PREGLED STAMPE

Nezavisni nedjeljnik "Monitor":

I N T E R V J U - Prof. dr HRVOJE KACIC, predsjednik drzavne

komisije za granice Republike Hrvatske

"Prevlaka vise nije teritorijalni problem" - kaze dr Kacic, komentarisuci rezultatte nedavno potpisanog Sporazuma o normalizaciji odnosa izmedju Hrvatske i SRJ. U zanimljivom razgovoru hrvatski diplomata detaljno obrazlaze novonastale okolnosti povodom spora oko Prevlake.

KACIC: Potpisani sporazum je zapravo tocka na jednu dugotrajnu fazu koja u stvari znaci afirmaciju pozicija s kojim je Hrvatska usla u proces raspada bivse drzavne zajednice. Kad kazem tocka, to nije i zavrsetak. To znaci i pocetak jednog drugog procesa koji je po svom sadrzaju drugaciji i koji ce biti dugotrajan. U ovom bi se trenutku zaustavio samo kod nekih aspekata Sporazuma, pri cemu drzim da je izvanredno vazno naglasiti sadrzaj clanka 1. i 2. Sporazuma u kojima se izricito kaze da "ugovorne stranke postuju jedna drugu kao neovisne, suverene i ravnopravne drzave u okviru svojih medjunarodnih granica". Hrvatski drzavni teritorij, hrvatske drzavne granice su dakle, neupitne, i to od hrvatskog Podunavlja i Vukovara do Prevlake, odnosno rta Ostro. Drzim da ta cinjenica ima posebnu tezinu u odnosu na hrvatske interese.

MONITOR: Ima i onih koji i poslije potpisa postavljaju pitanje sto su to medjunarodne granice?

KACIC: Za Hrvatsku je to teritorij u kojemu je Republika Hrvatska priznata od ogromne vecine zemalja u svijetu, a medju njima od svih aktivnih clanica UN. Prema tome, Jugoslavija ili Srbija nisu vise imali nikakvih sansi osporavati to fakticno stanje i bilo je samo pitanje trenutka kada ce se to sluzbeno izreci i potpisati. Prevlaka vise nije uopce pitanje koje se moze tretirati kao problem teritorijalne pripadnosti. To je jasno naznaceno u clansku 4. Sporazuma, ali tu odredbu treba obavezno promatrati i cijeniti u kontekstu clanaka 1. i 2. Sporazuma o medjunarodnom postivanju suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti izmedju Republike Hrvatske i SRJ. Dakle, cijeli poluotok Ostra zajedno s rtom Ostrim te unutarnje uvale Prevlaka i Cipavica sve do rta Konfin, su definitivno priznati i od strane Beograda ili Jugoslavije. Ja sada ne bih ulazio u to koliko u toj saveznoj drzavi gospoda Milosevic i Milutinovic zastupaju Crnu Goru, ali je cinjenica da je tandem Milosevic - Milutinovic u medjunarodnoj zajednici priznat i da ima pravo preuzimati obaveze za SRJ, dakle i za Crnu Goru kao drugu, navodno ravnopravnu federalnu jedinicu. Beogradskim sporazumom je stavljena tocka sto se tice teritorijalne pripadnosti rta Ostro, jer je receno da ce se o sigurnosnim aspektima Prevlake raspravljati u duhu Povlje UN i dobrosusjedstva. Kod toga takodjer valja voditi i racuna o brojnim dosad donesenim rezolucijama Vijeca sigurnosti UN kojima se potvrdjuje teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, a u istom je tonu i posljednja rezolucija broj 1066. od 15. srpnja koja obradjuje pitanje Prevlake. Dakle, u pogledu najjugoistocnijeg dijela Hrvatske nema nikakvih pregovora. Nasi susjedi trebaju shvatiti kako bi svaki ustupak u pogledu teritorija bila nagrada agresoru. A na hrvatskoj strani nitko to sebi ne moze priustiti.

MONITOR: Je li demilitarizacija sireg podrucja Prevlake s naglaskom na razvoj turizma najbolje rjesenje za prevladavanje ovog problema izmedju Hrvatske i SRJ?

