RAT BEZ POBJEDNIKA

Sarajevo Aug 27, 1996

Intervju: mr Predrag Radic, kandidat za predsjednika RS

Mr Predrag Radic je sef Demokratsko-patriotskog bloka Republike Srpske (DPB RS), koalicije pet politickih stranaka i tri udruzenja gradjana, formiranog radi zajednickog ucesca na septembarskim izborima u BiH. I, ujedno, gospodin Radic je kandidat ovog bloka za predsjednika RS.

Na pitanje jednog novinara sta bi promjenio kada bi postao predsjednik RS, mr Predrag Radic, koji je aktuelni predsjednik Skupstine Opstine Banjaluka, odgovorio je: "Promjenio bih vase pitanje". Hteo je reci da predsjednik RS, kako on tu funkciju vidi, ne smije imati veliku vlast. Vlast je, smatra on, u skupstini.

Predraga Radica pitamo jesu li Srbi, bar kad je rijec o Srbima iz BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom i rjesenjima koja po njemu proisticu, ostvarili svoj nacionalni interes.

RADIC: Tesko da je ostvaren! Ja se uvijek, kad odgovaram na takva pitanja, sjetim gotovo 30 hiljda mostarskih Srba za koje sada ne znam gdje su - nomadi su negdje. Ne mogu drugacije nazvati ono sto se zbiva i sto rade ti nevoljnici, jer o njima niko ne vodi racuna. Kako mozemo tvrditi da su Srbi ostvarili svoje nacionalne interese, kad znamo sta se desilo sa jednim, 100 odsto srpskim, Drvarom; 90-postotnim Grahovom, 82- postotnim srpskim Glamocem, 70-postotnim Petrovcem itd. Niko nece da se stavi u izbjeglicku kozu, jer iz te koze perspektiva je sasvim drugacija.

Jer, u ovom ratu, pored vojnika koji su davali svoje zivote i dijelove tijela, najveci stradalnici su upravo izbjeglice. S njima mnogo puta manipulise u dnevno politicke svrhe.

Zacudio sam se nad izjavom gospodina Alekse Buhe, koji je rekao,da stranka gospodina Maksima Stanisica, koji je ostao u Sarajevu i nakon sto je Srpsko Sarajevo reintegrisano u Federaciju, moze , eventualno, spasiti ono Srba sto je jos ostalo tamo, a da politicki on ne moze predstavljati bog zna sta. Dakle, Buhi je daleko vaznije da li ce on politicki nesto predstavljati ili ce spasiti ono malo preostalih Srba u Sarajevu.

U istu ravan ide i nabijanje kompleksa krivice onima koji su ostali tamo jer, toboz', oni su izdajnici sto su ostali tamo. Ili, jos gore - nabija se kompleks krivice onima koji hoce da se vrate na svoja ognjista.

AIM: S obzirom na rjesenja iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, je li borba Srba u BiH bila uzaludna?

RADIC: Ne bih rekao da je uzaludna. Ono sto je postignuto ovom borbom Srba u gradjanskom ratu jeste sopstveni komad zemlje, koja je vec omedjena, koju treba sacuvati i izgradjivati. Zbog toga ne bih rekao da smo mi u ovom ratu izgubili, ali nismo ni dobili ono sto nam je pripadalo.

Ali, zato smo dobili nesto sto nam nikada nije pripadalo, i to mi vrlo dobro znamo sta je to-dobili smo neke teritorije. Hoce li doci do nekih razmjena itd,ja to ne znam.

AIM: Gospodine Radicu, Srbi su dobili entitet. Sta je to, zapravo ?

RADIC: Pa, entitet je i Federacija Muslimana i Hrvata koja se zove BiH. Ne bih volio, ali mislim da ce se sa Federacijom desiti isto ono sto se desilo i u Mostaru. Bice presjecena ziletom, bez ostatka!

