IRSKA FORMULA?

AIM, Skopje, 17.10.1996

Casna starina Sajrus Vens, bivsi sef Stejt departmenta, veteran zestokih diplomatskih ratova u Vijetnamu, Koreji, Panami i Kipru, vatrogasac velikih rasnih pozara u Detroitu i Vasintonu, ili je javnostu htio poslati poruku kako je poslije najnovije runde makedonsko-grckih pregovora u vezi sa kontraverznim problemom oko imena Makedonije u Zenevi napravljen pocetni korak, ili se zaista umorio pred obostranom nepomirljivosti dviju zemalja u ovom iracionalnom sporu. Otmjeni i dostojanstveni Vens, prema svjedocenju grckih medija, diskretno je najavio kako ce abdicirati sa pozicije posrednika UN, ukoliko dvije strane do Bozica ne izidju iz svojih dosadasnjihrovova. Sta god da je u pitanju zenevski susret ovog diplomate sa licenciranim drzavnim pregovaracima ambasadorima Hristosom Zaharakisom i Ivanom Tosevskim, izaziva bezbroj spekulacija, ali ujedno upucuje da je vrijeme za konacnu odluku pri kraju.

Podsecanja radi, spor oko imena je sustinski u kompleksnim nesporazumima koji sprecavaju cjelosnu normalizaciju odnoca na krajnjem jugu Balkana. Prije nesto vise od godinu dana pod zestokim pritiskom Klintonove administracije Grcka je ukinula trgovinski embargo prema Makedoniji, a ova je primijenila takodje spornu zastavu i dvije zemlje su uspostavile ekonomske odnose, ali do politicke normalizacije jos nije doslo. Zvanicna atina, naime, smatra da je ime Makedonije posezanje za grckom tradicijom i da reducira prava njenih gradjana porijeklom sa sjeverne zemlje. Problem imena prilikom proslogodisnjeg otopljavanja odnosa ostvaljen je za bolja vremena, ali ona jos uvijek nisu dosla. Mada smijesne atribucije "bivsa jugoslovenska republika" sa kojima je Makedonija primljena u UN bodu oci i otezavaju joj medjunarodnu komunikaciju, makedonska strana ostaje cvrsto na svojom stajalistu kako ima prirodno pravo da se zove kako se stvarno zove. Grcka joj, medjutim, to pravo osporava.

Sedam puta prije Zeneve odrzavani su slicni sastanci na kojima nije nacinjen ni najmali korak. Makedonija se, uglavnom, trudila da problem ne mrdne sa mjesta, jer racuna da ce se vremenom sve zaboraviti, a Grcka je groznicavo pokusavala da pregovore trgne iz letargije, takodje znajuci da spor iz dana u dan gubi na vjerodostojnosti i ekskluzivitetu. Sugestija da se stvar pokrenula sa nulte tacke modjda se mogla prepoznati ue jdnoj izjavi koju je Kiro Gligorov dao u Skopju prilikom povratka sa redovnog zasjedanja svjetske asambleje u Njujorku. On je, naime, pocetku nove runde pregovora sa Grcima oko imena dao prioritet nad svim svojim, inace brojnim, kontaktima prilikom visednevnog "kampovanja" na Ist Riveru. Usljidio je zenevski samit koji, doduse, nije najavio spektakularni zaokret, ali daje naslutiti da se, ipak, iza brda nesto valja.

Nikad do sada od ucesnika trojnih pregovora nije se mogla cuti cak niti optimisticka aluzija. Ovaj put, mesutim, primjetan je, doduse diskretni, ali ipak vidlivi pomak. Tako je Vens, nazivajuci razgovore "korisnim", izjavio da "fakt da ne postoji nista specificno za sta bi mogao govoriti, ne znaci a nije postignut napredak". Zaharakis je rekao da "postoji jos mnogo stvari koje treba diskutoavti", a Tosevksi da je za bilo kakvo resenje "potrebno vrijeme". Valja pomenuti i veoma bitnu cinjenicu da je prvi put pred ove pregovore grcka strana napravila konkretni prijedlog kako ona vidi moguce rjesenje. Mada je ranije u diplomatskim salonima cesto pominjana takozvana "irska formula", famozno trojno ime do sada se nije pojavljivalo u zvanicnoj formi. Prema tom prijedlogu, a atinski mediji cija se istrazivanja pomno prate u Skopju pozivaju se na diplomatske izvore, Grci smatraju za obe strane prihvatljivim rjesenje po kome bi se Republika Makedonija tako zvala u internoj upotrebi, dakle kod kuce. Za medjunarodnu komunikaciju sasvim zgodnim smatraju ime "Nova Makedonija" ili eventualno "Republika Makedonija - Skopje". Oni, znaci Grci, zvali bi je "Republika Skopje". Podsjecamo da je makedonska vlast odavno izasla sa vlastitom interpretacijom pojma kompromis, a po kojoj bi se u prva dva slucaja upotrebljavalo ustavno ime Republika Makedonija, a Grckoj je ostavljeno pravo da sjevernom susjedu kumuje u skladu sa vlastitim etickim i politickim ukusom.

Bilo kako bilo, Grcka je vec izgubila prvo poluvrijeme ove zamrsne igre. I sam pomenuti prijedlog, naravno ukoliko je autentican, definise odstupanje od prvotnog stava po kome u imenu sjevernog susjeda ne smije biti niti rijec Makedonija, nike neki njen derivat. Oprededjeljujuci se za formulu slozenog makedonskog imena u medjunarodnoj komunikaciji, vadajuci PASOK je iznevjerio rigidnu nacionalisticku liniju, blagodareci kojoj je pokojni Papandreu dobio posljedne izbore. Da je ta faza prevladana svjedoci i cinjenica da su Grci relativno mirno presli preko cinjenice da je, inace obazrivi, Sajrus Vens nekoliko puta u toku zenevskih razgovora "drugu stranu" kako po grckom diplomatskom pravopisu zavu sjevernog susjeda, imenovao njenim krstenim imenom. U ranijim prilikama ovakav bi "incident" u Atini izazvao pravu uzbunu.

I sam grcki ministar spoljnih poslova Teodoros Pangalos, ocenjujuci rezultate poslednjeg samita izjavio je da je na pomolu prihvatljivo rjesenje. U Skopju, potpuno u skladu sa uobicajenom praksom, izostaju zvanicne, ali i one poluzvanicne reakcije. Neutralni analiticari skloni su prikloniti se Pangalosovom razmislanju. Medjutim, ovo nije vrijeme da se objelodani iznenadni zaokret u vezi sa temom koja se, ne bez razloga, smatra svetinjom. Makedoniji, naime, predstoje lokalni izbori i svako radikalno rjesenje moglo bi imati neprijatne reperkusije na buducu konfiguraciju lokalne, i ne samo lokalne, vlasti. Bozic, dakle, nije slucajno odabran. Pise: BUDO VUKOBRAT