SULUDA POMIRBA

AIM, SPLIT, 27.1996. Prvi prakticni korak u ozivotvorenju ideje o hrvatskom pomirenju zajednickim pokopom vojnika koji su u Drugom svjetskom ratu pripadali suprostavljenim vojskama i ideologijama ucinjen je u nedjelju u Omisu kad su na tamosnjem groblju Vrisovci preneseni i zajednicki pokopani posmrtni ostaci 104 domobrana, sestero ustasa, te dvojice partizana koji su stradali u Drugom svjetskom ratu.

Lijesove 112 vojnika pokrivene hrvatskim stijegovima prenosili su pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice, a Svetu misu je predvodio pomocni biskup splitsko- makarski msgr. dr. Marin Barisic. Na pokopu je uz saborske, vojne i zupanijske duznosnike bio i predsjednik saborske Komisije za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava Vice Vukojevic koji je, obracajuci se skupu, izmedju ostaloga rekao da su zrtve fasizma u proteklih 50 godina preuvelicavane s ciljem da se stvori krivnja hrvatskoga naroda, a da se o zrtvama komunizma nije nista govorilo. Vukojevic je rekao i da je ovaj cin simbol pomirbe hrvatskog naroda jer bez njega nema stabilnosti hrvatske drzave.

Posmrtni ostaci 95 domobrana koji su u talijanskom stacionaru umrli od pjegavog tifusa 1943. godine ekshumirani su s podrucja Garma blizu Omisa, dok su ostali - koji su poginuli u medjusobnim borbama - tijekom rata bili sahranjeni na omiskom starom groblju.

Ekshumaciju i prijenos posmrtnih ostataka organizirala je i financirala saborska Komisija za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava, a izgradnju zajednicke grobnice financiralo je omisko gradsko poglavarstvo. Omiski gradonacelnik prof. Ivan Skaricic je tim povodom rekao: "Nasa ideja je jasna - pomirenje naroda i vecini hrvatskoga naroda to odgovara".

Tako se u Omisu po prvi put ostvarila ideja predsjednika Tudjmana o nacionalnom pomirenju zajednickim sahranjivanjem Hrvata koji su u Drugom svjetskom ratu bili na suprostavljenim stranama.

Tudjman inzistira da se najveca takva grobnica napravi u spomen-podrucju Jasenovac u kojem je pogubljeno na desetke tisuca Srba, Zidova, Roma i antifasista Hrvata.

U jednom dijelu hrvatske javnosti on dobija podrsku. Skupstina Udruge hrvatskih ratnih veterana Omisa, koja okuplja bivse domobrane, u povodu omiskog zajednickog pokopa uputila je predsjedniku dr. Franji Tudjmanu i Saboru punu potporu na ozivotvorenju ideje svehrvatskog pomirenja.

Istim povodom splitski i dalmatinski Savez antifasistickih boraca na svecanosti u povodu 52. obljetnice oslobodjenja Splita

1. listopada je izrazio "svoje ogorceno protivljenje namjeri da se jednostranom odlukom poglavarstva u Omisu sahrane u zajednicku grobnicu posmrtni ostaci domobrana, ustasa i partizana stradalih na tom podrucju u Drugom svjetskom ratu". Oni isticu da je upravo u Omisu u pola bijela dana prije godinu dana samovoljno skinuta ploca s imenima poginulih omiskih partizana, a da zato nitko nije bio pozvan na odgovornost.

Sustavno vandalsko unistavanje cjelokupne partizanske spomenicke bastine, uz istovremeno prekapanje partizanskih grobalja i nedopustivog uznemiravanja mrtvih, znak je patoloske bahatosti i svemoci novog jednoumlja koje se opravdava toboznjom pomirbom Hrvata - kaze se u priopcenju SAB-a koje se protivi nacionalnom pomirenju diranjem u kosti mrtvih.

Splitski i dalmatinski borci izjavljuju da je Drugi svjetski rat za njih zavrsio prije pola stoljeca i da danas nemaju nikakve namjere bilo sto dodavati ili oduzimati onom vremenu, te da smatraju zaista suludim miriti fasizam i antifasizam, odnosno njihove pripadnike, a u stvari popravljati i uljepsavati povijest.

