PROMJENE CE DOCI S IZBORIMA

Interview: Stjepan Radic, potpredsjednik Sabora RH i potpredsjednik HSS-a

AIM, ZAGREB, 12.9.1996. AIM: clanovi Vase stranke na skupovima i u intervjuima u zadnje vrijeme cesto govore da ovo nije ono pravo, da sadasnja Hrvatska ne lici na njihov san. Naglasak je prije svega na nepravdi prilikom raspodjele vlasnistva, dakle pretvorbi, a manje na stanju ljudskih i gradjanskih sloboda. RADIC: Gledajte, zalazemo se primarno za toleranciju i za jednaka prava, bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost. Na zalost, ono sto govore nasi clanovi jest sve vise prisutno, da se poistovjecuje stranka sa drzavom. Jer cak ni HSS koji je imao 90 posto birackog clanstva izmedju dva rata nije smatrao da je on iskljucivi tumac osjecaja i politike jednog naroda. Nije strasno samo to sto oni to mogu, vec to sto se to ostvaruje u praksi. Na svim nivoima drzavne uprave sjede clanovi vladajuce stranke. Tko njoj ne pripada nema mjesta u upravi drzave. On ne moze biti u funkciji vlasti. Ako Hrvatska pak zeli prosperirati i biti demokratska drzava to ne mogu biti pravila ponasanja. Mi se protiv toga borimo kako znamo i ako jednom dodjemo na vlast, a nadamo se da hocemo u skoroj buducnosti, ili barem u participaciji vlasti, ukinut cemo sva ta nakaradna pravila. AIM: Znate li barem jedan svjezi primjer podobnosti? RADIC: Zamislite, jedini nedostatak direktora Kornata, koji je vazio kao strucna i odgovorna osoba, kojeg su svi hvalili predsjedniku Tudjmanu bio je sto nije clan HDZ-a vec HSS-a. To je sam predsjednik rekao. Nakon toga je tom covjeku ukinut radni odnos. To govori da su stvari vrlo opasne i da su izmakle kontroli. Nedavno je Globus napisao, a ja sam provjerio da je informacija tocna, da se Zlatko Canjuga, clan vladajuce stranke, pojavljuje kao super recezent povijesti i odredjuje koji ce se udzbenici koristiti u skoli, i nakon sto je proslo pozitivnu strucnu reviziju. On se pojavljuje kao konacni arbitar. A to govori o situaciji u drustvu koja je krajnje nezdrava, gdje je moguce da umjesto sposobnih dolaze podobni, i gdje se stvari mijenjaju samo na gore. To je koristenje politicke vlasti! S druge strane, ili sa iste, dogadjaju se nevidjene korupcije, sto je dovelo do siromastva vecine ljudi u Hrvatskoj. HSS stoji na poziciji da se stvari moraju brzo mijenjati. AIM: Kakvi su vasi odnosi sa HSS-om B&H i sto mislite o bosanskim izborima? RADIC: Kako sam ranije istaknuo u nevezanom razgovoru, oni traze nase savjete, tek ponekad dolaze s nama razgovarati. Jednom je nas predsjednik Tomcic bio u posjeti dolje. Ono za sto se mi zalazemo, a to opet ima veze s nama u Hrvatskoj, za ravnopravne i postene bosanske izbore. Nisam sasvim siguran da ce oni to i biti, sudeci po stampi, sto mi je zapravo jedini izvor. Ne vidi se da svi sudionici imaju jednak tretman i jednaka prava u izbornom natjecanju. Ipak je ovo jedan korak naprijed i ove izbore treba shvatiti kao jedan korak ka pravim izborima, jer sada se jos uvijek manifestiraju samo nacionalne pripadnosti, koje za Bosnu bas i nisu dobre, sto se pokazalo. Naime, osim malih stranaka i unatoc deklaracijama, malo njih ima u interesu jedinstvenu Bosnu. Svima se, na zalost, vise mili nesto drugo. Predodzba uredjenja i zivljenja je potpuno razlicita. AIM: Kako gledate na to da je HDZ B&H, kao i ovaj nas HDZ, za razliku od HSS-a ovdje i tamo, jedna te ista stranka, sto znaci da se "Herceg Bosnom", pa i dijelom ovih izbora, upravlja iz Zagreba.
RADIC: To nije zdravo ni za politicku situaciju ovdje ni u Bosni i Hercegovini i sa njihovom spremnoscu za obranu koju su oni pokazali prvi, dok su Muslimani jos, recimo to tako, lutali. Na zalost, njihovo oslanjanje na Hrvatsku je puno vece nego sto to prilike dozvoljavaju. AIM: Veze HSS-a sa Bosnom i Hercegovinom nisu male i beznacajne. Naime, vas prosli predsjednik Drago Stipac bio je rodom iz Busovace. RADIC: Imao je nevjerojatno jako dobar i jasan pregled situacije u Bosni. Bio je prvi koji je predlozio da se kantonalno uredi Bosna, prije Coultiliera, ne po nacionalnom principu kao primarnom, vec i po kulturnom, geografskom i tako dalje. Jos je