A sto smo mi Srbi dobili tim entitetom? Dobili smo teritoriju sa jasno naznacenim granicama. Ova granicna linija ima i te kako obiljezja granice u odnosu na entitet Federacija, a osim toga mi imamo i ostala obiljezja koja jedna drzavotvorna republika treba da ima. To su: vojska, policija, sudstvo, samostalno skolstvo, kultura, religija. Istina, postoje i neke nadleznosti koje su prebacene na Uniju, tj. na BIH, kao sto su neki zajednicki drzavni organi, zastupanje u medjunarodnim odnosima,centralna banka...

AIM: Ako sam dobro razumio, cini mi se da imate rezervu u pogledu mogucnosti opstanka "dejtonske Bosne".

-RADIC: U te odrednice Dejtonskog sporazuma, po kojima je projektovana i utemeljena nova, kako Vi kazete, 'Dejtonska BiH', sumnjaju vec i Evropljani, a bogami i Amerikanci koji pisu da od Vasingtonskog sporazuma malo sta ostade. Mostar je bio probni kamen svega toga, pa smo vidjeli kako se to zavrsilo.

No, ako bi doslo do oruzanog sukoba unutar Federacije, do sukoba bi doslo i na granici sa nama, jer taj plamen bi i nas zahvatio, ja zelim mir na tim prostorima, ali tesko da se to ostvari. Da Bog da, da tako bude!

AIM: Ako Srbi nisu uzalud ratovali, mogu li oni biti zadovoljni Dejtonskim mirovnim sporazumom ili ne?

RADIC: Hrvati imaju daleko vise razloga da budu zadovoljni, mada ih treba i upozoriti. Jer, dio Bihaca, mislim na aerodrom Zeljavu, oni sigurno predati nece, na to oni zorno racunaju. Uostalom, oni su to proglasili i zonom njihovog specijalnog interesa. A nije tesko ni dokuciti zasto to proglasavaju zonom specijalnog interesa.

A onda uzmimo Drvar, Glamoc, Grahovo, spojene sa Livnom i dolje sa zapadnom Hercegovinom - oni su prakticno stvorili tampon-zonu prema Federaciji. Jednostavno, Hrvatska ne zeli nikakav dodir sa Muslimanima. Muslimani, i pored najveceg stradanja, najgore ce proci. Ja sam to predvidjao i govorio prije dve-tri godine. Najgore ce proci jer su se uortacili, vezali zastave sa pogresnim partnerom, koji ima samo jedan cilj - pripojiti se matici. Naravno da cemo i mi tome teziti.

AIM: Da li biste ovakvu izjavu, tj. da ce Muslimani biti najveci gubitnici, dali i nekom novinaru iz Federacije, iz Sarajeva na primjer?

RADIC: Pa ja sam to rekao jos kad sam bio na Turbetu, kad sam se sastajao sa gradonacelnicima Travnika i Zenice. Jedna popaljena nacionalistkinja iz Travnika pita mene:" Jeste li sad sretni, posto ste pobjednici?" To je bilo u ljeto 1993. godine i tada smo zaista odlicno stajali na frontovima, bili smo na vrhuncu vojnog uspjeha, i kaze mi ona: "Pomazete Hrvatima, spasavate ih". Ja sam je na to podsjetio ko je vezao zastave u cvor - mi Srbi sa Hrvatima ili vi - Muslimani. Priznala je da su to oni radili. Kad smo to pitanje otkacili rekao sam joj: "U ovom ratu niko nece biti pobjednik, svi cemo biti, ko vise ko manje, porazeni. A vi Muslimani cete dobiti najmanje od svih". I to je njima bila jasno.

Ja vjerujem da je i ova posjeta Ganica Beogradu trazenje nekog izlaza. Jer - kako to da nisu isli prema Hrvatskoj? Znaju oni vrlo dobro za sta je bila vezana Tuzla i sva industrija oko nje; znaju oni takodje, koji je njuhov status i koji je polozaj izbjeglica - Muslimana u Hrvatskoj.

