BOSNA I HERCEGOVINA PO DAYTONU

GUVERNER STIZE SA HAITIJA

AIM, SARAJEVO, 1.11.96. Medjunarodni monetarni fond je imenovao, a troclano Predsjednistvo Bosne i Hercegovine podrzalo odluku da u narednih sest godina na celu Centralne banke BiH bude Francuz Serz Robert. U skladu sa Ustavom, Predsjednistvo je 29. oktobra imenovalo preostala tri clana koji ce, zajedno sa Robertom, sacinjavati Upravni odbor centralne drzavne monetarne institucije. Iz Federacije to su Kasim Omicevic i Jure Pelivan, a iz Republike Srpske Manojlo Coric.

Serz Robert u Sarajevo stize sa Haitija gdje je posljednjih osam mjeseci obavljao duznost viseg savjetnika u tamosnjoj Centralnoj banci. Radi se o iskusnom bankaru sa dvadesetogodisnjim iskustvom na visokim funkcijama u francuskim i medjunarodnim finansijskim institucijama. U glavnom gradu BiH ceka ga zadatak da "finalizira pripreme za zakon o Centralnoj banci za podnosenje Predsjednistvu i Vijecu ministara prije 1. Decembra 1996." , kako je formulisano u saopstenju sa sjednice Predsjednistva BiH.

Koliko ce monsineur Robert biti uspjesan tek treba da se vidi. Za sada, sigurno je samo jedno: njegova zadaca na prvi pogled ne djeluje komplikovano, ali samo dotle dok se posmatra u ravni struke. No, u Bosni su i mnogo bezazlenije stvari toliko ispolitizirane i podvedene pod status nacionalnih interesa tri naroda, da je nezamislivo da ce Centralna banka biti postedjena upliva takvih odnosa i rezona.

U sustini, Centralna banka nije ni koncipirana onako kako je to uobicajeno u svijetu. Po Ustavu iz Daytona, njoj je za prvih sest godina postojanja dodijeljena uloga "currency boarda", dakle Odbora za valutu. Drugim rijecima, klasicna uloga centralne monetarno-kreditne institucije suzena je na brigu o domacoj valuti sto obuhvata emisiju domaceg novca koja ce biti striktno i rigorozno vezana za raspolozive devizne rezerve. Po tome, ispada da bi jedinstvena bh valuta mogla biti blizu konvertibilnosti. Drugi je problem, medjutim, sto takve valute jos uvijek nema i tesko je prognozirati kada ce je biti.

Ovog casa u BiH u opticaju su cetiri monete. Na podrucju Federacije tri - bh dinar, hrvatska kuna i njemacka marka, a u Republici Srpskoj Yu dinar. Naravno, jedinstvena drzavna monetarna institucija podrazumijeva i uniformnu monetu na cijelom podrucju zemlje. Nju bi tek trebalo definisati i to ce, vjerovatno, biti jedno od tezih iskusenja za novoimenovani Upravni odbor currency boarda.

Mada su strucnjaci u Sarajevu skloni ustvrditi kako bi se problem mogao brzo i lako rijesiti, nema sumnje da ce prepreke biti brojne. Od najbanalnije, kako da se nova jedinstvena valuta zove, pa do onih koje zadiru u pitanja monetarne, ali i politicke suverenosti i nezavisnosti zemlje.

Zanimljivo je da je po Daytonu precizirano da u prvih sest godina guverner "nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne drzave". Njemu je, prakticno, dodijeljena i uloga arbitra u svim eventualnim nesuglasicama u okviru Upravnog odbora. Tako, po Ustavu, clanovi Upravnog odbora iz Federacije, Bosnjak i Hrvat, imaju po pola glasa, a predstavnik Republike Srpske jedan cijeli glas. U slucaju "nerijesenog" rezultata pri donosenju odluka, "glas guvernera ce biti odlucujuci", kaze Ustav.

Po svemu, ispada da se Centralna banka u prvih sest godina postojanja svodi na veliku mjenjacnicu, kako sa sarkazmom primjecuju neki ekonomisti. Njena jedina briga je valuta, a sve ostale funkcije koje obicno imaju centralne kreditno - monetarne institucije bice u domenu Vlade ili nekih drugih institucija. U Federaciji je, recimo, vec formirana Agencija za bankarstvo cija je zadaca licenciranje i kontrola poslovnih, komercijalnih banaka. Taj dio posla u Republici Srpskoj, nakon sto zazivi currency board, vjerovatno ce nastaviti da obavlja vec postojeca Narodna banka. Ostaje neizvjesno cime ce se baviti sadasnja Narodna banka BiH koja je uspjesno kreirala i vodila konpletnu kreditno-monetarnu politiku na podrucju pod kontrolom Armije BiH u posljednje dvije i po godine i za sto je dobila laskava priznanja i Svjetske banke i MMF-a.

Ono sto je potpuno jasno je cinjenica da se currancy board u potpunosti osamostaljuje od drzave. Po tome sto mu na celu nije drzavljanin ove zemlje, ali jos vise cinjenicom da svi problemi finansiranja organa vlasti, solventnosti bankarstva, kreditiranja bilo koje vrste za tu instituciju ne postoje.

Ipak, za misje Roberta, bice dosta posla. Ako ne strucnog, onda onog koji je na granici ili sustinski politicki. Koliko ce mu u tome pomoci iskustvo sa Haitija tek ce se vidjeti.

IBRAHIM POLIMAC (AIM)