IMOVINA BIVSE JUGOSLAVIJE

SPORAN "KOLAC" IZ 1974. GODINE

Ni posljednja Konferencija o sukcesiji koja je pod pokroviteljstvom Medjunarodne zajednice odrzana u Bruxellesu nije donijela nikakav napredak u podjeli imovine bivse Jugoslavije. I dalje je ostalo sporno pitanje - koja je to imovina koja bi bila predmet raspodjele.

Mada je nacelno dogovoreno da predmet sukcesije bude tzv. drzavna imovina, spor je nastao u vezi sa tim sta je zapravo bila drzavna imovina nekadasnje SFRJ. Stav SR Jugoslavije je da drzavnu imovinu treba odvojiti od pojma drzavne svojine, a koja, predstavlja imovinu preduzeca, opcina, drustvenih organizacija i onog sto je stvoreno zajednickim sredstvima. Ovo svoje misljenje jugoslovenska delegacija je potkrijepila inventarnom listom koju je ponudila ostalim delegacijama. Ova lista ima preko devet hiljada stavki i iz nje bi se, prema rijecima Koste Mihajlovica, sefa jugoslovenske delegacije "trebalo izluciti ono sto je finansirano iz zajednickih sredstava."

S druge strane, ostale zemlje, nasljednice SFRJ, imaju potpuno drugacije vidjenje pojma drzavne imovine. Njihov je stav da se drzavnom imovinom moze smatrati sve ono sto predvidja Becka konvencija o sukcesiji drzava u oblasti drzavne imovine koja potice jos iz 1983. godine. Takav stav je zauzeo i predsjedvajuci u ime Medjunarodne zajednice sir Arthur Watts, koji je u svom obrazlozenju rekao: "Moje je shvtanje da se sa posebnom referencom za pravila medjunarodnog prava na sukcesiju imovine treba primijeniti principe na bazi Becke konvencije iz 1983. godine. Prema tim principima pokretna i nepokretna imovina za podjelu izmedju drzava je drzavna imovina SFRJ koju su na referentni datum ( referenti datum je 31.12.1990. godine, op. aut) cinili imovina, interesi i prava prema internom pravu SFRJ i koja je vlastistvo SFRJ".

U elaboriranju ovog stava koji zastupaju cetiri zemlje nasljednice (BiH, Slovenija, Hrvatska i Makedonija) bh. delegacija je otisla jos dalje, pripremivsi inventarnu listu imovine koja bi trebalo da bude predmet sukcesije. Prema toj listi ta imovina je: imovina JNA, imovina saveznih organa (Predsjednistvo, Skupstina, Savezna vlada, organi na saveznom nivou, pokretna i nepokretna imovina diplomatsko- konzularnih predstavnistava, aktiva i pasiva Narodne banke Jugoslavije, kao i drugih finansijskih organizacija i institucija na saveznom nivou), imovina drustveno politickih organizacija na federalnom nivou, imovina Savezne komore i slicno.

Ono sto oni odbijaju da svrstavaju u sukcesijsku masu je imovina, prava i interesi koji su pripadali drzavama sukcesorima, tj. nekadasnjim federalnim jedinicama SFRJ. Pod tim se podrazumijeva imovina republika, autonomnih pokrajina, opcina i drugih nizih teritorijalnih jedinica; kao i imovina organizacija udruzenog rada iz oblasti infrastrukture-zeljeznice, ceste, PTT... (izuzetak su zajedice tih organizacija koje su djelovale na saveznom nivou). Predmet sukcesije nikako ne moze biti imovina organizacija udruzenog rada iz oblasti proizvodnje, kao ni privatno vlasnistvo.

• Mi smatramo da je u tajnim promjenama iz 1971. godine i Ustavom iz 1974. vec rijeseno pitanje imovine republika. Republike su bile drzave koje su ostvarivle svoja suverena prava, osim za ona pitanja koja su bila pod ovlastenjima federacije. Drustvena imovina je bila pod iskljucivim rukovodjenjem federalnih jedinica i one su raspolagale imovinom koja je bila namijenjena ostvarivanju iskljucivo njihovih funkcija. Iz toga sto je sam Ustav iz '74. prenio na republike vlasnistvo mnogih stavki proizilazi da one ne mogu pripadati SFRJ, bez obzira na porijeklo i pocetno finansiranje a na cemu SR Jugoslavija temelji svoje postavke, kaze Dzemal Fako, sef delegacije BiH u procesu sukcesije imovine ex-Jugoslavije.

Kakav je stav jugoslovenske delegacije, moze se vidjeti iz intervjua koji je beogradskom nedeljniku "Vreme", dao sef delegacije Kosta Mihajlovic I u kome se kaze: "Novonastale drzave smatraju da je Ustavom iz 1974.godine izvrsena podela imovine medju republikama . Prenosenje na upravljanje ne znaci i vlasnistvo. Smisao insistiranja na federalnoj imovini je u tome da osamostaljene republike smatraju kako je ono sto je na njihovoj teritoriji definitivno njihovo, a da se sve ono sto treba da se deli nalazi na teritoriji SR Jugoslavije."

