NEUSPJEH "TRABANATA SPS"

Reagovanja u Srbiji na izbore u BIH

U lepezi misljenja koja se mogu cuti u beogradskoj politickoj carsiji, karakteristicno je i sledece: San o velikoj Srbiji nije ovoga puta ostvaren, ali to ne znaci da je vreme stalo i da se na tome nece raditi, samo na drugaciji nacin

AIM, Beograd, 20.9.1996.

Koliko god su najuticajniji svjetski drzavnici i, posebno, ljudi iz OEBS-a, davali euforicne izjave o izborima u BiH, nazivajuci ih "istorijskim" i "prekretnicom", toliko su zvanicnici, analiticari i mediji u Beogradu ovaj dogadjaj propratili mirno, cinilo se i nezainteresovano. Sasvim bi bilo drugacije da je kandidat Saveza za mir i progres, koga je podrzavao zvanicni Beograd, pobijedio u trci za trojno Predsjednistvo. Izborni rezultati za ovo najvise tijelo, za koje niko u Beogradu ne moze ni da pretpostavi kako ce funkcionisati, spustilo je na zemlju celnike vladajuce Socijalisticke partije Srbije, ali i dalo sansu opozicionim licnostima da, pojednostavljeno receno, likuju.

Tako, zamjenik sefa poslanickog Kluba Demokratske stranke Srbije, Vladan Batic, poznat po ostrom jeziku, kaze da je narod u "RS izabrao legitimne predstavnike" uprkos velikoj medijskoj promociji koju su imali "trabanti SPS". I predsjednica Gradjanskog saveza Srbije, Vesna Pesic, ne krije zadovoljstvo "sto je stranka Slobodana Milosevica izgubila na ovim izborima". Isto, ili vrlo slicno misljenje imaju licnosti i iz drugih stranaka. Gotovo da se niko ne upusta u komentarisanje cinjenice da ce naredne dvije godine predsjednik koletivnog drzavnog organa biti gospodin Alija Izetbegovic.

Jedan od grlatijih opozicionara, koji ne zeli zbog "svojih" da mu se spominje ime kaze: "Neko to mora da bude. Muslimani i Hrvati ne bi prihvatili Momcila Krajisnika i da je dobio najvise glasova. Mislim da ce on za Srbe moci mnogo vise da ucini samo kao clan tog tela nego kao predsednik. Osim toga, Izetbegovic ce biti stalno pod lupom medjunarodnih faktora, jer ce imati, ipak, tretman sefa drzave. Takozvana medjunarodna zajednica ga je, uostalom, ustolicila na to mesto i pre nego sto su saopsteni izborni rezultati samim tim sto je ugovoren njegov susret sa Milosevicem u Parizu."

Za predsjednika Demokratske stranke Srbije, Vojislava Kostunicu, najvaznije je da su izbori potvrdili "drzavnost Republike Srpske u okviru BiH", a lider Demokratske stranke, Zoran Djindjic, pobjedu Biljane Plavsic i Momcila Krajisnika u srpskom entitetu karakterise kao "velicanstvenu", isticuci da je na taj nacin receno "NE filijalama Slobodana Milosevica".