Nakon sto je u Kninu, bivsem sjedistu tzv. Republike Srpske Krajine, 17. rujna u eksploziji unisten spomenik partizanima, osloboditeljima tog grada iz 1944. godine, tamosnji povjerenik hrvatske Vlade inz. Zvonimir Puljic, inace HDZ-ov saborski zastupnik, izjavio je da ce se kosti partizana, Hrvata i Srba, koje su bile sahranjene pod tim spomenikom premjestiti na gradsko groblje. Antifasisticki borci se protive i tom premjestenju te su na svojoj splitskoj svecanosti objavili da ce zajedno s rodbinom pokojnika zatraziti zastitu ne samo pravosudnih organa nego i Svete stolice, Medjunarodne federacije veterana Drugog svjetskog rata, organizacija za obranu ljudskih prava, te UNESCO- a s obzirom da je pod njegovim okriljem potpisana Medjunarodna konvencija o zastiti vojnickih grobslja.

To nije doprinos pomirenju nego perverzna lekcija mladim generacijama o kontinuitetu izmedju ustaske policije i danasnjih vojnih snaga u Republici Hrvatskoj - napisao je proslog tjedna u povodu pokopa u Omisu direktor za medjunarodno veze centra Simon Wisenthal u Parizu Shimon Samuels u svom pismu hrvatskom premijeru Zlatku Matesi u kojem od njega i od hrvatskog Sabora trazi da povuce svoj pristanak na ovakovu manifestaciju te ucini sve sto je u njegovoj moci da "ova manifestacija historijskog revizionizma bude sprijecena".

U Hrvatskoj je od prvih slobodnih izbora godine 1990. unisteno ili osteceno oko 3000 spomenika i spomen-obiljezja partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu, a "premjestanje kostiju" je pocelo u ljeto 1990., kad je podno jednog spomenika u Segetu Donjem pokraj Splita unisten grob partizanskog heroja Joze Lozovine-Mosora koji je nakon toga sahranjen na mjesnom groblju.

Pocinitelji tog cina kao i u ostalih tri tisuce slicnih slucajeva nikad nisu pronadjeni ni kaznjeni, pa cak ni onda kad su unistavali vrijedna djela znamenitih hrvatskih umjetnika kao sto su Antun Augustincic ili Joko Knezevic. Zato antifasisti porucuju: "Ako im vec rusite sve nad zemljom, ostavite im barem kosti na miru. Ne obracunavajte se s njima. Ne dirajte u njihov spokoj...".

Nasilno "pomirenje" mrtvih u Hrvatskoj ne pridonosi pomirenju zivih: Prosle subote je na Drugom opcem saboru Hrvatske ciste stranke prava na pozornici bila slika Ante Pavelica, dok je slika Josipa Broza Tita bila u sali gdje su u Splitu antifasisticki borci obiljezavali datum oslobodjenja svog grada, i gdje je velikim aplauzom nagradjen bivsi saborski zastupnik Vladimir Bebic, inace predsjednik Socijaldemokratske unije, kad je svoj govor zavrsio sa: "Zivio drug Tito".

Dok su stariji na suprostavljenim pozicijama, kako mlada generacija gleda na sadasnjeg hrvatskog vodju i nekadasnje koje bi on pomirio i tako sto prihvaca ideju da se posmrtni ostaci Tita iz Beograda i Pavelica iz Madrida prenesu u Hrvatsku? Prema proslotjednoj anketi zagrebackog tjednika "Globus" provedenoj na uzorku od 160 zagrebackih studenata 31,3 posto ih smatra da je Franjo Tudjman najveci hrvatski drzavnik u ovom stoljecu, dok 24,7 posto ih to misli za Tita, a 12,7 posto drzi da je Ante Pavelic bio najveci. Cak ih 16,7 posto misli da Hrvatska nema najveceg drzavnika u ovom stoljecu.

GORAN VEZIC