1. godine rekao da su Hrvati politicki i vojno porazeni u Bosni. Ako vec idete na placanje racuna, Dayton je ozakonio status quo. A to znaci, to je samo hipoteza, da je jednako dao koridor do Srebrenice, kao i onaj kod Brckog. Taj srpski koridor govori da je najveca Hrvatska zajednica u Bosni, dakle bosanska Posavina, osudjena na nestanak. A taj koridor je sporazumom iz
2. bio cijeli u Banovini Hrvatskoj, i Modrica i Derventa i Brcko. A danas spominju kao najveci domet Odzak i Orasje, koje su zapravo enklave. AIM: Kakve posljedice po B&H ima, ili moze imati, normalizacija Hrvatske i SRJ? Naime, citao sam da je moguce da iduce godine ove dvije drzave naprave nekakav savez, ovaj put legalan, da bi dotukli i ono malo iluzije od Bosne. RADIC: Vjerujem da to nije moguce, pogotovo ne u tako kratkom vremenu. Zar ne vidite kakvo je nezadovoljstvo ovdje kod ucesnika Domovinskog rata pa i kod sirih slojeva. Problem je ta 7. tocka sporazuma koja govori o prihvacanju oprosta, sto bi podrazumjevalo i da bi Srbi koji su se borili na kontra strani, a koji mogu dobiti oprost, dobiju cak i penziju. I prije nego sto nasi borci dobiju povecanje svojih primanja. AIM: Mene zanimaju moguce posljedice tog sporazuma na ono sto se dogadja u Bosni i Hercegovini. RADIC: Sporazum sa SRJ moramo gledati u kontekstu samo ovog sporazuma. Mi nismo protiv sporazuma nego protiv nacina i teksta sporazuma. Pitanje Prevlake, ratne stete i prihvacanje oprosta bez Sabora je nedopustivo. Nema odricanja od sile kao nacina osvajanja tudjeg teritorija. Tu je i pitanje prognanika? AIM: Kako objasnjavate normalizaciju odnosa dviju drzava u uvjetima kada jedna drzi pod kontrolom dio teritorija druge? RADIC: HSS smatra da su mirna reintergracija i povratak prognanika morali prethoditi potpisivanju sporazuma o medjusobnom priznavanju. AIM: Buduci SRJ nije kao drzava priznata u svijetu, prvo priznanje je dakle, doslo bas od Hrvatske. Je li zrtva tako priznala agresora? RADIC: Ponovno priznanje SRJ nije upitno nakon ukidanja sankcija od strane medjunarodne zajednice. Ono sto neizmjerno smeta je neprepoznatljivost zrtve i napadaca iz teksta sporazuma. Smatramo da je apsolutno morala biti mnogo jasnija formulacija u tom smislu. AIM: Vjerujete li da ce 1997. doci do promjene vlasti i hoce li ta godina biti presudna za dobru buducnost ove drzave? RADIC: Ako budu provedeni posteni izbori sa visestranackom izbornom kontrolom smatram da ce vrlo vjerojatno doci barem do participacije u vlasti od strane opozicije. Naravno, ako se priznaju izborni rezultati, 1997. godina je presudna u tom smislu. AIM: Prokomentirajte odnos hrvatske politike na vanjskom i unutarnjem planu i u tom smislu ulogu opozicije u nas. RADIC: U formuliranju vanjske politike utjecaj opozicije je beznacajan jer nema pristupa u kreiranju vanjske politike i sve se svodi na povremene proteste (eventualno) i deklaracije. Na unutarnjem planu je opozicija mnogo vise prisutna, ali nazalost nedostaju rezultati jer je nacin obnasanja vlasti vladajuce stranke takav da ne dozvoljava nikakvu participaciju u vlasti cak i unatoc izbornim rezultatima.

ALEN ANIC