AIM: Povodom izleta Ganica u Beograd, kako Vi reagujete i sta mislite o reagovanjima drugih?

RADIC: To su politicke reakcije. Ja tvrdim da nece proci mnogo vremena, a da ce se izvrsiti "reintegracija", na ekonomskoj osnovi.

Mislim da ce prije svega doci u obzir reintegracija velikih sistema - energosistema, zeljeznice, puteva, telekomunikacija i sl. To su one oblasti i infrastruktura za sto nam svijet nece dati para, jer je tom svijetu nelogicno, neracionalno i skupo da ovdje svako za sebe gradi paralelne sisteme. To je skupo, preskupo! Sta bi to znacilo da jedna RS sad gradi zeljeznice, puteve, telekomunikacije, hidroelektrane, termoelektrane, kad to sve vec postoji u BiH, samo treba povezati i koristiti, a ako i tada bude nedovoljno elektricne energije, tek onda se moze racunati na kredit za izgradnju novih objekata. Ali, da objekti zvrje prezni, neiskorisceni, da nisu uvezani, e to je problem koji mi sami u medjusobnim odnosima moramo razrijesiti, a svijet se u to nece petljati, odnosno on ce nas, na koncu konca, natjerati da se mi oko toga dogovorimo i da povezemo sve sisteme koji vec postoje, ali su neiskorisceni. Tako rezonuju oni koji imaju pare. Dakle, svidjalo se to nekome ili ne, htio- ne htio, to je neminovnost. Jednostavno, ekonomsko povezivanje i saradnja moraju otpoceti, pa ako je to reintegracija, onda cemo se morati "reintegrisati".

Hoce li biti reintegracije na politickoj osnovi - ne znam, odnosno ne znam da li cu je ja dozivjeti.

AIM: Ali, ne mislite li da se insistiranjem medjunarodnog politickog faktora namece i politicko uvezivanje BiH?

RADIC: Uvijek, u kontaktima sa medjunarodnim predstavnicima podvlacim rekonstrukciju, revitalizaciju podrucja koja su nama pripala po Dejtonskom sporazumu. -Izbjeglice iz tih podrucja se nalaze u Banjaluci, a vi biste htjeli Muslimane vratiti u Banjaluku, Gradisku, Prijedor... - govorim im. Pa gdje da ih vratimo kad ovdje u svakom stanu imamo po dvije do dvije i po porodice. Zato ja insistiram: prvo rekonstrukcija i revitalizacija, zatim vracanje na srpska podrucja koja su pripala Federaciji, pa onda vracanje Srba na Baniju, Liku. Kordun, zapadnu Slavoniju - jer ovdje u Banjaluci ima 7000 Kninjana, odnosno izbjeglica iz kninske Krajine.

Prije neki dan su me zvali iz UNHCR-a da me pitaju mogu li neki izbjegli Banjalucani da dodju i posjete svoj grad. Neka posjete! ali nece se moci vratiti nazad, sve dok se ovo sve skupa ne sredi.

AIM: Gospodine Radicu, s ovom argumentacijom koju ste ovdje izlozili, vi kod nekih ovdasnjih politickih faktora zasluzujete epitet "mekanog" Srbina, odnosno da je bjelodano da se Vi zalazete za reintegraciju RS u BiH. Jesu li oni u pravu?

RADIC: Da, sto mi Krajisnici kazemo: "Lako je tudjom guzicom gloginje mlatiti". Nek se oni uvuku u kozu tih izbjeglica, nek osjete one tjeskobe, strahove, strepnje koje oni nose u sebi, pa da vidimo da li ce onda tako reagovati i razmisljati. Jer, sta smo mi ponudili izbjeglicama? Privremeno rjesenje! Pa nije on privremeni covjek.

