LJUBLJANSKA BANKA I DEVIZNI ULOZI GRADjANA BiH

STEDISE ZOVU BILDTA

AIM SARAJEVO, 1.09.96. Predratne devizne stedise potrazuju od poslovnih banaka, odnosno drzave Bosne i Hercegovine, 2,75 milijardi njemackih maraka! Procjenjuje se da je taj novac vlasnistvo oko 500 hiljada zitelja ove zemlje.

Udruzenje deviznih stedisa BiH nedavno se pismom obratilo i visokom predstavniku medjunarodne zajednice u BiH Karlu Bildtu s molbom da im pomogne.

"Uvjereni smo da Vi to mozete preko medjunarodnih finansijskih institucija te Vlade RBiH i Vlade Republike Slovenije. Posebno isticemo deviznu stednju kod Ljubljanske banke koja je u BiH djelovala preko svojih filijala. Radi se o sumi od preko 255 miliona DEM. Za gradjane Slovenije koji zive na teritoriji te republike ovo pitanje je rijeseno na odgovarajuci nacin", stoji pored ostalog u pismu.

Karl Bildt nije jos odgovorio na zahtjev Udruzenja, kao sto to nije ucinio, izuzimajuci kratke telefonske kontakte, ni predsjednik bh. Vlade Hasan Muratovic kome su stedise uputile nekoliko pisama.

• Stednja gradjana, kao cisti oblik privatnog vlasnistva, potpuno se zanemaruje. U slucaju Ljubljanske banke cak postoje i elementi diskriminacije pa smo zato zatrazili pomoc i od Karla Bildta, kaze Ale Lizalovic, clan Upravnog odbora Udruzenja deviznih stedisa.

Potenciranje odnosa sa Ljubljanskom bankom pocelo je od vremena kada je iz dezele stigla informacija da je za tamosnje "stare devizne stedise" nadjeno odgovarajuce rjesenje, odnosno da im je novac isplacen. Bh. komitenti Ljubljanske banke sada podsjecaju da ih pri polaganju deviza u tu banku niko nije pitao za nacionalnost, republicku ili drugu pripadnost. Svi su, diljem tadasnje SFRJ, potpisivali istovjetne ugovore o orocavanju i dobivali identicne knjizice. U ostvarivanju prava po tim dokumentima, napravljena je selekcija po kojoj su drzavljani BiH, do sada, ostali kratkih rukava

"Kao da postoji razlika izmedju nasih i dolara i maraka koje su ulagali stanovnici Slovenije", vajkaju se ovdasnje stedise i prezentiraju dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Ljubljanska banka jos 1. avgusta 1990. godine iz tadasnje Narodne banke Jugoslavije u glavni grad Slovenije, odnosno njenu Narodnu banku, prebacila uloge prikupljene u BiH u iznosu od 276 miliona i 330.846 DEM. Po logici stvari, time je Narodna banka Slovenije postala garant ove stednje.

Kada se ovoj cifri dodaju ugovorene kamate, dolazi se do sume od oko 300 miliona DEM koje je Ljubljanska banka duzna Bosancima i Hercegovcima, a koje se skoro sest godina "vrte" po Sloveniji.

• Nema nikakvih razloga da se i nama ne vrate nasi ulozi u Ljubljanskoj banci. Trazili smo od bh. Vlade pokretanje ovog pitanja na medjudrzavnom nivou, kontaktirali ambasadora Republike Slovenije u BiH koji je obecao pomoci, ali se sve zavrsilo na lijepim rijecima, kaze Lizalovic i dodaje da je strpljenje na izmaku i da ce Udruzenje poduzeti sve mjere koje su na raspolaganju - od tuzbi do upoznavanja institucija sirom svijeta o cijelom slucaju.

Sto se obaveza ostalih poslovnih banaka tice, nagovjestaj rjesenja stigao je sa posljednje sjednice Ustavotvorne skupstine Federacije BiH. Naime, podrzani su nacrti zakona o privatizaciji preduzeca i stanova po cijim odredbama je predvidjeno da ce se za otkup stanova ili kupovinu dionica preduzeca stara devizna stednja prihvatati kao valjano sredstvo placanja.

Svakako, ostaje pitanje u kojem procentu ce to rijesiti problem duga stedisama koji, ne racunajuci obaveze Ljubljanske banke i kamate, iznosi oko 2,5 milijarde maraka. Stedise su raspolozene da starim ulozima kupuju stanove, ali na pominjanje dionica sumnjicavo vrte glavom. Dok docekaju dividende proci ce ponovo niz godina, smatraju mnogi, i predlazu da im se umjesto toga omoguci da po osnovu starih uloga placaju troskove lijecenja i sahrana. Jer, kako tvrde u Udruzenju, starosna struktura predratnih vlasnika deviza pokazuje da se pretezno radi o penzionerima ili ljudima koji su blizu tog statusa. Stoga je i razumljivo da ih dionice i potencijalne dividende ne cine bas presretnim. Radije bi da dodju do svog novca, a to ce biti tesko ostvarivo u situaciji velikih unutrasnjih i vanjskih dugova koje je BiH naslijedila, ali i stvorila tokom rata.

Po svemu sudeci, stare devizne stedise morace iskazati jos dosta strpljenja i upornosti da dodju do svog novca. Hoce li im u tome pomoci Bildt ili Muratovic, krajnje je neizvjesno.

IBRAHIM POLIMAC (AIM)