KACIC: Kad je rijec o demilitarizaciji podrucja na jugu Hrvatske i istom tolikom pojasu s jugoslavenske strane treba reci da je demilitarizacija zapravo pitanje uredjenja zivota na tom podrucju, i to gledajuci interes svih ljudi koji tu zive. Buducnost na tom podrucju jeste u razvoju turizma s obzirom na iznimno zanimljive lokacije i posve je jasno da turizam nije ljubitelj militarizacije. Prema tome, u nasem je i opcem zajednickom interesu da treba ici za rjesenjima koja ne sputavaju gospodarski razvoj, a osim toga kad se normaliziraju prilike i nema nikakve potreba da se topovske cijevi i drugi vojni "instrumenti" nalaze izmedju susjeda na tom podrucju. U tom smislu treba reci da vec nekoliko mjeseci skupina strucnjaka za opcinu Konavle radi na izradi studije idejnog rjesenja o gradnji jednoga turistickoga kompleksa u podrucju unutarnje uvale Prevlaka na hrvatskoj strani. Taj ce projekt, nadam se, uskoro biti predstavljen hrvatskoj i siroj javnosti. Prema tome, to je najznakovitiji dokaz da cemo mi s hrvatske strane ispuniti zahtjeve koji se postavljaju u smislu obaveze sigurnosti dubrovackog podrucja, ali i podrucja cijele Boke Kotorske. To je ujedno i prakticni doprinos realizaciji tocke 4. Sporazuma u kojoj se govori o sigurnosnom aspektu pitanja Prevlake. Time Hrvatska dalje istrajava na poziciji da treba voditi racuna o sigurnosti Dubrovnika i Boke Kotorske, jer ce sto se tice razvoja dobrosusjedskih odnosa protok vremena pomoci da se orjentiramo na to kako cijeli taj prostor ozivjeti u gospodarsko-razvojnom smislu.

MONITOR: Ima li naznaka o konretnim modalitetima demilitarizacije sireg podrucja Prevlake?

KACIC: O demilitarizaciji i sigurnosti dubrovackog podrucja i Boke kotorske slijede pregovori i jos je prerano govoriti o bilo kakvim pojedinostima. No, u svakom slucaju mi smo spremni na temelju reciprociteta krenuti u demilitarizaciju i ta pitanja rjesavati sporazumno i sukladno medjunarodnom pravu.

MONITOR: Dosta cesto se postavlja pitanje prisutnosti promatraca UN-a na Prevlaci iz cega se zatim zakljucuje kako Prevlaka nije hrvatski teritorij?

KACIC: To navodno problematicno pitanje takodjer treba demistificirati. Naime, i posljednji metar cetvorni na najjuznijem dijelu Hrvatske je oznacen kao podrucje koje spada u hrvatski teritorij. Prilikom povlacenja jugovojske u jesen 1992. godine dogovoreno je da na prostoru poluotoka i rta Ostro gdje su bile vojarne - da tu Hrvatska nece postaviti svoje vojne postrojbe - i da ce kao kontrola da to Hrvatska ne bi ucinila, tu biti postavljeni promatraci UN-a. To medjutim nije nikakva eksteritorijalnost kako se to u Srbiji i Crnoj Gori tumaci. Hrvatska, naime, postuje taj i kasnije dogovore o demilitarizaciji i sa svojim vojnim postrojbama nije usla u naznacene prostore. No, hrvatski su granicari na Debelom brijegu, ali i na rtu Konfin u podrucju poluotoka Kobila nasuprot i sjevernije od rta Ostro. Njihova prisutnost doista nikoga u Crnoj Gori ili SRJ ne treba zabrinjavati, jer kao i

1. godine tako i sada Hrvatska zaista nema nikakvih pretenzija spram svojih susjeda.

MONITOR: Kako onda tumaciti posljednje izjave predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica koji je ustvrdio da Prevlaka trenutacno nije ni hrvatska ni crnogorska vec da je pod rezimom UN-a, te da ce se prilikom razgovora u UN-u u New Yorku i State Departmentu u Washingtonu zauzimati za to da Prevlaka u konacnici pripane Crnoj Gori i SRJ?

KACIC: Ni gospodin Bulatovic ni itko drugi s podrucja SRJ nije u poziciji dovoditi u pitanje i otvarati raspravu o rezolucijama koje su vec donesene u Vijecu sigurnosti. Ako SRJ zeli biti sudionik i aktivnim partnerom u okviru UN-a onda se u cjelosti moraju prihvatiti odluke koje su vec donesene na toj razini. Radi se, dakle, o potpuno neutemeljenoj izjavi gospodina Bulatovica bez ikakvih sansi za bilo kakve naknadne rezultate ili ucinke. Ja jednostavno ne mogu vjerovati da gospodin Bulatovic nije upoznat, primjerice, s tekstom posljednje rezolucije Vijeca sigurnosti UN broj 1066. od 15. srpnja u kojoj se govori o Prevlaci. U trecem stavku te rezolucije stoji, citiram: "Ponovno se potvrdjuje, jos jednom, obaveze UN-a, prema neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske". Podvlacim odrednicu - jos jednom jer je to jos jedna izricita potvrda neupitnosti hrvatskih granica te su prema tome i preostale spekulacije i dubioze ma od koga dolazile potpuno neutemeljene. Sto se tice teritorijalne cjelovitosti Hrvatske tu nema nikakva prostora ni za Crnu Goru ni za Srbiju da dovode u pitanje hrvatske granice onako kako su utvrdjene od strane medjunarodne zajednice, Vijeca sigurnosti UN-a i Badinterove komisije.