BiH - HRVATSKA

Sarajevo Oct 28, 1996

SPOR OKO (NE)ZELJENE DJECE

AIM, SARAJEVO, 28.10.96. Vijesti o silovanjima Bosnjakinjma i Hrvatica u srpskim logorima po BiH, dugo su bile svjetske medijske teme. Nakon, navodnih destina hiljada Bosanaki s takvom sudbinom, kako su 93. godine svjetski mediji izvjestavali radieci sto "krvaviju" hit-temu iz Bosne, procijenjeno je da se radi o 13 do 20 hiljada silovanih zena. Potom je interesovanje ino-publike podgrijavano pricama o brojnim zatrudnjelim zatocenicama logora, koje su Karadziceve pristalice pustale na slobodu tek u poodmakloj trudnoci. Raspravljalo se o mogucnostima da abortiraju, rode i zadrze dijete, ili da ga se poslije porodjaja odreknu. Vecina je spas, tvrde mediji, nalazila van granica BiH, u Hrvatskoj, Italiji, Spaniji, Njemackoj... Dobijale su privremeni smjestaj po oslobadjanju iz srpskih logora. Danas, kad se situacija, koliko-toliko, smirila, logicki se namece pitanje: gdje su ta djeca i ko o njima brine?

Prema bombasticnim navodima hrvatskog zenskog magazina "Glorija", u Caritasovim domovima i stacionatima za napustenu djecu, na stotine takve djece ostalo je u njihovoj skrbi. Majke su otisle. Netragom.

Navodno, u Brezovici i Savici, u blizini Zagreba, dvanaestero je djece zacete u silovanjima Bosnjakinja i Hrvatica. Djeca su 1995.godine, prema navodima casopisa, morala biti predata Vladi BiH.

Ponukani navodima u tekstu, zatrazili smo izjavu Jelene Brajse, upravnica Caritasa u Zagrebu, koja je potvrdjujuci iskaze rekla:
"Ta su djeca bosanski drzavljani i bila su predata bosanskoj Ambasadi. Osmero je odvedeno - cetvero defektnih je ostalo. Ostavili su ih na brigu Caritasu i nasoj drzavi".

Na upit ko je i gdje odveo djecu, godpodja Brajsa kratko kaze:

  • Nakon posjete, ljudi iz Ambasade BiH iz Zagreba uzeli su samo zdravu djecu. Ostavili su bolesnu i niko do danas za njih ne pita. Tesko su invalidna, ostavljena u rodilistu, a o majkama nikome nista nije poznato.

Nasu informaciju dobijenu prethodno u Ambasadi BiH u Zagrebu, da ce i ta djeca kao drzavljani BiH biti vraceni u domovinu kada se za njihov povratak steknu uvjeti, Jelena Brajsa je prokomentarisala:

  • Naravno da ce se vratiti u BiH! Samo kada ce se to desiti? Rijec je o etickim normama, a tu djecu niko ne zeli - upozorila je upravnica Caritasa u Zagrebu.

Istina je da su ta djecica zbrinuta na najbolji moguci nacin. Obezbijedjen im je dobar smjestaj, lijecnicka njega i sva druga pomoc. Poslije svega, namece se pitanje: da li ce mentalno retardirana djeca imati potrebne zivotne uvjete u BiH, kad je jasno da je rat netom okoncan?

Osoblje u Ambasadi BiH u Zagrebu kaze da je za povratak takve kategorije djece zaista potrebno stvoriti preduvjete. Pomenutih osmoro, tvrde, vraceno je u BiH jos za agresije. Vec pocetkom 1993.godine Vlada BiH je sklopila ugovor sa Human Relife Internacional (humanitarna organizacija iz Egipta) o organizovanju privremenog djecijeg centra za majke zrtve rata ili djecu napustenu u toku rata. O tome je naravno, bila upoznata i Vlada R Hrvatske.

  • U domu su smjestena djeca koja su na klinikama nakon poroda ostavljana od strane majki, a klinike su se obracale direktno Ambasadi BiH, sto je i u duhu propisa, kako bi Ambasada pomogla njihovo zbrinjavanje - prica Zejna Nametak, tadasnja sluzbenica Ambasade BiH, koja se bavila ovim pitanjima.

