HRVATSKA I HERCEG-BOSNA

TRGOVINSKI RAT OCEVA I DJECE

AIM, 20.08.96.

Hrvatska , inace u medjunarodnim krigovima poznatija kao patron Herceg- Bosne, uvela je 30. srpnja ostre "ocinske mjere" kojima je zabrabila uvoz mesa, mesnih proizvoda , mlijeka i mlijecnih proizvoda iz Federacije BiH, ali i Hrvatske Republike Herceg-Bosne kako stoji u sluzbenoj odluci.

Povod takvoj odluci bila je pojava zarazne stocne bolesti slinavke, i strah da se ona preko Bosne ne useli u Hrvatsku. Naizgled normalna i oprvadana mjera, ma kako i koliko pogodila "vlastito dijete". Medjutim upravo je dijete "pokazalo zube" i htijucui ili ne, otkrilo i one stvari koje ostaju skrivene iza pomno srocenih sluzbenih odluka.

Nije proslo dugo, a predsjednik gospodarske komore HR Herceg-Bosne, Jago Lasic, najavio je protumjere - pravi trgovacki rat. Mozda se moze doimati smjesno s obzirom da je pojam trgovinskog rata poznat u odnosima takvih partnera kao sto su SAD, Japan , Njemacka i slicno, ali da po srijedi nije tek cista farsa vec da iznad svake politike prije svega postoji ekonomski inters dokazuju Hrvatska i "njena" Herceg-Bosna.

Jago Lasic tako je odluku hrvatskih vlasti oznacio "prozirnom i pisanom za naivce", te ustvrdio da se radi o necem drugom, a ne o navodnoj opasnosti od slinavke. Naime, Lasic je podsjetio da ovo nije prva zabrana takve vrste: " Isti tretman imalo je i vino prosle i pretprosle godine. Sutra ce to biti sjemenski krumpir, proizvodnja peradi i jaja i druga vrsta robe u kojima Republika Hrvatska, odnosno interese skupine u pojedinim granama proizvodnje i trgovine, vide potencijalnu konkurenciju."

Najvljene protumjere iu Herceg-Bosne, bez obzira koliko ih je stvarno moguce realizirati,
pokazuju medjutim i jedan drugi problem. Federacija BiH cetvrti je vanjskotrgovinski partner Hrvatske, iza Italije, Njemacke I Slovenije. Naravno, samo. U prvom polugodistu ove godine Federacija je iz Hrvatske uvezla roba u vrijednosti od 246 milijuna dolara , dok je iz Federacije izvezeno samo robe u vrijednosti od 16 miljuna dolara. Procjenjuje se da ce do kraja godine hrvatski izvoz doseci cak pola miljuna, a uvoz iz Federacije jedva 40 mijuna dolara. Pokrivenost federalnog uvoza iz Hrvatske izvozom na podrucje potencijalnog kofederalnog partnera tako iznosi manje od 7 posto. Jos je interesantnije da u kontigentu izvezene robe sa podrucja Federacije - a to opet objektivno znaci Herceg-Bosne, jer ona u ukupnoj robnoj razmjeni ucestvuje sa nesto vise od 82 posto - upravo meso i mesni proizvodi , mlijeko i mljiecni proizvodi te drvo niske obrade i tekstil cine cak 90 posto izvoza u Hrvatsku. Podaci su jos nezgodniji kako se ide dalje pa se ispostavi da su proizvodjaci u mesnoj i mesnopreradjivackoj industriji poput "H-B Vita" iz Capljine, "Mljekara Livno", "Sappit" Posusje i "Lijanovici" iz Sirokog Brijega, cinili blizu 60 posto izvoza u Hrvatsku. Sve nabrojane firme su svoje proizvode do sada uglasvnom plasirale u Dalamciji, a zabrana "povodom slinavke" dosla je u momentu kada je njihova izvozna aktivnost krenula izvan Dalmacije prema Istri, na Kvarner, ili dalje.

