KAKO KONSTITUISATI VLADU BiH

TRI, PET ILI SEDAM FOTELJA

AIM, SARAJEVO, 11.11.96. Kakvim ce se i kolikom koracima Bosna i Hercegovina kretati ka svojoj reintegraciji, u svakom slucaju ovisi od ustroja njene vlasti, odnosno, konkretno od formiranja Vlade ili, na cemu insistiraju Srbi, vijeca ministara, a kako je to zapisano u Daytonskom sporazumu.

Stoga nimalo necudi da se na najvisem drzavnom nivou u Predsjednistvu BiH po ovom pitanju lome koplja. Uz pomoc visokog predstavnika Karla Bildta, clanovi Predsjednistva Alija Izetbegovic, Kresimir Zubak i Momcilo Krajisnik nastoje iznaci optimalno rjesenje strukture i organizacije vijeca ministara. Urediti ga tako da ono moze da zadovolji sve nadleznosti koje su Daytonskim sporazumom povjerene institucijama BiH.

Pocetna politicka stajalista partnera u vlasti, SDA, HDZ i SDS su se bitno razlikovala, s tim sto su se tokom posljednje sjednice barem Izetbegovic i Zubak uspjeli dogovoriti.

Srpska strana izricito zagovara organizaciju vijeca po principu jedan plus dva. Odnposno, uz predsjedavajuceg, koji bi po njihovom misljenju trebao da bude iz reda srpskog naroda, da se organiziraju jos samo dva minisitarstva. To su ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo spoljne trgovine. Svoje stavove srpska strana temelji na Daytonskom sporazumu koji u clanu 3. stav 4. Ustava BiH kaze da ce predsjedavajuci imenovati ministra vanjskih poslova, spoljne trgovine i druge ministre koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma parlementa. Krajisnikov prijedlog ide za tim da se ostala ministarstva formiraju po potrebi, sto ce procjenjivati vijece ministara i da eventualno predlozi prosirenje broja ministarstava.

Alija Izetbegovic i Kresimir Zubak slozili su se pak o prijedlogu za organizaciju vijeca ministara po principu jedan plus pet, (predsjedavajuci i pet ministara).

Rijec je o ministarstvima za vanjsku politiku, spoljnu trgovinu, za budzet i odnose sa medjunarodnim finansijskim institucijama, ministarstvu za civilna pitanja i ministarstvu za medjunarodne i medjuentitetske komunikacije, infrastrukturu i javna preduzeca.

Ovakvu strukturu predlozio je zapravo visoki predstavnik Karl Bildt, a od samog pocetka su je podrzavali i hrvatski predstavnici u vlasti.

Sto se pak Bosnjaka tice, njihovi pocetni stavovi bili su da uz predsjedavajuceg bude formirano sedam ministarstava, s tim sto su zagovarali inicijativu da funkcija predsjedavajuceg bude rotaciona. Ovaj prijedlog nema potporu u Ustavu, ali bi se o njemu moglo razgovarati medju paretenrima na vlasti. Inace, ovakvo opredjeljenje bosnjacka strana opravdava cinjenicom da srpska strana i dalje nastoji olabaviti drzavnu strukturu BiH kako bi se kocio i usporavao proces reintegracije drzave. Stoga se poslo od maksimalno moguceg ustroja ministarstava kako bi se moglo parirati suprotnoj, srpskoj opciji sa minimalnim brojem, te iznaci neko kompromisno rjesenje.

Priblizavanje stavova bosnjackih i hrvatskih predstavnika zacijelo je od velikog znacaja. Tim prije, sto ce Momciilo Krajisnik do narednog zasjedanja Predsjednistva BiH morati dobro razmisliti o tome hoce li korigovati svoje stavove i uskladiti ih sa svojim partnerima. Odnosno, da li ce za taj posao Ured visokog predstavnika morat koristit svoj autoritet i ovlasti koje ima u posredovanju.

Sudeci prema izjavama koje su se mogle cuti iz pomenutog Ureda, na neke posebne pritiske na srpsku stranu, za sada se nece ici. Naimne, stav predstavnika mecunarodne zajednice je da clanovi Predsjednistva prodju dva-tri kruga razgovora kako bi usaglasili svoje stavove i dosli do odgovarajucih rjesenja.

Nema sumnje pomoc medjunarodne zajednice ponovno je neophodna, a u kom ce se vidu i na koji nacin ona reflektirati manje je vazno od cinjenice da je svaki momenat za funkcionisanje Vlade od velikog znacaja. Posebno sa stanovista obnove i rekonstrukcije BiH, ali i uopste onemogucavanja blokade u funkcionisanju i zazivljavanju vlasti BiH.

Stoga bi se posao odredjivanja strukture i organizacije vijeca ministara u svakom slucaju morao zavrsiti prije pariske konferencije zakazane za

1. novembar ove godine. Jer, jedna od tema najavljene konferencije bice i obnova i rekonstrukcija Bosne i Hercegovine, a donatori, van sumnje, hoce i moraju znati kome ce i kako dati novac.

Mirjana MICEVSKA