Ovo zapravo znaci da se rasprava svodi na stari problem - da li uvazavati ili ne Ustav iz 1974.godine. Spor se vodi oko toga mogu li sredstva i prava koja su nastala na teritoriji SFRJ na osnovu zajednickog udruzivanja biti predmet sukcesije. Jugoslovenska delegacija je pripremila po svom principu inventarni spisak koji sadrzi preko devet hiljada stavki. Prijedlog ostalih zemalja sukcesora, koji je kompatibilan sa prijedlogom Bedinterove komisije iz 1993.godine, imovinu rasporedjuje u sedam grupa: finansijsku aktivu i pasivu (njen udio je 21,6 odsto u ukupnoj sukcesivnoj masi), zatim imovina saveznih organa (1,9 odsto, vojna imovina sa gotovo tri cetvrtine udjela u ukupnoj masi, te ostala imovina sa svojih zanemarljivih 0,3 procenta. Pored navedenih, tu su jos arhiva i ratne stete. Ratne stete nisu nikada razmatrane jer nije postignut dogovor o tome. Najvjerovatnije ce se taj problem rjesavati bilateralnim razgovorima izmedju BiH i SRJ, i Hrvatske i SRJ.

Pomenuti postoci su posljedica procjene imovine od strane Bedinterove komisije, napravljene uz pomoc stranih agencija. Finansijska aktiva i pasiva je procjenjivana knjigovodstvenom metodom po medjunarodnim standardima. Nekretnina i fizicka aktiva vrednovane su po principima trzisne vrijednosti, odnosno metodom upotrebne vrijednosti. Ukupna imovina procijenjena je na 100 milijardi dolara. Nakon sto se definise sta je to sto se dijeli, pristupit ce se korekcijama ovih procjena. Ima mnogo zamjerki na ove procjene i to od svih strana. To nisu neke sustinske zamjerke, prije bi se mogle nazvati propustima.

Prema rijecima Dzemala Fake "ne moze se usvojiti nepravedno svodjenje deviznih rezervi sa 189,3 na 56,5 milijardi YU dinara, a po osnovu devizne stednje. Potrebno je ustanoviti ko je utrosio ta sredstva pa shodno tome da se to stavi na teret drzave. Tako bi se nelocirani dug sveo na minimum."

Ima velikih zamjerki I na procjenu vojne imovine. Prema misljenju strana u sukcesiji, uopste se nije vodilo racuna o upotrebnoj vrijednosti opreme. Tako je bilo slucajeva da se tehnoloski vrlo moderan tenk M-84 procjenjuje kao obicno motorno vozilo. Prema svim prognozama, ova procjena koju je radila strana agencija OREST bice vracena u doradu.

Ima jos jedan problem koji se stalno odlaze. To je problem kljucne raspodjele. Prilikom odredjivanja odnosa u dugovanjima prema MMF-u, koristeni su neki kriteriji koji nisu vazni za odredjivanje ucesca u raspodjeli imovine ex Jugoslavije. Tom prilikom je, primjera radi, BiH imala u ukupnom dugu prema MMF-u ucesce sa 13,2 odsto. Bosanskohercegovacka delegacija sada trazi da se taj udio u imovini povisi na 21,18 procenata. To traze na osnovu ukljucivanja kriterija ucesca u stanovnistvu i relativnoj izvoznoj sposobnosti. I sir Watts je najavio korekcije po ovom pitanju. Pored ovoga, bh.delegacija jos trazi da se BiH vrati imovina Teritorijalne odbrane koja je prije rata premjestena u Srbiju i Crnu Goru, ili je podjeljena bosanskim Srbima.

Istovremeno, Momcilo Krajisnik je osporio bh.delegaciji predstavljanje cijele BiH, jer kako kaze "na Konferenciji nema predstavnika Republike Srpske."On je jos dao svoju ocjenu da je ovo "samo nastavak uzurpatorskog ponasanja koji je bio izrazen u proteklom periodu, jer su muslimanski predstavnici do sada bili jedini zastupnici BiH." Sef bh.delegacije Dzemal Fako je opovrgao ovu tvrdnju, isticuci kako su kako su sve dosadasnje delegacije BiH u sukcesivnoj raspravi bile nacionalno mjesovite, iako to nije bio kriterij za njihovo ucesce, nego kako kaze "prije svega profesionalan odnos prema ovoj itekako slozenoj problematici."

Na kraju Konferencije, predsjedavajuci Arthur Watts je ponudio sedam principa po kojima delegacije trebaju napraviti svoje prijedloge do slijedeceg sastanka, zakazanog za 12. i 13. Novembar, ponovo u Bruxellesu. Medju tih sedam principa ukljucen je i prijedlog jugoslovenske strane o zajednickom finansiranju.

ELDIN KARIC