Pomenuti predsjednik gospodarske komore Herceg-Bosne Jago Lasic se pita sto bi bilo da se hrvatskim firmama koje u Federaciju izvoze mesne i mlijecne preradjevine zabrani pristup, a medju njima su gotovo svi poznatiji hrvatski proizvodjaci u ovoj oblasti od "Podravke" i "Vindije", do "Krasa" i "Zveceva", te istice da se takvo sto i zatarazi od Vlade Federacije i Herceg-Bosne, ako Hrvatska ne povuce svoje mjere.

Prica o slinavci tako ulazi u mutne politicke vode. Zemlje poput Makedonije, SRJ, Grcke ili Bugarske, odakle bi opasnost mogla doci, daleko su od pogranicnih podrucja prema Hrvatskoj. Ali, je zato nekome bas Hrvatska izgleda vrlo blizu. "Interesni krugovi" koje spominje Lasic nisu apstraktne kategorije. I sam Lasic ce reci da ti interesni krugovi imaju veze i sa samim drzavnim institucijama, hrvatskim naravno.

Nakon sto je Hrvatska odbila nalaze nadleznih sluzbi Herceg- Bosne da u firmama koje su dosle pod udar njene odluke o zabrani uvoza mesnih i mljecnih proizvoda ne postoji nikakva ugrozenost od slinavke jer je nalaze tih sluzbi oznacila "nevjerodostojnim", oglusila se i o poziv da njeni eksperti provjere i ispitaju stanje na terenu, sto dodatno pojacava sumnju u iskrenost i dobronamjernost donesene odluke.

Tek uzgred, zanimljivo je spomenuti, da je u Hrvatskoj, doduse senzacionalisticka stampa, objavila kako je jedan od novokonponovanih hrvatskih biznismena (donedavna tek obicni vozac kamiona a sada vecinski vlasnik mljekarskog giganta "Dukat") Luka Rajic, usao u opasne poslove uvozeci jeftinu sirovinu sa podrucja za koje se sumnja da su zdrastveno ugrozeni nakon cernobilske katastrofe. Optuzbe su naravno demantirane, medjutim u svakom slucaju jasno je da se za dobar profit nova biznis-klasa nece bas previse opterecivati ekoloskim i zadrstvenim standardima i problemima.

Naivno bi bilo misliti kako herceg-bosanske ekonomske strukture iskljucivo resi red i rad jer su u mnogim sferama povezani upravo sa hrvatskim "interesnim krugovima". Ovi su, pak, dobar dio svog basnoslovnog kapitala, do kojeg su dosli doslovce preko noci, stvorili upravo u mraku herceg-bosanskog ratnog profiterstva. Medjutim, ekonomija koja pociva na tim osnovama uvijek neminovno vodi u klanovske obracune i sistem u kojem "velike ribe gutaju male". Medjutim u ovom slucaju posebna otezvajuca okolnost jest sto zabranom ovog uvoza na udar nisu dosle raznorazne sverc-firme i poslovi, nego tanki ali znacajni proizvodni segment u kojemu ima i onih koji iskljucivo zive od svog rada.

Moguci "trgovinski rat" dojucerasnjih partnera i "protusanskcije" ipak su prije puka floskula nego li stvarna prijetnja. Na mekoj "kvazi granici" prema Herceg-Bosni ostvarauju se sasvim sigurno mnogo znacajniji poslovi za obje strane nego sto je to trgovina mesnim i mljecnim preradjevinama. Tako "slinavka" postaje vrlo opasna i problematicna. Njene posljedice nisu samo ekonomskog karaktera. Dapace, po mnogim procjenama - sto su brzo uvidjeli i medjunarodni posrednici i promatraci u BiH pokusavajuci rijesiti probleme u Federaciji - upravo su ekonomski monopoli koje omogucava meka hrvatsko-hercg-bosanska granica jedan od znacajnijih razloga zasto se neki krugovi nikako ne zele odreci Herceg-Bosne. I to su oni pravi problemi kojima bi rat trebalo najviti i iz politickih struktura Hrvatske i iz Federacije, a "slinavku" u dobroj mjeri mogu rijesavati i veterinari.

STOJAN OBRADOVIC