Ambasada BiH je tokom 1994. i 1995.godine od svih institucija, udruzenja ili udruga koje su egzistirale u R Hrvatskoj, kao i od zvanicnih vlasti R H, pokusala dobiti podatke o broju i psiho-fizickom stanju djece. Sve u cilju, kako tvrde, blagovremenih priprema za repatrijaciju. Odgovori su bili rijetki. Ako ih je i bilo, uglavnom se tvrdilo da takvih podataka nema. Jedino je Vlada R Hrvatske saopcila da ce podaci biti na raspolaganju onoga trenutka kada pocne proces repatrijacije.

  • Receno nam je da su djeca pod patronatom UNHCR-a i ICRC-a. Na jednom od organizovanih sastanaka sa ICRC-om, gdje se raspravljalo o problemu djece, predstavnicima Ambasade BiH, receno je da ova organizacija ima nekih saznanja i registrovanih slucajeva djece bez pratnje, u R Hrvatskoj. Ti podaci su prema njihovim rijecima jos uvijek zasticeni i oni ce biti dostupni zvanicnoj Vladi BiH, kada za to budu steceni uvjeti - tvrdi gdja.Nametak.

U Ustanovi za zbrinjavanje djece i omladine - "Dom za djecu", smjesteno je osam malodobnih gradjana BiH. Medju tom djecom bila je i djevojcica rodjena na Klinici u Rijeci 1993.godine, sa blagim oblikom retardacije.

  • Kasnije je u dogovoru sa humanitarnom organizacijom Human Relife Internacional, koja je i u Hrvatskoj bila pokrovitelj doma, svi su premjesteni u Zenicu. Tamo su i danas - kaze Zejna Nametak, tvrdeci da ce i ovi bolesni malisani biti vraceni u BiH u trenutku kada u Zoviku proradi ustanova za takvu djecu, jedina takve vrste u Bosni i Hercegovini.

Na ovu temu razgovarali smo i sa Azemom Mujanom, strucnjakom za repatrijaciju u Republickom ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe.

  • Djeca sa specificnim smetnjama u razvoju trenutno nemaju gdje da se vrate. Specijalizirane ustanove su u toku rata, materijalno i kadrovski stradale. Poznato je da su ova djeca osjetljiva i da im treba posebna njega i smjestaj - pojasnjava Azem Mujan.

Mir na ovim prostorima, mozda mijenja prilike. Ubrzano se radi na osposobljavanju specijaliziranih ustanova. Dom za retardiranu djecu u Zoviku ce poceti sa radom, najvjerovatnije, u narednim mjesecima.

  • Konkretno, kada se razgovara o malodobnoj djeci sa mentalnim i psiho-fizickim zaostatkom u razvoju, reci cu da je Dom u Zoviku obuhvacen programom rekonstrukcije sredstvima Svjetske banke. BiH brine za svoju djecu. Dokaz su mnoge ustanove, pa cak iako nisu specijalizirane za brigu o mentalno zaostaloj djeci. Brinu se o takvim malisanima - tvrdi Mujan.

Kontaktirali smo ambasadora BiH u Hrvatskoj Kasima Trnku i zatrazili vise informacija o cetvoro bolesne djece ostavljenih u Caritasovim domovima. Medjutim, ambasador Trnka je bio kategorican negirajuci takve tvrdnje: "Navodi iz casopisa "Gloria" nisu tacni. Djeca nisu tamo ostavljena zauvijek. Mora se reci sta je u ovom slucaju istina. To cetvoro bolesne djece ce biti vraceno u BiH, kada za njihovo zbrinjavanje obezbijedimo uvjete" kratko je prokomentarisao.

Na koncu, pitanje zasto je Hrvatskoj pomenutih cetvoro malisana toliki problem, ostaje bez odgovora. Cini se da i nad ovom tuznom djecijom sudbinom prste uplice visa politika izmedju Hrvatske i BiH.To prije sto je u bosanskohercegovackom Zavodu za zastitu djece i omladine u Pazaricu smjesteno 63 mladih gradjana R Hrvatske
(izmedju pet i dvadeset godina) za koje niko od nasih susjeda nikad nije pitao. A kamo li ponudio pomoc.

NERMINA MUJCINOVIC