinama i zastrasivali eksplozivom i bombama. U mehanizmu vladavine nad ljudima sijanje straha je jedan od nacina stvaranje poslusnih, poniznih i odanih.

Nedavni potpis Momcila Krajisnika na pariske Principe civilne konsolidacije mirovnog procesa u BiH, kojim je preuzeta obaveza "izgradjivanja istinske demokratije ukljucujuci i unapredjenje slobodnih medija i slobode izrazavanja", ne treba da uliva mnogo nade. Neodgovorna vlast se i do sada skrivala iza "neodgovornih pojedinaca i grupa protiv kojih ce se preduzeti mjere".

(AIM) Branko Peric

x y