OBAVEZE NA IZBORNE POBJEDNIKE

Sarajevo Sep 16, 1996

ZADUZBINA STARE VLASTI

AIM, SARAJEVO, 16.09.96. Da li ce i kako doci do promjene vlasti u Bosni i Hercegovini nakon izbora, pitanje je na koje se jos uvijek ceka odgovor? Ono sto se, medjutim, vec zna jeste da bez obzira na eventualne promjene, sadasnja vlast iza sebe je ostavila mnogo neuradjenog posla. Odnosno, obaveza koje ce da li oni sami ponovo ili netko drugi ipak morati zavrsiti.

Tako na primjer dosadasnja Vlada Federacije BiH izradila je niz zakonskih akata kojima je trebalo da se zaokruzi ustavno-pravni sistem Federacije. Medjutim, mnogi od njih nisu ugledali svjetlo dana, a proces njihovog zazivljavanja zaustavljen je u Ustavotvornoj Skupstini FBiH. Istina, neka od rjesenja a koja su narocito vazna za postizborno konstituisanje vlasti Federacije, s ozbirom na neslaganje i razmirice dosadasnjih partnera u vlasti (SDA i HDZ), donijece visoki predstavnik Karl Bildt. To jest, ono oko cega se dosadasnji predstavnici vlasti nisu mogli dogovoriti bice im nametnuto diktatom.

Rijec je o Zakonu o izboru izaslanika u Domu naroda parlamenta FBiH, a koji je vazan ne samo za konstitusanje buduceg federalnog parlamenta vec i za Parlament BiH. Ni na insistiranje visokog predstavnika Bildta ni njegovo upozoravanje najvisih predstavnika vlasti Federacije, poslanici i zastupnici Ustavotvorne Skupstine nisu se mogli sloziti oko broja delegata, predstavnika Bosnjaka i Hrvata koji bi iz kantona i zupanija cinili Dom naroda federalnog parlamenta BiH. Stoga je ostalo da medjunarodna zajednica odluci koliko ce Hrvata dati srednjebosanski kanton i da li ce se pri tome imati u vidu broj Hrvata koji u njemu zive i na cemu su insistirali predstavnici ovog naroda u vlasti. Odnosno, hoce li se kod odredjivanja broja delegata i bosnjackih i hrvatskih, koji bi trebao biti isti, ne samo iz srednjebosanskog vec i neretvanjskog a koji ce kantoni sa posebnim rezimom utvrditi na osnovu pariteta a ne proporcionalnosti, zasta su se opet zalagali bosnjacki predstavnici u blasti.

Kako god da medjunarodni faktori presude, nova vlast morace uvaziti to rjesenje. Namece se pitanje sta sa onim obavezama koje su morali dosadasnji partneri u vlasti izvrsiti, koje se nece nametnuti diktatom? Odnosno, ukoliko se malo sta nakon izbora promijeni u strukturi vlasti hoce li se moci postici dogovor?

Radi se o usaglasavanju amandmana na Ustav Federacije a kojima se federalni uskladjuje sa Ustavom BiH. Ono sto je sporno i s cim se uslo i u izbore jeste pitanje statusa Sarajeva. S obzirom da se ni partneri u vlasti ni do izbora nisu mogli sloziti oko ustavnog uredjenja ovog grada, ostaje otvoreno pitanje kako ce se ustrojiti kantonalna vlast Sarajeva, za koju su glasali gradjani Federacije, kada Sarajevo po federalnom Ustavu i dalje ostaje distrikt. Ko je opstruirao uredjenje statusa Sarajeva tesko je reci jer su se partneri u vlasti medjusobno optuzivali i svoj sestogodisnji mandat skoncali u razmiricama po ovom pitanju. Ostalo je medjutim nerijeseno, a takodjer znacajno pitanje federalnog obiljezja, zastave i grba. I dok je visoki predstavnik Karl Bildt napravio rjesenje zastave BiH, a koja bi se nakon objavljivanja rezultata izbora mogla zavioriti na Ist Riveru. Prema, istina nezvanicnim informacijama, postoji nacelna saglasnost oko ponudjenog rjesenja zastave BiH. Tako ce se, po svemu sudeci mnogo prije zavioriti nova BiH zastava nego federalna koja se vec poodavno trebala istaci.

Da li slucajno ili namjerno ali su predstavnici prethodne vlasti pokrenuli i pitanje prava zastupnika u Ustavotvornoj Skupstini. Sacinjen je i prijedlog zakona, koji je, medjutim izazvao burne reakcije javnosti. Prema ovom zakonu skupstinski poslanici svoj parlamentarni rad u ratu trebalo je da i dodatno naplate. Tako na primjer, poslanici koji su u Skupstini bili od prvog dana njenog formiranja, po ovom zakonu trebalo je da dobiju oko 25.000 DEM. Ovom prijedlogu suprotstavili su se bosnjacki poslanici, ne zbog toga sto oni smatraju da taj novac nisu zasluzili, vec kako to rece jedan poslanik u Skupstini zbog mogucnosti da im se ne "desi narod".

Zakon istina nije donesen, narod se, medjutim, dogodio na izborima i upravo od njegovog glasa sada i zavisi hoce li se vise uopste o ovom raspravljati ubuducem parlamentu, i naravno ko ce, da li oni isti ili neki novi ljudi.

MIRJANA MICEVSKA