Niko medju beogradskim opozicionim licnostima nije iznenadjen izbornim rezultatima. To tvrdi i predsjednik stranke Demokratski centar, Dragoljub Micunovic. On je saradniku AIM-a rekao: "Ocekivala se pobeda nacionalnih stranaka. Jer, proslo je malo vremena od zavrsetka rata za bilo kakvu mirovnu edukaciju stanovnistva. Drugo, jos uvek postoji ogromno nepoverenje i predstavnici etnickih grupa su uspeli da zbiju redove u svom narodu kako im se ne bi rasipali glasovi. Tog rasipanja bilo je najvise na srpskoj strani, jer je postojao pokusaj jedne koalicije da se bar trecina glasova otme nacionalnim strankama. Mislim da ce situacija biti bolja zbog toga sto ce sada, prvi put posle rata, postojati jedna centralna vlast za BiH. Bice veoma tesko raditi u tom Predsednistvu. Radi se o starim znancima, koji su bili na funkcijama dok je BiH bila federalna jedinica unutar Jugoslavije. Oni ni tada nisu mogli da saradjuju, zatim su ratovali i sada su se ponovo nasli u istoj prostoriji da bi donosili zajednicke odluke. Razlika je u tome sto sada postoji ogroman pritisak medjunarodnih faktora i nadam se da su sva trojica shvatili da vise nemaju onu komociju za neodgovornost u donosenju odluka kakvu su imali ranije. Sada ce te odluke morati da uklapaju u Dejtonski sporazum, svesni prisustva medjunarodnih posmatraca, vojnih i policijskih snaga. Ako bilo ko od njih bude raspirivao sukobe zna se kako ce proci. Mene, medjutim, nece nimalo iznenaditi ako oni sada pocnu i da saradjuju kako bi se prikazali u drugom svetlu".

Medju analiticarima naklonjenim gradjanski orjentisanim strankama u BiH preovladava misljenje da su ovi izbori "samo priprema za one koji ce se odrzati kroz dvije godine", kada ce Bosanci i Hercegovci moci hladnije glave da razluce da li im je buducnost sa nacionalnim strankama. Kao da je sada rijec o svojevrsnom prelaznom periodu. Po ocjeni vecine, medjunarodna zajednica nije dala dovoljno podrske Zdruzenoj listi za BiH, iako se javno uvijek zalagala za "gradjansko drustvo".

Ne cudi nimalo to sto su lideri nacionalisticki nastrojenih stranaka u Srbiji pozdravili pobjedu kandidata SDS na "njihovom terenu", ali je malo cudno da su tako brzo zaboravili na Radovana Karadzica, pogotovo oni koji su cesto bili njegovi gosti na Palama. On se jednostavno nigdje ne spominje, ni u zvanicnim izjavama, ni u komentarima. Razlog lezi vjerovatno i u tome sto je Biljana Plavsic njegov "dostojan naslednik".

Postoje i misljenja da ce "svako vladati u svom ataru" i da ce centralna vlast u Sarajevu biti samo "pokrice medjunarodnoj zajednici", koja ce moci da kaze da je uspjela ponovo da "stavi za isti sto doskorasnje ratne protivnike".

U lepezi misljenja, koja se mogu cuti u beogradskoj politickoj carsiji, karakteristicno je i sledece: San o velikoj Srbiji nije ovoga puta ostvaren, ali to ne znaci da je vreme stalo i da se na tome nece raditi, samo na drugaciji nacin. Ako mi nismo stvorili savez srpskih zemalja, ni Izetbegovic nije uspio da stvori unitarnu Bosnu po svom konceptu. Mozda smo trenutno svi gubitnici. Ukoliko se u vecoj meri naoruza vojska Federacije, kroz desetak godina ponovo bi moglo doci do rata. Naravno, ukoliko snage NATO pakta, ili samo SAD, ne ostanu tamo bar onoliko koliko vec postoje mirovne snage na Kipru...

Izmedju ovakvih razmisljanja i misljenja pojedinih stranackih licnosti - da je na rat u BiH stavljena tacka - tesko je odgonetnuti sta nosi buducnost. U jednom se slazu skoro svi, bez obzira na stranacku pripadnost: Bosna ne moze opstati bez zamasne finasijske pomoci razvijenih zemalja, a svaki odlazak medjunarodnih vojnih i policijskih snaga vise je nego rizican.

Uocljivo je, takodje, da su stranka na vlasti i mediji pod drzavnom kontrolom manje okupirani buducnoscu Bosne, a vise pitanjem da li ce se poslije izbora u BiH skinuti sankcije Srbiji i Crnoj Gori. Citirani Vladan Batic smatra da to nece biti ucinjeno sve dok se Tribunalu u Hagu ne izruce sve osobe optuzene za ratne zlocine, ne postigne dogovor o sukcesiji i ne uspostavi "adekvatan stepen autonomije na Kosovu".

(AIM) Ejub Stitkovac