Ovoga trenutka vlastima odgovara da ih je sto vise ovdje, jer im trebaju glasovi. Niko tim Drvarcanima ili drugima koji bi ovdje prijavili liste za izbore u Drvaru, Grahovu, Glamocu itd, nije objasnio sta oni stvarno dobijaju time. Mogu oni pobijediti na tim izborima, posto su apsolutna vecina, mogu dakle osvojiti vlast na lokalnim nivoima, ali ce opet morati po zakonima Federacije zivjeti i raditi. Mozda jedino dobiju neku skolsku ili kulturnu autonomiju itd., ali ce imati status koji ce ovdje imati nesrpsko stanovnistvo. I ja pitam one koji me nazivaju "mekanim" Srbinom - je li to mekano? To je samo razumno. Jer, ako se traze neka prava za Srbe u Federaciji, onda ta ista prava moraju biti obezbijedjenja i ovdje za nesrpsko stanovnistvo.

AIM: Pomenuli ste, u odgovoru na pitanje o karakteru Dejtonskog mirovnog sporazuma, jedan institut koji se zove "specijalne veze" sa susednim drzavama. Stranka na vlasti,a ciji ste i Vi donedavno bili visoki duznosnik,je stalno pricala o ujedinjenu RS sa Srbijom i SR Jugoslavijom.Do tog ujedinjenja,kao sto vidimo,nije doslo.Pitanje je - cijom zaslugom?

RADIC: Mi, Srbi zapadno od Drine , ne shvatamo u potpunosti da i Srbija i tamosnji Srbi imaju svoje grdne probleme.Nije lako prihvatiti jednu republiku tek izaslu iz rata, koju sada treba sanirati, rekonstruisati, podici proizvodnju,itd, sa svim svojim unutrasnjim problemima koje Srbija sada ima. Ne samo privredne, nego i politicke prirode: imaju oni Kosovo za vratom,Madjare u Vojvodini itd. Ja mislim da sada ne bi bilo ni ljudski da ih pritiscemo za ujedinjenje...

Ali,imamo mi pravo na specijalne veze koje su Hrvati vec,de fakto,ostvarili.I onog trenutka kad to bude i de iure, bar po Dejtonskom sporazumu, isto to pravo imaju i Srbi. Dakle, razvijati sa Srbijom, Crnom Gorom, bolje receno sa SRJ, kulturne,privredne,obrazovne i sve druge veze, do trenutka dok Hrvati ne budu posegnuli za tom specijalnom vezom i de iure to ostvarili mi se moramo ponasati u skladu sa Dejtonskim sporazumom, kao jedan od dva entiteta BiH.

AIM: Gospodine Radicu, ko ce biti predsjednik RS posle

  1. septembra ove godine, nakon odrzanih izbora?

RADIC: Znate, pomalo mi je cudno kad neko od kandidata za predsjednika sam za sebe kaze da ce biti predsjednik Republike. No, ja kazem - jos dok sam i fudbal igrao, kad se podijelimo da igramo na male golove na ulici, ja hocu da pobijedim, ako ne pobijedim, to ne znaci da i dalje necu igrati fudbal. Tako je i ovdje - ucestvovacu i takmicicu se. Ali bih volio da me ljudi, onako, ljudski, shvate - a to je moja jedna iskrena ispovijest - bilo ko da osvoji vlast i postane predsjednik RS, poslije svega ovoga sto se dogadjalo i sto ce se jos dogadjati, neka to shvati kao Boziju kaznu. Naravno, ako ce raditi za dobro naroda u RS.

AIM: A zar ste Vi nekada sreli ili culi politicara da kaze kako ne radi za dobro svog naroda, da se ne bori za njegove interese?

RADIC: Nikada! Ne, nikad. Svi se pozivaju u ime naroda i od takvih ja najvise bjezim. Valjda ja necu postati jedan od njih.

(AIM) Milan Vidovic

y y